"Koliko nas ima?" Samo dva.

Iz Litve za Sportnet: Yasuyuki Nagatsuka

Ovdje nije Hrvatska, nitko ne intersira drugoga i ne zanima ga što ima novo. Zato još nemam društvo, ja sam ovdje "izgubljen u prijevodu". U Hrvatskoj su ćešče ljudi došli k meni i pitali svašta o meni i Japanu. Nažalost, zadnjih godina sve me više mladih zafrkavalo i psovalo mi kao da sam Kinez i jako su me gnjavili i razočarali. Spasili su me pravi prijatelji. Upoznao sam hrvatke nogomotaše u Vilniusu, međutim, osjećam nostalgiju prema hrvatskom životu, nedostaje mi svakidašnji izraz "Di si tiiii? Što ima?". Ako dugo živite u inozemstvu, onda razumijete što hoću reći.

Foto: Yasuyuki Nagatsuka

Kad sam čuo da će moja Hrvatska igrati sa susjedima, mislio sam da je to - bingo. Ja sam malo jugonostalgičar, no obožavam Hrvatsku, posjetio sam sve zemlje bivše Jugoslavije i upoznao sam ljude i njihov mentalitet. Zašto je Japanac jugonostalgičar? Slobodno se smijte. Možda sam previše čuo ovo i ono u Hrvatskoj kroz deset godina i postao sam malo neutralan. Dosta mladih ne pozna susjede i samo postoji mržnja zbog politike i prošlosti, nema želje da posjećivanjem i upoznavanjem tamošnjih ljudi. Neinteresiranje je jako opasno, postanete "izgubljeni u prijevodu" iako se sporazumijevate na sličnom jeziku. Ova skupina C se zove "Balkanska plus jedan (Finska)" pa ugodno uživam u balkanskoj atmosferi i veselim se da svugdje čujem riječi koje razumijem. Nemojte misliti da Hrvatska nije balkanska zemlja, znam kakva je povijest i da postoji puno teorija i mišljenja, ali ipak mislim da je vama više ugodnije to društvo nego zapadno društvo. Nema ovdje srpskih i slovenskih navijača, možda bi vam se bilo još lakše uklopiti. Ali, gdje su nestali hrvatski navijači? Izgubljeni ste?

Foto: Yasuyuki Nagatsuka

U Alytusu najveća navijačka grupa su Makedonci. Ima ih oko 100, došli su organiziranim autobusom i kombijem. Neki su dijaspora iz Njemačke, ali većina je došla direktno iz Makedonije. Bučno skandijaju "Makedonija! Makedonija!" i podržavaju izvođača slobodnog bacanja zovući igračevo ime. Oni naprave domaću, paklenu atmosferu iza koša pa je protivnicima uvijek teško igrati. Ne mogu reći da nisu pomogli ekipi koja je iznenađujuće jučer pobijedila Hrvatsku. Njihovi košarkaši su davali zadnji atom snage do zadnjeg zvižduka, navijački utjecaj se vidio kada su se igrači veselili zajedno s navijačima nakon utakmice. Makedonci nose svoju zastave, transparente, šalove i slično, uživaju u navijanju i druženju iako nema ništa u ovom dosadnom Alytusu. Na prošlom Eurobasketu u Poljskoj bilo je čak 1000 Makedonaca! Zamislite koliko su zainteresirani za svoju reprezentaciju i ponosni na nju Inače, Makedonci su jako simpatičan narod, veseljaci, oni su meni dobri sugovornici. Ali kad se pojave vječni neprijatelji Grci, pokazuju svoje zube. Oni su navijali za BiH i Finsku s kojima je Grčka igrala prva dva dana.

Foto: Yasuyuki Nagatsuka

Crnogorska navijačka grupa nije velika, izbrojio sam ih 13. Ne sastoji se od mladih ljudi, oni su šutljivi. Lijeni? Možda. Kad sam pitao jednog kako je došao, nije mi htio dati odgovor. Jedva sam saznao da su svi došli direktno iz Crne Gore. Ja sam radio češće s mladim Crnogorcima oko turizma, nova generacija ima dobru volju i htijenje. Međutim, ovi stari ne pjevaju ništa, jednostavno su preozbiljni. Košarka nije rat...

Foto: Yasuyuki Nagatsuka

Sljedeći, Bosna i Hercegovina. Vjerojatno tu znate više od mene, njihovi navijači «Fanaticosi» sastoje se od mnogo ljudi iz dijaspore. Ima 30-tak navijača, neki su došli iz Švedske i Norveške te naravno iz Bosne. Oni su zabavljači, skinu majicu i plešu zajedno sa cheerleadersicama. Litavski redari ne znaju kako im pristupiti kad Fanaticosi dođu do granice afere. Bosanci se zapravo ponašaju slobodno. Međutim, kad počnu pjevati "Hajmo, hajmo na noge, neka, neka gori sve, pjesmu našu pjevamo, Bosno i Hercegovino!" ili "Za Bosnom tugujem, Bosni se radujem, Bosna je dio života mog, Bosno ti si šampion!", ori se njihov glas u cijeloj dvorani. Nihova je mana da češće kasne na utakmicu zato što piju pivo prije utakmice i na poluvremenu. Ovdje je pivo jeftino, na štandu 12 kuna, u dućanu oko pet kuna. I vama je prihvatljiva cijena, ne?

"Koliko nas ima?" Samo dva. Opet kažem. Samo dva. Upoznao sam Tomislava i Denisa, oni su hrvatska dijaspora iz Ingolstadta u Njemačkoj. Rade u tvornici Audija, putuju u baltičke zemlje na godišnjem odmoru. Oni su jako susretljivi, došli su usput na utakmicu protiv Makedonije noseći majicu Hrvatske i Šibenika. Kad sam im rekao da nije bilo uopće navijanja prvog dana, motivirani su bili i podržavali su svoju domovinu. Ali teško je pobjediti "dva protiv sto". Nažalost, Tomislav i Denis dalje putuju, došli su samo na jednu utakmicu. Onda kako ćemo sutra? Hrvatska bi trebala igrati uvijek kao na gostovanju!

Foto: Yasuyuki Nagatsuka

Neki kažu da je ekonomska kriza razlog, ali onda što je sa susjedima? Neki kažu da je kriv Savez koji slabo promovira, ali ne igra Savez. Neki kažu da je košarkaška reprezentacije razočarala kroz godine, ali ovdje vaša Hrvatska igra! Uvijek se naježim kad se ori pjesma "Bježite ljudi...", a toga nažalost ovdje nema. Šteta, jako šteta. Neinteresiranje je opasno.