Anić: "PSG bez Kopljara ne bi bio isti"

"LNH ima potencijala da postane jača i od Bundeslige"

Nakon pet godina igranja u Njemačkoj 25-godišnji pivot ovoga se ljeta vratio u sve jaču LNH, u Cesson, momčad koja se nakon 18 kola nalazi na osmoj poziciji. Francuski reprezentativac složio se s dojmom većine da osim PSG-a i Billerea, koji su se izdvojili na vrhu odnosno zapeli na dnu, svatko može dobiti svakoga. Uostalom, momčadi koje se nalaze u donjem dijelu poretka dale su i neke od novih imena unutar reprezentativnog kadra (Porte - Fenix Toulouse, Descat - Créteil).

"Francuska liga svake se godine pojačava, trenutno se to najbolje vidi na primjeru PSG-a koji se toliko pojačao da je sve do prošlog kola sve redom pobjeđivao. Za iduću sezonu najavljeni su dolasci novih vrhunskih igrača, poput Narcissea i Vorija u PSG-u, Atlasona u Saint-Raphaelu, Omeyera u Montpellieru, tako da je riječ o ligi koja s vremenom može postajati samo sve zanimljivija. Osim toga, borba za opstanak između tri, četiri kluba bit će neizvjesna do samoga kraja i to također doprinosi cjelokupnoj zanimljivosti. Što više internacionalnih igrača bude dolazilo, što više igrača bude željno doći igrati u Francusku, i ako će to klubovi moći financijski pratiti, uz razvoj rukometnog marketinga, ne vidim razlog da LNH ne postane jaka koliko je i Bundesliga. Vjerujem da ima potencijala da jednog dana postane i jača."

U takvoj izjednačenoj ligi Cesson se trenutno nalazi na sredini ljestvice, a sezonu momčadi iz Rennesa u najvećoj mjeri obilježavaju "crne rupe" u realizaciji. Posebno se pamti susret protiv Sélestata u kojem su igrači Davida Christmanna čak 16 minuta bili bez pogotka. Epizoda su to koje nisu rijetkost, a najveći razlog tome leži u činjenici da zbog financijskih razloga klub nema širinu u kadru kakvu ima većina protivničkih klubova.

"Cesson je mali klub, imamo puno potencijala, dobre igrače i kvalitetnog trenera, ali i drugi najmanji budžet lige (1,8 mil. €). Klub se trudi i pored takve financijske situacije izrasti u veliki i snažni kolektiv. Bez obzira na sve, uspjeli smo ostvariti i neke dobre rezultate, kao što su pobjede u gostima protiv Saint-Raphaela i Chambéry, i ona na domaćem terenu protiv Nantesa. Eventualnom pobjedom ovoga tjedna bismo mogli protiv posljednjeplasirane momčadi lige ostvariti napredak na šestu poziciju, što bi bilo jako dobar uspjeh za ovakav klub."

Do kraja sezone od jačih protivnika klub iz Rennesa očekuju PSG i Nantes, a pred njim je i dvoboj četvrtine finala Kupa protiv Dunkerquea, momčadi kojoj očito odgovara ovakav profil natjecanja pa je u aktualnoj sezoni osvojila već dva naslova (Trofej prvaka, Liga kup). U susretu s navedenim protivnicima, smatra Anić, najvažnija će biti opuštenost, a od veće su važnosti ipak oni dvoboji protiv sastava iz istog ranga.

"Taktika protiv lidera PSG-a, koji je za mene skoro sigurno novi prvak, i protiv Nantesa je ući što opuštenije u dvoboj. Dobar rezultat iz stih susreta bio bi lijepi plus na sezonu, ali nama su druge utakmice puno bitnije. One koje 'moramo' pobijediti. Za sada ne želimo previše razmišljati koje bismo mjesto mogli na kraju zauzeti. Kada dođe kraj sezone tada ćemo pogledati da li smo i koliko uspjeli. Šesta, sedma ili osma pozicija nije velika razlika, ali završiti na šestom mjestu s ovakvim budžetom bi bilo nešto pozitivno i za klub i za nas igrače. Pokazali bismo da smo kvalitetna momčad. Što se tiče Kupa, i ovdje je najvažnije da u susret uđemo opušteno, bez pritiska i grča. Nemamo što izgubiti. Takav rasplet svima će biti 'normalan', ali zato ako pobijedimo, posebno u gostima, tada će svi pričati o nama iako je riječ tek o četvrtzavršnici."

