Visok let i bolan pad

Dinamova polusezona počela je još 13. srpnja, prvim pretkolom Lige prvaka protiv Neftčija u Zagrebu, da bi kulminirala odličnim ulaskom u prvenstvo (18 bodova u šest kola uz gol-razliku 16:0) i spektaklom protiv Real Madrida na Maksimiru.

Međutim, tada je uslijedio pad i znatno neugodniji europski porazi, a ligaške su se utakmice uvelike odrađivale tek koliko treba, uz dopuštanje nekih prilično slabih partija. Sve to zaokruženo je blamažom protiv Lyona, u kombinaciji s dva domaća remija.

Usprkos tome što se Dinamo rezultatski ostvario veliku većinu zacrtanog, sve je to bilo i više nego dovoljno da oko Dinama tijekom zime nema spokoja i zadovoljstva koje je djelovalo nadohvat ruke.

Ispunjeni ciljevi

Dinamov glavni jesenski cilj, jasno se to isticalo i prije početka sezone, bio je plasman u Ligu prvaka i to je učinjeno. Koliko se Dinamu taj plasman naposljetku isplatio, tema je o kojoj će se još često raspravljati, no hrvatskom prvaku ostaje pokazatelj gdje se trenutno nalazi u odnosu na europsku elitu, kako momčadski, tako i pojedinačno.

Uspješno je bio odrađen i prijelazni rok, uz ostanak ključnih igrača i dolaske prije svega Vide i Šimunića, a ponovno je uloženo u budućnost dolaskom mladog Špehara. Dinamo će vjerojatno profitirati i od neplanirano velike minutaže koju je dobio Kovačić.

Bodovna prednost u MAXtv Prvoj ligi mogla je biti i veća, no s obzirom na golemi fokus na Ligu prvaka za Dinamo je ključno da postoji barem nekakva "tampon zona" ispred Hajduka, dok su oba nastupa u Kupu, protiv niželigaša, odrađena rutinski.

Neispunjeni ciljevi

Na kraju polusezone Dinamo će najviše boljeti spoznaja da nije uspio kapitalizirati popravak ugođaja oko kluba koji se osjetio krajem ljeta i početkom jeseni. Kozmetički je dotjeran stadion, prve zvijezde kluba zarađivale su pohvale za svoje predstave, iza Jurčića su čvrsto stajali rezultati, a naposljetku je Maksimir ponovno meta brojnih ružnih scena i priča s kakvima se bori već neko vrijeme. Šest poraza u Ligi prvaka i nije strašan podatak sam po sebi, no način na koji je taj nastup okončan nipošto nije na razini koju Dinamo zaslužuje i traži.

Osim toga, posljednjom utakmicom sezone i odlaskom Krunoslava Jurčića s klupe Dinamo je ponovno izgubio priliku za trenerski kontinuitet te je to područje na kojemu će se opet morati kretati ispočetka. Nadalje, ukoliko je Liga prvaka trebala biti izlog za još neki unosan transfer iz Maksimira u europske velikane, ne može se reći da je Dinamo bilo kome uspio podići cijenu.

Najbolja/najgora utakmica

Među dominantnim prvenstvenim izvedbama ističe se punjenje varaždinske mreže (7:0), uvjerljivo odrađeno gostovanje u Gradskom vrtu (4:0) te iznenađujuće sigurno drugo poluvrijeme kod Splita (3:0), ali najbolju utakmicu jeseni Dinamo je odigrao u europskim okvirima. Po kriteriju važnosti i pozitivnog rezultata to je prvi dvoboj protiv Malmöa, kada je na Sammirovim krilima napravljen, pokazalo se, odlučujući korak prema Ligi prvaka, a po kriteriju dojma uz bok tom dvoboju stoji i maksimirski ogled s Real Madridom, posebno prvo poluvrijeme, u kojemu su mnogi pojedinci odigrali na maksimumu svojih mogućnosti.

Na domaćem planu najviše je kritika je izazvao jedini prvenstveni poraz, u Zadru, uključujući i jasne i glasne poruke Zdravka Mamića, a vrlo je blijeda bila i partija na gostovanju u Zaprešiću (0:0). Međutim, Dinamu će trebati dugo vremena da ispere gorak okus posljednjeg kola Lige prvaka i poraza od Lyona 7:1, kada je u drugih 45 minuta došlo do sveopćeg raspada sustava u redovima hrvatskog prvaka, koji je odjeknuo diljem Starog kontinenta.

Igrač polusezone

Premda je u domaćim natjecanjima često nezaposlen, Ivan Kelava ove se jeseni posebno iskazao na europskoj sceni. Upravo su njegove obrane završnici utakmice u Malmöu omogućile Dinamu plasman u Ligu prvaka, a protiv Real Madrida, Lyona i Ajaxa iskazao se nekim fantastičnim obranama. Zapazili su ga i u suparničkim taborima, dobio je i Uefino priznanje za najbolji potez cjelokupnog petog kola Lige prvaka i u više se navrata pobrinuo Dinamov učinak u elitnom europskom natjecanju na kraju jeseni ne bude još i gori.

Pogled u proljeće

Dinamov pogled u proljeće prvenstveno je pogled u zimu, odnosno u potragu za pravim trenerskim rješenjem tijekom stanke. Nakon što u Maksimiru bude ponuđen odgovor na to goruće pitanje, pogled će biti usmjeren prema proljeću, gdje je cilj - kao i brojnih proteklih godina - bez većeg stresa sačuvati stečenu bodovnu prednost na vrhu prvenstvenog poretka, pritom uzeti i drugu krunu, onu u Kupu, te početi sastavljati momčad za nove europske izazove. Da Dinamo ima kvalitetu za ostvarenje tih planova i da su oni imperativ, ne dolazi u pitanje.