Stjepan Križarić: "Odradili smo tek pola mandata, no kombinacija Šukera i Vrbanovića je dobitna"

Davor Šuker dobio je većinsku podršku županijskih nogometnih saveza (svi osim Zadrana podržali su kandidaturu) i protukandidata nema te će u ponedjeljak biti izabran za predsjednika, ovog puta na puni mandat. Znači li to da je i Izvršni odbor zadovoljan njime kao predsjednikom? "Naravno da jesmo. Županijski nogometni savezi rekli su svoje, na sjednici Skupštine trebalo bi samo to potvrditi", kaže Križarić.

Dualizam vlasti, Davor Šuker kao predsjednik i Damir Vrbanović kao izvršni predsjednik, je li to bila pametna ideja? "Nije to dualizam. Vrbanović je izuzetno cijenjen i vrlo je kompetentan kao operativac, nakon Zorislava Srebrića je sigurno najbolji kojeg imamo. Davor Šuker je ime, poznato od Vijetnama do Južne Amerike i to ime otvara vrata. Mislim da bi nam svaka druga vrsta organizacije otežala posao, osobno sam oduševljen tim rješenjem, to je dobitna kombinacija."

Situacija je nešto drukčija što se Izvršnoga odbora tiče i kandidata ima više nego raspoloživih mjesta. S obzirom da je i on kandidiran, Stjepan Križarić se nada opet ući u izvršnu vlast Saveza, a svoj mandat ocjenjuje: "Potencirao sam to da me se opet kandidira ako su članovi Međimurskog saveza zadovoljni sa mnom i mojim radom. Moram naglasiti da se na naš rad treba gledati s aspekta protekle dvije godine, jer smo se prije toga većinom bavili problematikom legitimnosti vodstva HNS-a, na to smo potrošili pola mandata. Tek pošto je došao Šuker smo se mogli baviti problemima u nogometu, kojih na žalost ima."

Rat na jednog čovjeka

Ako su se dvije godine bavili vlastitom legitimnošću, u ostatku mandata je Izvršnom odboru mnogo muka zadao "sveti rat" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, često promašen, nedefiniran i okaljan uvredama na osobnoj razini, no na kojima vrhuška HNS-a nije ostala dužna. Kako je biti na udaru hrvatske vlasti? "Mislim da je sve to upereno protiv jednog čovjeka, ne nas kao Saveza, i da je način na koji se to radi sramotan. Izjave poput 'pljunite si u lice' su primjerene seoskoj vatrogasnoj zabavi, a ne najviše razine komunikacije. Bojim se da zbog rata na jednog čovjeka ne stradaju naši mali klubovi. Pomoćnik ministra koji se bavi s time rado se slika kad je nekakvi rezultat, a inače voli, baš, pljunuti."

Baš je posljednji okršaj bio najzanimljiviji, kad je Ministarstvo preko sportske inspekcije tražilo ukidanje licenci za Hrvatski dragovoljac i Lokomotivu. To je bio još jedan primjer nespretnosti i neutemeljenosti postupanja Sportske inspekcije kao organa Ministarstva, jer ona nije ni u kojem slučaju ovlaštena provoditi i provjeravati propise HNS-a, već se može baviti samo hrvatskim zakonima i njihovim provođenjem ili pak kršenjem.

Logično, kad se promisli o tome, no ipak je u velikom dijelu javnosti došlo do oduševljenja, iako ta odluka nema šanse doživjeti pravomoćnost. Kad bi se htjelo da Sportska inspekcija može određivati tko ima licencu za Prvu ligu, onda bi Hrvatski sabor morao donijeti zakon o licenciranju klubova, što je poprilično nevjerojatno. Na koncu konca, Hrvatska ima zakone po kojima može utjecati na sportske klubove, no oni se ne provode, pa je uplitanje u postupke nad kojima nema ingerenciju u krajnjoj liniji licemjerno.

Ipak, oduševljenje "običnog puka" je sasvim razumljivo, jer je veo tajne koji obavija postupak licenciranja frustrirajući. Ne bi li bilo bolje i za HNS i za Komisiju za licenciranje da se dokumentacija koju klubovi prilože zahtjevu javna, kao i odluka te obrazloženje? "Komisija za licenciranje je samostalna i nitko ne smije mijenjati njene odluke. Jednom se to na žalost dogodilo, gdje sam ja i opet bio protiv toga, u slučaju Velike Gorice, koji se još vuče. Da odgovorim na pitanje, svaki klub može svoje podatke objaviti ako želi, ali čak ni Izvršni odbor ne dobiva te podatke." Dobro, tko onda nadgleda Komisiju za licenciranje? "Ne znam, znam da Komisija nije podložna ni Skupštini ni Izvršnom odboru."