Spomenuti problem realizacije u pojedinom periodu utakmice zamalo je momčad Cessona koštao bodova u posljednjem kolu protiv Chambéryja koji se u završnici uspio vratiti. Pogodak vrijedan punog plijena Anić je postigao sa zvukom sirene. Zadovoljstvo nakon ove pobjede, kaže, bilo je veliko, a i u globalu je zadovoljan svojim ovosezonskim predstavama.

"Taj pogodak u zadnjoj sekundi bio je vrlo bitan za nas jer nam je osigurao oba boda, drago mi je zbog njega, ali još više me veseli činjenica da smo svi skupa igrali dobro. Bili smo strašni u obrani i uspjeli smo stvoriti velike probleme momčadi koja u svom kadru ima igrače poput Bičanića, N'Guessana, Grahovca, Nočara, braće Gille. Jako dobru utakmicu imao sam i u Toulouseu, postigao sam osam pogodaka i nakon utakmice dobio poziv za reprezentaciju, za kvalifikacije. Jako sam zadovoljan, klub se dobro drži, mogli bi bolje, ali i gore tako da po pitanju toga nemam što prigovoriti. Osjećam se jako dobro, već sam puno napredovao u ovih nekoliko mjeseci i znam da ću i dalje nastaviti napredovati, imam još toga za naučiti. A zadovoljstvo dolazi i iz privatnog života, uskoro ću postati otac tako da se ne bih mogao bolje osjećati."

"Teško će itko ponoviti ono što je napravila zlatna generacija"

U odluci da se vrati u Francusku, osim toga što se odlučio za ligu s puno potencijala, pomogla je i činjenica da će time lakše biti na radaru reprezentativnog stručnog stožera. Pivot Cessona odradio je pripreme za minulo Svjetsko prvenstvo, upisao je nastupe u kvalifikacijama, a našao se i na posljednjem popisu Claudea Oneste.

"Želja mi je bila vratiti se u Francusku, u jednu momčad u kojoj bih se dobro osjećao, gdje bih imao veliku minutažu, a oko koje bi bio dobra atmosfera za rad i ugodna okolina za život. No plan mi je bio i da budem bliže izborniku, te da kroz trud i rad na treninzima i utakmicama, zaslužim ponovno poziv u reprezentaciju."

Norveška, idući protivnik u kvalifikacijama skupila je do sada jednak broj bodova i iduća će dva susreta u velikoj mjeri biti i ključna. Osim što u konkurenciji više nema Dinarta, Guillaumea Gillea i Karabouea, Francusku trenutno muče brojne ozljede. Bertrand Gille, Barachet, Guigou zbog svojih ozljeda nisu niti pozvani, trenutno su van pogona i Mahé, odnosno Bosquet, a problema s koljenom ima i Narcisse. Problem je to uoči nastavka kvalifikacije, točnije dvostrukog programa s Norvežanima, ali Anić ne strahuje za ovu "novu" Francusku.

"Naravno da nije ugodno što toliki broj igrača ima problema s ozljedama i neće moći pomoći, ali ne smijemo zaboraviti da pored svih njih mi imamo i ostale odlične igrače kao što su Karabatić, Sorhaindo, Abalo, kapetan Fernandez, koji su jako bitni i koji su kostur ove momčadi. A mi mlađi igrači, Grebille, Porte, Mahé, ja, željni smo pokazati koliko i mi znamo i dat ćemo i 300 posto od sebe da svoje mjesto ne prepustimo nekom drugom. Tako da uz sve te probleme nisam nešto specijalno zabrinut. Bit će to dobro."

Francuska je neuspješnim ulaskom u društvo najbolje četiri momčad, prošloga, ali i ovoga siječnja prekinula svoju fazu apsolutne dominacije. Polako se smjenjuje i generacija. Mnogi već sada pričaju o početku kraja jednog rukometnog imperija, no upravo ove dvije utakmice protiv također stopostotne Norveške, ali i Mediteranske igre u Turskoj trebale bi pokazati suprotno, da i budućnost donosi kvalitetu i potencijal.

