Intervju

Bošnjak: "Razumijem Torcidu, ali još nije gotovo"

Bernard Jurišić • subota, 29.07.2000.


Ivan Bošnjak (bl)

Planirali smo ugostiti Ivana Bošnjaka, jednog od dvojice napadača kojima se Hajduk pojačao ovog ljeta, u puno boljem raspoloženju. Mladi je Vinkovčanin, nažalost, debitirao upravo u debaklu protiv Dunaferra, pa mu prvi izlazak na poljudski travnjak, pred punim tribinama, neće ostati u dobrom sjećanju.

Nakon poslijepodnevnog treninga, mladi Hajdukov reprezentativac stao je pred mikrofon Sport Neta i odgovorio na pitanja našeg novinara i čitatelja. Naravno, najviše smo pažnje posvetili porazu od Dunaferra i uvodu u novo prvenstvo, a Ivana su posebno razveselila neka pitanja i podrška naših čitatelja...

Nakon napornog dvosatnog rastrčavanja, Ivan Bošnjak pridružio nam se vidno umoran. Trener Nadoveza pojačao je ritam, jer nekolicina igrača sutra putuje na turnir u Hercegovinu. U terminu odgođene utakmice protiv Marsonije... Mladi Vinkovčanin po drugi je put ove godine gost Sport Neta, pa smo ga odmah upitatali kako se snašao u Splitu.
”Dobro sam se snašao, ekipa je super, primili su me stvarno odlično. Još malo upoznajem grad, ipak je velika razlika između Vinkovaca i Splita, pa mi treba malo da se prilagodim. Ali neće biti problema, brat je još tu sa mnom, brzo ću se aklimatizirati”.


“Hajduk je bio najbolja opcija” (Snimio: Baldo Leburić)

Što je zapravo prevagnulo u tvom dolasku u Hajduk?
”Bilo je dosta inozemnih ponuda, možda sam puno i čekao, no na kraju sam, zajedno sa svojim novim menadžerom Zlatkom Vujovićem, odlučio da bi za mene najbolje i najkorisnije bilo da odigram sezonu u Hajduku, pa onda ići vani. Imam ugovor na “godinu plus godinu”, tako da ćemo o daljnjem nastavku karijere razgovarati na isteku ove sezone”.

Kakvi su bili kontakti s ostalim hrvatskim klubovima, spominjali su se gotovo svi vodeći?
”Ma nije tu bilo dileme, kad bih i vas pitao da se odlučite između Osijeka, Rijeke i Hajduka, znam što bi ste odabrali. Bez potcjenjivanja ikoga, ali ipak je Hajduk nešto drugo, u hrvatskim i europskim okvirima. Zapravo nism ni imao pravih konkretnih razgovora sa Osijekom i Rijekom, više je to bilo onako, preko novina. Ni s Dinamom nije bilo pravih razgovora, znao sam već od početka ako ne idem u inozemstvo - idem u Hajduk”.

Što očekuješ od Hajduka u narednoj sezoni?
”Malo je krenulo nizbrdo sad s ovom utakmicom protiv Mađara, teško je sad sipati neke optimistične najave. No ja vjerujem, kad se malo “sredimo”, kad se mi koji smo došli, uklopimo 100%, mislim da ćemo biti bolji od Dinama”.


“Zašto im ne bismo zabili dva gola u Mađarskoj?” (Snimio: Dražen Patarčić)

Dotakao si se Dinama, kakvu bi paralelu povukao između njih i Hajduka? Po svim kriterijima oni djeluju puno slabiji nego prošle sezone, a Hajduk, barem po imenima, nije ništa lošiji, dapače...
”Ovako kako ih ja vidim, mislim da su dosta slabiji nego prošle sezone. Teško je sad govoriti, utakmice će pokazati koliko su dobri bili njihovi potezi u prijelaznom roku, ali moje je mišljenje da je one iskusne igrače koji su otišli vrlo teško nadoknaditi istom kvalitetom. Mislim da će Dinamo biti isti kao Hajduk prošle godine. To su kvalitetni igrači, ali su još uvijek mladi. Pobjeđivati će, ali mislim da će, baš kao i Hajduk prošle godine, morati doći period krize koji ćemo mi trebati iskoristiti. Ne mislim da su po imenima bolji od nas”.