Neprežaljena Treća liga

Ima HNS i druge probleme. I dok Prva HNL s deset klubova izgleda sasvim solidno, na nižim stepenicama problemi su veliki i poprilično skriveni, jer se njima nitko ne bavi. Tako je u svom mandatu člana IO-a Saveza Križarić još ostao "dužan", odnosno da se nije izborio za najvažniju stvar za međimurske klubove, Treću HNL. Ta će liga naime od iduće godine ići u smanjenje broja skupina, s pet na tri, te će tu Međimurci (kao i Varaždinci) biti teško zakinuti u odnosu na primjerice klubove iz Dalmacije. "Treba jasno reći da smo naporno radili na tome i da su svi županijski savezi s područja Sjevera potpisali da zahtijevaju da ostane liga Sjever. No, kad je o tome trebalo glasovati na Izvršnom odboru, četvorica predstavnika saveza su digli ruke za jedinstvenu Treću ligu i ostao sam sam. Zbog toga sam ušao u konflikte s njima i prozvao ih jer ne poštuju odluke svojih baza. Također, a to vrijedi spomenuti, i slavonski klubovi i nogometni čelnici bili su za dvije razdvojene lige, Sjever i Istok, no preko noći su promijenili odluku", opisuje Križarić.

Dakle, politika je u nogometu živa i dobro, da se iščitati između redaka. Odluka o objedinjavanju liga bit će za klubove devastirajuća, naglašava Križarić: "To je katastrofa. Troškovi će biti jednaki kao u Drugoj ligi, a klubovi će morati prelaziti nevjerojatne udaljenosti, recimo od Svetog Martina do Županje. Ako znamo da u jesenskom dijelu susreti počinju u pola dva, nema šanse da će putovati na dan utakmice, plaćati obroke i spavanje, da ne spominjem odsustvo s posla. Nisam siguran tko će moći to izdržati."

Ako to znaju klubovi i savezi, da će se takvom ligom praktički uništiti klubove, kome je to onda u interesu? "Ne znam, nije mi jasno. Degutantno je da 730 klubova sjevera i Slavonije čine jednu ligu, dok u Dalmaciji njih 130 ima svoju ligu, koja je jednakovrijedna našoj. Čini se da mi Hrvati ne znamo učiti od drugih i da umjesto da kao Slovenci, povećamo broj skupina u ligi kako bi se smanjili troškovi, mi idemo na smanjenje."

I dok od Zagreba do Vinkovaca nema drugoligaša, jer je taj rang natjecanja na nacionalnoj razini jednostavno neprihvatljivo skup, sjeverni će klubovi problemu doskočiti organizacijom međužupanijskih, četvrtih, liga, no to je dakako daleko od idealnog, a već se javljaju problemi. "Mogu govoriti o nama i Varaždincima, najvjerojatnije će jedan međimurski klub i dva varaždinska željeti u tu jedinstvenu treću ligu. To znači sa nama Međimurcima ostaje šest dosadašnjih trećeligaša za četvrtu ligu i ne pristajemo da nam se da samo još jedno mjesto, a da Varaždinci dobiju sedam mjesta. Mislimo da do broja 14 treba popuniti korektno, četiri i četiri. "

Porođajne muke četvrte lige na stranu, zanimljivo je prisjetiti se slučaja Varaždin, u kojem je, nakon izbacivanja iz Prve HNL, varaždinski klub godinu dana životario, a onda dekretom HNS-a i protiv želje klubova, bio ubačen u 3. HNL. Je li to dokaz apsolutizma u HNS-u? "Osobno sam tražio da se poštuju propisi i da se ne otvara Pandorina kutija. No, godinu poslije je opet aktualizirano to pitanje, ja sam bio suzdržan i nisam želio komentirati, a ostali su odlučili da se odmrzne Varaždinu status i dopusti mu se igranje u 3. ligi. Nadam se da će riješiti svoje probleme, iako vidim da opet ima problema i suspenzija, a vjerujem da je tamo vrijeme za nove ljude", zaključuje Križarić.