"Ono što je zlatna generacija postigla, to nikada nikome nije pošlo za rukom i teško da će to itko više ponoviti. Generacija se mijenja, ali dolaze nova, mlada imena koja igraju u vrlo jakoj ligi, jednoj od najboljih u svijetu. To im puno pomaže u njihovom razvoju i napretku prema reprezentativnom dresu. Osim toga, još nekoliko godina imamo na raspolaganju i nekoliko iskusnijih igrača koji su dio te velike generacije, oni su tu da uče sve mlađe i da nam pomognu da se što bolje i što prije uklopimo. To ne znači da sam mišljenja da ćemo odmah na idućem natjecanju ponovno biti najbolji, ali siguran sam da ćemo ponovno vratiti mjesto u vrhu. Uostalom, kao što je to uspjela i Hrvatska nakon odlazaka Metličića, Zrnića, Balića, Džombe, itd."

Tijekom pripremnog razdoblja za SP u Španjolskoj ovaj je 25-godišnjak istaknuo kako mu je bitno da izbornik Onesta i ostatak stručnog stožera vide da mogu imati povjerenje u njega u igri u oba smjera. Uskakanje u uloge koje su pripadale Gilleu, odnosno Dinartu sve su samo ne lak zadatak, ali isto je i velika motivacija.

"To što bih trebao zamijeniti takve igračke veličine je pritisak, ali onaj pozitivan. Onaj koji me motivira na svakom treningu. I kada ne ide najbolje to mi ostaje za cilj i samo imam razlog više da od negativne situacije uspijem stvoriti nešto pozitivno. Što se igre u oba smjera tiče, to je nešto bez čega moderan rukometaš teško može uspjeti. Ne mora biti najbolji, ali mora biti sposoban igrati i obranu i napad."

"Kopljar me oduševio, Hrvatska strašna na svim pozicijama"

Hrvatski reprezentativci Damir Bičanić i Marko Kopljar igraju važne ulogu u svojim klubovima, aktualnom francuskom doprvaku i do nedavno stopostotnom lideru i velikom favoritu za naslov najbolje momčadi ove sezone. Osvrnuo se Anić i na njihove predstave, uz posebne pohvale desnom vanjskom pariškog sastava.

"Kopljar me osobno oduševio, igra fenomenalno od početka sezone. Čovjek nije mađioničar, ali je ove sezone dokazao svoju vrijednost. Sve što radi je pametno odigrano. Uvjeren sam da PSG ne bi bio isti bez njega. Bičanić je također odigrao nekoliko jako dobrih utakmica, ali njemu su problem u stvaranju kontinuiteta takvih izdanja stvarale sitne ozljede koje ga prate od ljeta. Hrvatska je jedna od najboljih reprezentacija na svijetu već godinama, ima strašne igrače na svim pozicijama. Uostalom, hrvatski, a prije toga jugoslavenski rukomet u velikoj je mjeri pomogao razvoju rukometa kakav on danas je. Kroz sve te vrhunske igrače koje nema potrebe sve posebno nabrajati, ali i trenera kao što su Noka Serdarušić ili Sead Hasanefendić."

Osim protiv hrvatskih rukometaša, igrao je francuski reprezentativac i uz njih. Ime jednoga, Ivana Balića, izdvojio je u posebnu skupinu. "Rijetki su igrači protiv kojih je nemoguće igrati, svaki rukometaš uz svoje kvalitete ima i mane, ali postoji par igrača koji su klasa više. Što god da probaš poduzeti u igri protiv njih oni uspijevaju pronaći rješenje tom problemu. To su igrači poput Balića, Karabatića, Jiche. Imao sam priliku igrati u Njemačkoj s brojnim odličnim igračima, Omeyerom, Narcisseom, Ahlmom, Anderssonom, Zrnićem, Vukovićem, spomenutim Karabatićem i Jichom. Ipak, boljeg igrača, a još više čovjeka od Stefana Lövgrena nisam sreo. Osim možda svog oca."

Foto: Facebook, Chambéry Savoie