Utakmica protiv Dunaferra nije baš najbolji primjer zadnjoj tvrdnji...
”Ma ne znam kako nam se to dogodilo. Prvo poluvrijeme smo ih toliko stisnuli, da smo bili duplo bolji od njih. Nažalost, nismo zabili gol, stigle su njihove kontre i presjekli su nas s tim prvim golom. Nismo više mogli ni trčati kako treba, pala je koncentracija, drugo poluvrijeme više se nije ni znalo tko što radi, onda je sve puklo...”

Koliko je ta utakmica djelovala na igrače, koliko se promijenila atmosfera u momčadi u odnosu na onu prije Dunaferra?
”Sigurno da je djelovalo, razočarani smo, nismo ovo očekivali. Mora se ići dalje, oni su nama u Splitu dali 2 gola, tko kaže da mi njima tamo ne možemo zabiti barem toliko. Idemo zabiti brzi gol, 1:0, to je već “frka”, nisu oni toliko bolji od nas. Ne treba se predati”.


Prvi izlazak na poljudsku ljepoticu nije ostavio lijepe uspomene (Snimio: Dražen Patarčić)

Koliko je tebe pogodio ovaj loš rezultat protiv Dunaferra, je li zapravo jedan od glavnih razloga tvog dolaska na Poljud bio mogućnost igranja u Europi?
”Pogodilo me, jasno da me je pogodilo. Teško nam je svima, jer smo bili uvjereni da možemo proći barem to drugo pretkolo, pa ako ništa - nastaviti u kupu Uefe. Ako ispadnemo, biti će to stvarno veliki kiks hrvatskog nogometa, još ako Dinamo odmah ispadne, biti će to prava katastrofa”.

Kako gledaš na to da hrvatski nogometaši postižu tako slabu cijenu u inozemstvu? Možda je najbolji primjer prodaja jugoslavenskog reprezentativca Kežmana nedavno za 30 milijuna DEM u PSV. Prije njega, sličnu je cijenu postigao Stanković u Laziju, zašto hrvatski klubovi, igrači i menadžeri pristaju na “mrvice”, praktički - samo da bi “pobjegli” iz Hrvatske?
”To je opet problem hrvatske države, ljudi i svih koji se motaju oko nogometa, a o njemu nemaju pojma. Svi gledaju sitne vlastite interese, kao da nikoga nije briga za hrvatski nogomet i budućnost. Pa pogledajte usporedbu, jugoslavenski klubovi i reprezentacije u nogometu nisu nimalo bolji od nas, a njihovih igrača i trenera ima svugdje po Europi i većina ih igra. Dok naši igrači uglavnom sjede na klupama, trenera gotovo da i nema vani. Naši igrači kao da se brzo zadovolje kad potpišu nekakav “veliki” ugovor, vjerojatno ih još iz mladih uzrasta tretiraju kao “talente koji ne trebaju trčati”. To u Europi više ne prolazi...”

Dočekala te sjajna atmosfera, 25 000 raspoloženih gledatelja, na kraju debi nećeš pamtiti po dobrom?
”Da, atmosfera je uistinu bila sjajna, upravo onako kako sam i zamišljao splitsku publiku. Nažalost, na kraju smo ih rastužili, iako nije istina da nismo dali sve od sebe. Gledam, eto, moj debi za Cibaliju bio je u utakmici u Šibeniku, koju smo izgubili sa 5:0, sad za Hajduk slična stvar. Nadam se da ću onda u Hajduk nastaviti kako sam nastavio u Cibaliji nakon tog debija...”

Gdje vidiš svoj bivši klub u narednoj sezoni?
”Ta promjena trenera po meni je stvarno katastrofa. Srećko Lušić je nama igračima bio kao otac, on će za mene uvijek ostati nešto posebno, on me lansirao u prvu momčad i dao mi šansu. Lušić je napravio povijesni rezultat s Cibalijom, a potjerali su ga bez veze, uopće mu ne dajući šansu u narednoj sezoni. On je trebao ostati, trebali su uzeti neko pojačanje, nije došao praktički nitko. Nadam se i želim im da budu u mirnoj sredini ljestvice naredne sezone”.


“Razumljiv mi je gnjev Torcide, trebamo ih što prije razveseliti” (Snimio: Baldo Leburić)

Nisi dugo u Splitu, no ipak osjećaš loše raspoloženje navijača prema igračima. Imaš li im što poručiti, je li ova momčad Hajduka sposobna da konačno donese titulu prvaka u Split?
”Ma ja i razumijem Torcidu, toliko je godina prošlo bez titule, ljudi su željni, u hrvatskim okvirima Hajduk je ipak klub koji ne može toliko dugo “postiti”. Razumljiv mi je njihov gnjev, mi se trebamo zbiti i razveseliti ih što prije”.

