Njemačka u Klagenfurtu ili Švedska u Zagrebu

Sportnet.hr za vas je izabrao 16 velikih pobjeda hrvatske nogometne reprezentacije, a u narednom razdoblju vi ćete nam svojim glasovima pomoći izabrati onu koja je hrvatskim navijačima - najdraža. To je ključna riječ, jer ne tražimo najveći uspjeh - to je vrlo očito - već pobjedu zbog koje ste bili najsretniji, zbog koje vas i danas prolaze trnci dok gledate isječke s iste.

Peti ogled osmine finala nudi vam izbor između još jednog trijumfa nad Nijemcima, koji je potvrdio da na Europskom prvenstvu u Austriji i Švicarskoj možemo daleko, te ključne kvalifikacijske pobjede za odlazak na SP u Njemačku 2006. godine nad Šveđanima, izborene jednim, ali vrijednim pogotkom.

Nakon uvodne utakmice s Austrijom na Europskom prvenstvu 2008. godine i minimalne pobjede, dežurni kritičari dočekali su svojih pet minuta slave, govoreći kako ovakvom igrom nećemo daleko dogurati.

Onda je na red došlo drugo kolo u skupini B i utakmica protiv Njemačke. Njemačke čiji su reprezentativci u to vrijeme vrijedili 227 milijuna eura, što je za 100 milijuna eura više nego su vrijedili naši reprezentativci. Međutim, sve te usporedbe pale su u vodu kad je počela utakmica. Stručni stožer hrvatske nogometne reprezentacije, na čelu sa Slavenom Bilićem, proučio je igru Njemačke do najsitnijih detalja. Taktički je "uništio" Njemačku, čiji igrači nisu znali što im se događa.

Utakmica se igrala u Klagenfurtu pred 30 tisuća gledatelja, na stadionu Wörthersee. Cijelo vrijeme na Euru, naši reprezentativci imali su osjećaj kao da se Europsko prvenstvo igra u Hrvatskoj. Nevjerojatno su izgledale ulice u Klagenfurtu pune ljudi sa šahovnicom na sebi. Svi strani mediji posvetili su posebnu pažnju našim navijačima, koji su na izvrstan način promovirali Hrvatsku.

Bilić je u odnosu na utakmicu s Austrijom, odlučio napraviti jednu promjenu, umjesto Petrića na teren je poslao Rakitića. Tako je Hrvatska u utakmicu krenula sa pet veznih igrača: Rakitić, Modrić, Kranjčar, Niko Kovač i Srna, koji su odlično odradili svoj posao. Cijelo prvo poluvrijeme Bilić Boysi su dominirali i u 24. minuti došli su do prednosti. Pranjićevo ubacivanje sa lijeve strane lijepo je popratio Srna zakucavši loptu u Lehmannov gol. Do odmora je Kranjčar imao još dvije prilike, ali na poluvrijeme se otišlo sa prednošću Hrvatske od jednog gola.

Iako su u nastavku njemački reprezentativci pritisnuli, ne bi li što prije izjednačili, sve je to bilo jalovo i bezopasno. Onda se u 62. minuti "ukazao" Ivica Olić. Rakitić je ubacio prema golu, lopta se odbila od vratnice, prevarivši Lehmanna, a na pravom se mjestu našao Olić koji je loptu lagano poslao u gol. U tom trenutku stadion je "eksplodirao", erupcija oduševljenja vladala je u svakom navijaču Hrvatske, ma gdje se on tada nalazio. Njemačka je uspjela u 79. minuti, smanjiti rezultat golom Podolskog, ali nisu imali snage da se vrate u utakmicu. Hrvatska je nadjačala Njemačku koja je kasnije došla do finala Eura 2008. godine. Nakon zadnjeg sučevog zvižduka krenulo je slavlje i na terenu i na ulicama Klagenfurta i u svim dijelovima Hrvatske.

Hrvatska je tom pobjedom širom otvorila vrata četvrtfinala Eura 2008. godine, međutim, tada se pojavila ona nesretna Turska, koja nas i dan - danas "proganja". No, igra hrvatske nogometne reprezentacije u Klagenfurtu bila je impresivna, mnogi će reći čak i bolja od legendarne pobjede nad Njemačkom na Svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj.

Kvalifikacijska pobjeda nad Švedskom donijela nam je plasman na treće Svjetsko prvenstvo. Izbornik Zlatko Kranjčar, strijelac jedinog pogotka Darijo Srna i ostatak reprezentativnog društva s punog su Maksimira ispraćeni kao junaci, a Hrvatska je te večeri, kao uostalom i tokom čitavih kvalifikacija prezentirala moderan napadački nogomet.

Već nakon 15 minuta igre gledatelji su zagrijali dlanove, u napadu su ordinirali Dado Pršo i Ivan Klasnić, a opasan po protivnički gol je defenzivac Tudor. Velika borba na sredini terena donijela je nekoliko grubljih startova na obje strane, posebno nezgodan bio je onaj kapetana Nike Kovača no Maksimir je odahnuo nakon pokazanog žutog kartona.

Kraj prvoga dijela pripao je gostima no i Hrvatska je preko Klasnića u 34. i 40. minuti mogla do vodstva. Klasnić nije precizniji niti na početku nastavka, no na vodstvo i veliko slavlje nije se moralo dugo čekati. U jednoj gužvi u šesnaestercu švedski je kapetan Olof Mellberg loptu zahvatio rukama, a priliku s bijele točke mirno je realizirao Srna.

Nakon vrijednog vodstva i adrenalinske potpore s tribina Butini, Robertu i Niki Kovaču, Šimuniću, Srni, Babiću, Tomasu, Tudoru, Kranjčaru, Prši, Šimiću, Klasniću i Bošnjaku koncentracija u obrani nije popustila i slavlje se moglo nastaviti dugo u noć. Izborniku Švedske Larsu Lagerbacku po završetku susreta nije preostalo drugo nego da i u mikrofone ponovi viđeno s terena - Hrvatska je bila bolja i jača momčad.

S druge strane, Kranjčar nije mogao sakriti oduševljenje još jednim povijesnim rezultatom uspjehom: "Oni koji su igrali su majstori. Iako nam mnogi nisu predviđali plasman u Njemačku jer smo bili u teškoj skupini, ja sam vjerovao u ove igrače, a publika nas je dodatno motivirala." Osim pohvala unutar pobjedničkih redova pozitivni su komentari stizali i iz stranih medija. Hrvatska nacionalna vrsta prepoznata je kao momčad koju ne nemoguće poraziti na vlastitom terenu.