Tenis

Umiruća umjetnost

Jurica Godina • nedjelja, 20.11.2016.
Umiruća umjetnost
Foto: EPA

Uoči finala Davisovog kupa u Hrvatskoj, Sportnet donosi feljton o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti velebnog natjecanja, starijeg od svih kontinentalnih nogometnih prvenstava, zahtjevnijeg i posebnijeg od svih drugih velikih sportskih zbivanja.

Svaki dan do finala, novi nastavak. U prvom nastavku pišemo o umirućoj teniskoj umjetnosti (kombinaciji servisa i voleja) i rođenju inspiracije, o odlascima i povratcima, odnosno, o Ivi Karloviću, posljednjem vrhunskom servis-volej igraču, posljednjem predstavniku teniske umjetnosti koja nestaje...

Jedinstven

Ne đode li do znatnije promjene pravila, Ivo Karlović bit će posljednji servis-volej igrač koji je igrao u finalu Davisovog kupa, usudit ćemo se pogledati u budućnost. Posljednji, vjerujemo, i s naslovom. Bila bi to najljepša kruna za jedinstvenog igrača u današnje vrijeme, koji poene zarađuje i volejem, ali i za igrača koji je jedinstven u teniskoj povijesti.

Kroz brojeve

11.572
asa zabio je Ivo Karlović u mečevima na ATP Touru.
92% 
servis gemova osvaja Karlović.
71%
break-lopti spasio je u karijeri.

Njegov povratak za veliko finale nije samo povratak reprezentaciji, već je i povratak servisa i voleja na toj razini. Jer posljednji Top 20 igrač, koji je svoj teniski put izgradio na servisu i voleju, igrao je u finalu Davisovog kupa još prije davnih 15 godina. Tada je, naime, na travi Arene Roda Lavera (neprijepornog velikana servis-volej umijeća), koju su Australci za tu svrhu postavili umjesto Rebound Acea na kojem se tada igrao Australian Open, do mreže jurio Patrick Rafter. Te godine kada je gubio velika finala, uključujući i ono najveće, wimbledonsko. Njegova reprezentacija izgubila je i u finalu Davisovog kupa. Činilo se posljednjih godina da izumrijele teniske umjetnosti nema ni na vidiku, no, u Hrvatskoj, u finalu znamenitog momčadskog teniskog natjecanja, za koji dan jedan će igrač igrati servis-volej.

Međutim, to je tek iznimka, odnosno povratak koji u širem smislu to nije. Jer izumrijela je ta, nekoć uzvišena a danas zaboravljena, teniska umjetnost još godinama unatrag.

Od vremena Ivaniševića, Raftera i Henmana (posljednjih Top 10 stvaratelja teniske umjetnosti) pa sve do danas nema igrača takvog kalibra koji bi živio na servisu i voleju. Ni Karlović nije uspio ući u začarani krug Top 10 društva. Taj krug je za igrače koji kombiniraju servis i volej sve zatvoreniji i udaljeniji. Toliko dalek da će malo koji teniski zaljubljenik pronaći nadu kako će u Wimbledonu moći uživati u teniskoj umjetnosti nalik nekadašnjim vremenima.

Upravo je Wimbledon najveći vjesnik promjena. Pete Sampras, sedmerostruki osvajač turnira svih turnira, za CNN je izjavio kako ga žalosti neraznovrsnost u današnjem tenisu. "Uživam gledajući Đokovića, Nadala, Federera, ali tužno je vidjeti današnji tenis, današnji Wimbledon i igrače koji svi od reda stalno ostaju natrag", kazuje Sampras.

Bitke s osnovne linije nadopunjava Div satkan od 11.572 asa. No, u današnjem tenisu, za pobijediti fizičke izvanredno spremne suparnike, osim besprijekornog servisa i voleja, bit će mu potrebna i - inspiracija.

Rođenje inspiracije

Sve velike pobjede Karlović je ostvario kada je odigrao inspirirajuće. Kada je na terenu bio potpuno opušten i rasterećen, bez misli sumnje. 

To će Hrvatskoj biti potrebno u zagrebačkoj Areni. Publika će donijeti adrenalin, uzbuđenje, nepokolebljivu želju i motivaciju, a nadajmo se i inspiraciju. Jer ona će u ključnom poenu prevagnuti i donijeti dodatnu dimenziju tenisa, na koju protivnik neće moći odgovoriti.

Ivi Karloviću neće biti lako. Borit će se s mlađim, fizički jačim suparnicima. Borit će se i protiv njihovog stila igre, i to svojim stilom i, vjerujemo, svojom inspiracijom, koju će pronaći u ključnim trenucima.

Nada postoji

Današnji servis-volej junaci

Ivo Karlović (20. igrač svijeta)
Feliciano Lopez (28.)
Gilles Muller (34.)
Nicolas Mahut (39.)
Mischa Zverev (51.)
Pierre-Hugues Herbert (78.)

Vratimo se na servis-volej igru. Koliko god sve ukazivalo na nemogućnost da servis-volej igrač bude među najboljih deset, ipak, jedan je tjedan ove sezone pokazao da tračak nade postoji.

Naime, potpuno neočekivano, u završnom dijelu ATP sezone, u tjednu Beča i Basela, turnira iz serije 500, čak trojica servis-volej igrača ušla su u - polufinale. Gilles Muller, Mischa Zverev i - Ivo Karlović. Boreći se za finale protiv Keija Nishikorija, Marina Čilića i Jo-Wilfrieda Tsonge. Ishod tih polufinala? Niti jedan servis-volej igrač nije pobijedio. Sva trojica su izgubila. Svaki nakon što je osvojio prvi set.

Karlović je bolno izgubio od Tsonge, propustivši set i break, te još mnoštvo prilika u ostatku meča. Ali, tada uza sebe nije imao publiku. U Areni će svi biti uz njega. Svi će činiti momčad. I koliko god da je tenis najindividualniji među svim individualnim sportovima, u finalu Davisovog kupa, od petka do nedjelje, neka pobjedi momčad.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

  • Najnovije
  • Najčitanije

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
  • interreg21.11.2016. u 12:43
    Posto ATP nevodi nikakve statistike o izlascima na mrezu tesko mi je biti objektivan. Slozio bi se sa tobom da Isner izlazi cesto na mrezu ali bar po onome sto sam ja gledao puno cesce nakon forhanda nego servisa, odprilike kao sto si opisao kod Raonica. Izlazi on i nakon servisa ali prerijetko da... [više na forumu]
    interreg
  • rios21.11.2016. u 10:17
    interreg, malo bih te ipak korigirao. Isner na bržim podlogama u 80% slučajeva traži nakon servisa volej, Raonić rijeđe, premda je često to koristio na AO na početku godine. Raonić uglavnom nakon prvog servisa ostaje nazad, ali kroz poen čeka priliku za volej. Ono što je sablaznjavajuće jest da... [više na forumu]
    rios
  • interreg20.11.2016. u 13:12
    Dva primjera koliko je danasnji tenis defanzivan i destruktivan: Raonic i Isner koji serviraju 220 kmh i u 90 posto slucajeva ostanu na osnovnoj crti. A ima ih jos dosta slicnih.
    interreg