Prelistao je zatim Ivan neka od vaših interesantnijih pitanja, sa smješkom je odgovorio na nekoliko upita i zahvalio na e-mailovima podrške koji su stigli praktički sa svih pet kontinenata. Odabrali smo nekoliko najinteresantnijih pitanja koja su stigla elektroničkom poštom, “Bole” je na njih vrlo rado odgovorio.

Zašto igrači u hrvatskim klubovima i reprezentaciji bez lopte statiraju, a ne otvaraju prostor? Takva je igra “izumrla” u gotovo cijelom svijetu. (Ladislav, Varaždin)
”Je, to je istina i to je stvarno problem hrvatskog nogometa. Nema više “znalaca”, samo se kod nas igrači kategoriziraju na “znalce” i “trkače”. Svugdje vani svi rade sve, svi trče i “grizu”, jer je vrijeme takvo da opstaju samo najbolji. Zašto to kod nas ljudi ne shvaćaju, nije mi jasno. Možda se krivo radi u omladinskim uzrastima, možda su i neki drugi razlozi, no definitivno moramo promijeniti pristup. Hrvatski nogomet polako tone najviše zbog ovoga.”

Što misliš o ograničenju odlaska u inozemstvo za igrače, recimo do 23-24 godine. (Marijan, Zagreb)
”Iskreno govoreći - to bi bilo dobro kad bi u Hrvatskoj postojalo nekoliko klubova koji bi imali ambicije zaista se boriti za vrh, izlaziti u Europu i barem nekako plaćati igrače prema zaslugama. Hrvatska je liga, ruku na srce, jako slaba, samo dva kluba imaju kakve - takve ambicije i teško je zabraniti nekom mladom igraču da ode vani. Mislim da to ne bi bio koristan zakon, jer većina tih mladih igrača bi se vjerojatno “zapustila””.


Raspoloženje nakon Dunaferra... (Snimio: Baldo Leburić)

Kakvo je tvoje mišljenje o zadnjim stvarima koje se događaju u hrvatskom nogometu? (Marijan, Zagreb)
”Ne znam, veliki su tu novci u optjecaju, stotine milijuna kuna, stvarno ne znam gdje se to sve potrošil. Klubovi nemaju za osnovne stvari, a toliki su repovi. Ne znam, teško će se toriješiti bez pomoći države, sportu se treba prići sa puno drugačijih pozicija”.

Bojiš li se konkurencije u vrhu napada, kad se oporavi Deranja? (Miralem, Švedska)
”Ne, naravno da se ne bojim, jer da se bojim ne bih ni dolazio u Hajduk. Mogao sam otići negdje gdje bih bio “kralj”. Ako sam u Cibaliji postigao toliko golova, vjerujem da ovdje mogu i više, jer ovdje ima još veću želju, ambicije, pa i kvalitetnije dodavače”.

Otkud igračima pravo da govore kako su motivirani, spremni i napaljeni, a onda se ispostavi kako pojedinci ne mogu ni stajati na terenu? (Tomislav, Rijeka)
”Ne znam, na neke igrače neke stvari utječu različito, na nekog trema, na nekog nespremnost. Pazi, svaki igrač želi igrati. Čak i kad ne može, da ga trener pita on će reći da može. Suigrači mi kažu da su prošli pripreme kao nikad dosad, svi su spremni, svi smo htjeli uspjeh, stvarno ne znam kako objasniti to sve".

Je li Hajduk loše pripremljen? (Damir, Njemačka)
”Ja to ne mogu reći, jer nisam bio na pripremama u Sloveniji, ali prema onome što mi suigrači govore, pripreme su bile odlične. Ne znam u čemu je problem, možda u tome što nismo imali pravih utakmica dosad, možda nešto drugo...

Možeš li nabrojati svoje vrline i mane, kao nogometaša? (Niko, Split)
”Ja sam još mlad igrač, teško mi je govoriti o svojim dobrim stranama. Puno vježbam građenje i postavljanje, to je neophodno, zatim “lažnjak”, ma na svemu se može raditi i nadograditi. Vrline? Pa mislim da sam dosta bez u driblingu i prodoru”.

O vrlinama ćemo, vjerujemo, za nekoliko godina, kad Ivan zakuca na vrata najbolje hrvatske selekcije. Dotad - bilo bi lijepo da se nakrca još mnogo golova u našoj ligi...

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Pročitaj više

NogometIntervju
Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!