Istinski velegrad istočne Europe

Opće informacije

Broj stanovnika glavnog i najvećeg ukrajinskog grada neprestano se povećavao kroz povijest. Danas ima nešto više od 2.800.000 žitelja od kojih je 47 posto muškaraca, a žene su nešto brojnije (53 posto). Kijev je dom više od 130 nacionalnih i etničkih skupina, najviše Ukrajinaca (83 posto) i Rusa (13 posto). Analogno tome, ukrajinski i ruski koriste se u gradu kao sredstvo sporazumijevanja, a u samom središtu češće se može čuti ruski.

Osim što je po broju stanovnika i površini najveći u zemlji, Kijev prednjači i po gospodarskoj aktivnosti s više od 230.000 registriranih poduzeća. Od gospodarskih grana dominantne su građevinarstvo i izrada zrakoplova, dok je nuklearna katastrofa u Černobilu 1986., udaljenom samo stotinjak kilometara, pospješila korištenje hidroenergetskih izvora.

Hidroenergetski potencijal dolazi iz rijeka Dnjepar, četvrte po veličini u Europi, te Desne, a obje protječu središtem grada i oblikuju brojne male otoke i jezera. U Kijevu vlada vlažna kontinentalna klima s dosta hladnim zimama koje nerijetko zna obilježiti dugo zadržavanje snježnog pokrivača. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko sedam Celzijevih stupnjeva.

Povijest

Kijev su, prema povijesnim dokumentima, osnovala trojica braće: knez poljanin Kij, Ščeko, Horiv te sestra Libid u petom stoljeću. Veliki razvoj grad je doživio između desetog i 13. stoljeća pod vladavinom Volodimira Velikog, kada se isprofilirao kao središte istočnoslavenskog svijeta, sve do 1240. i navale Mongola.

Brojne su države i narodi tijekom srednjeg i novog vijeka imali vlast nad ovim gradom. Bio je dijelom Velike kneževine Litve u 14. stoljeću, potom se nalazio pod poljsko-litavskom vladavinom, a sve do kraja 20. stoljeća bio je u sastavu Sovjetskog saveza. Najteže su godine u Kijevu bile tijekom njemačke okupacije između 1941. i 1943. kada je 80 posto stanovnika bilo bez krova nad glavom, no poslijeratno razdoblje donijelo je bolje dane i infrastrukturnu obnovu.

Za turiste

Preko stotinu muzeja, 33 kazališta i 141 knjižnica samo su dio bogate kulturno-obrazovne ponude koju pruža glavni grad Ukrajine. Od znamenitih mjesta Kijevljanima su drage Kreščatikova ulica koja je u užem centru, veličanstvena Crkva Sv. Andrije, zatim Katedrala Sv. Sofije iz 11. stoljeća i samostan Kijevo-pečerska lavra koji su pod zaštitom Unesca te nekoliko plaža.

Zabaviti se može i u hidroparku koji se nalazi na otočiću na Dnjepru sa zabavno-sportskim sadržajima, a vrijedni posjeta su i Palača Marijanskiy, zgrada Ministarstva vanjskih poslova, spomenici plemiću Bogdanu Hmeljnickom i Volodimiru Velikom te Trg neovisnosti, središte grada i mjesto gdje će se tijekom prvenstva organizirati zona za navijače gdje će moći pratiti sve utakmice ovogodišnjeg Eura.

Prijevoz

Smješten u samom središtu zemlje, Kijev je odlično prometno povezan s europskim i drugim destinacijama. Ima dva aerodroma od kojih će jedan imati redovite veze s ostalim gradovima domaćinima prvenstva, jednako kao i autobusi i vlakovi.

Engleske, francuske i švedske navijače svakako će obradovati podatak da Kijev ima razgranatu mrežu tramvajskih linija i metroa koja se konstantno širi, a jedna od stanica, Arsenalna, jedna je od najdubljih na svijetu s dubinom od čak 102 metra. Mjesečna karta za podzemnu željeznicu košta korektnih 95 ukrajinskih hrivnja, što je nešto više od 67 kuna.

Sport

Kijev je dom dobro poznatom imenjaku hrvatskog prvaka, Dynamu, 13-erostrukom prvaku SSSR-a i Ukrajine gdje nastupa i hrvatski reprezentativni veznjak Ognjen Vukojević, a pridružit će mu se i Niko Kranjčar. Osim Bijelo-plavih, u gradu su još dva člana najvišeg razreda ukrajinskog klupskog nogometa, Arsenal i Obolon.

Najpoznatiji kijevski nogometaši dva su osvajača Zlatne lopte, Oleg Blohin (1975.) i Andriy Ševčenko (2005.), koji je još uvijek aktivan u Dynamu. Najveća trenerska legenda Kijeva svakako je Valeriy Lobanovskiy, strateg koji je Dynamo odveo do osam naslova prvaka u Sovjetskom savezu i pet u Ukrajini.

Od ostalih sportskih kolektiva ističe se ženski rukometni klub Spartak koji je osvojio 20 uzastopnih naslova prvaka u bivšoj državi, dok su grad zadužili pojedinci poput gimnastičara Borisa Šaklina i Larise Latinine, osvajača sedam odnosno devet olimpijskih zlatnih odličja te dvostrukog pobjednika Stanley kupa Ruslana Fedotenka.