Financiranje sporta: Što hrvatski sport treba napraviti da osigura izdašnije sponzorske iznose?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (ZID ZPD) objavljen je u NN151/25 te je stupio na snagu 1. siječnja 2026.godine. Iako relativno kratak, Zakon donosi jednu od značajnih izmjena po pitanju sporta odnosno financiranja sporta jer sada dodaje i odredbu prema kojoj se porezna osnovica smanjuje za sponzorstava učinjena u tuzemstvu za sportske svrhe pravnim i fizičkim osobama u sustavu sporta, koji navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koji provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Time je ujedno napravljena poveznica između Zakona o porezu na dobit (i poreznog tretmana financiranja sporta) te odredbe čl. 67. Zakona o sportu kojom su sponzorstva i donacije utvrđeni kao jedni od osnovnih načina financiranja sporta.

Koji subjekti u području sporta su pogodni za sponzorstva kojima se može ostvariti smanjenje porezne osnovice?

Koji su to subjekti u području sporta koji ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice određuje odlukom Ministar nadležan za sport uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 2. st. 2. ZID ZPD). Tako je Odlukom Ministarstva turizma i sporta od 23. veljače 2026. godine utvrđeno kako su subjekti, odnosno pravne i fizičke osobe, primatelji sponzorstva, koji ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice kod davatelja sponzorstva za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za sportske svrhe:

- krovna sportska udruženja definirana Zakonom o sportu: Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski školski sportski savez i Hrvatski akademski sportski savez,

- sportska zajednica na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz čl. 34. Zakona o sportu,

- sportski savezi iz čl. 35. Zakona i druge sportske udruge koje su članovi Hrvatskog olimpijskog odbora ili Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih,

- školski sportski savezi i školske ustanove koje imaju osnovano školsko sportsko društvo iz čl. 44. Zakona,

- akademske sportske udruge i akademski sportski savezi iz čl. 40. Zakona,

- sportski klubovi iz čl. 30. Zakona, a koji su članovi nacionalnih sportskih saveza ili krovnih sportskih udruženja, odnosno gradskih ili županijskih sportskih saveza pojedinog sporta ukoliko tako propisuju opći akti nacionalnog sportskog saveza ili krovnog sportskog udruženja nadležnog za sport u kojem je sportski klub registriran za sudjelovanje u sportskom natjecanju,

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za izgradnju, obnovu ili rekonstrukciju sportskih građevina u svom vlasništvu,

- vrhunski sportaši iz čl. 14. st. 2. Zakona koji imaju samostalnu sportsku djelatnost sukladno čl. 23. Zakona.

Svi navedeni subjekti, osim jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pritom moraju biti upisani u pripadajući registar ili evidenciju Nacionalnog informacijskog sustava u sportu iz čl. 65. Zakona.

Sportske djelatnosti – djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

U Savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, zakonodavac je kao intenciju iza navedenih izmjena naveo da:

- su sportske djelatnosti, djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,

- Republika Hrvatska potiče sport u svim segmentima, a posebice sportske aktivnosti djece i mladih,

- su sportske aktivnosti dio odgojno obrazovnog sustava te da je stoga potrebno potaknuti porezne obveznike da više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija usmjerenih na razvoj i poticanje društveno korisne sportske djelatnosti.

Donacije i sponzorstva: glavna razlika?

Darovanje i sponzorstvo nisu iste stvari već dva različita pojma jer je, za razliku od darovanja koji je besplatan pravni posao odnosno pravni posao bez ikakve protučinidbe (u smislu čl. 479. Zakona o obveznim odnosima potreban je samo pristanak obdarenika na učinjeno darovanje), sponzorstvo naplatan pravni posao odnosno pravni posao s odgovarajućom protučindbom. U praksi se ta protučindba uobičajeno sastoji od ugovorenog ili dogovorenog načina promidžbe sponzora u zamjenu za primljeni iznos sponzorstva.

Porezno rasterećenje donacije - do 10% prihoda

Do stupanja na snagu ZID Zakona o porezu na dobit, porezno rasterećenje na ime financiranja sporta se moglo ostvariti jedino darovanjem u naravi ili novcu, u iznosu od 2% prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, učinjenim u tuzemstvu za sportske svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima (prema Odluci o projektima, aktivnostima i prihvatljivim primateljima darovanja (donacija) za sportske svrhe u 2026. godine iznos donacija može ići i do 10% ostvarenog prihoda, ukoliko su za isto ispunjeni svi uvjeti iz citirane Odluke).

Porezno rasterećenje sponzorstva – bez ograničenja iznosa?

Iako iz odredbe čl.6, st.1, točka 6 Zakona o porezu na dobit proizlazi da se porezna osnovica smanjuje za učinjeno sponzorstvo, neovisno o iznosu sponzorstva, valja napomenuti da mogućnost poreznog rasterećenja (smanjenja porezne osnovice) nije propisana neograničeno odnosno vezano samo uz ugovoreni iznos sponzorstva, već ta mogućnost ovisi i o svim ostalima uvjetima sponzorstva.

Ograničenja poreznog rasterećenja za iznos sponzorstava – postoje li i koja su?

Prvo ograničenje koje je zakonodavac predvidio je svakako ograničenje koje se tiče kruga subjekata (primatelja sponzorstva) koji ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice kod davatelja sponzorstva sukladno čl. 6. st. 1. toč. 6. Zakona o porezu na dobit. Kao što je to zakonodavac jasno i naveo u postupku savjetovanja, intencija iza navedene odredbe je sprječavanje iskorištavanja odredbe protivno cilju i svrsi Zakona.

Drugo ograničenje je ograničenje po pitanju dopuštenog područja sponzorstva s obzirom da je zakonodavac mogućnost smanjenja porezne osnovice kod davatelja sponzorstva predvidio samo za sponzorstva učinjena u tuzemstvu u sportske svrhe.

Treće, i možda najvažnije, ograničenje proizlazi iz samog sadržaja i prirode sponzorstva kao naplatnog pravnog posla. S obzirom da ugovor o sponzorstvu predstavlja naplatan pravni posao, na isti se primjenjuje i načelo jednake vrijednosti činidaba, kao temeljno pravno načelo prema kojem sudionici u naplatnim pravnim poslovima polaze od pretpostavke da su njihove činidbe, koje su se međusobno pravnim poslom obvezali dati odnosno pružiti, jednake vrijednosti. To drugim riječima znači da bi kod ugovora o sponzorstvu ugovoreni način reklame ili promidžbe sponzora po svojoj tržišnoj vrijednosti načelno trebao odgovarati primljenom iznosu sponzorstva. Ukoliko ta pretpostavka nije ispunjena, postoji rizik od utvrđivanja dodatne porezne obveze, pa bi sponzori, suprotno očekivanom smanjenju porezne osnovice, mogli biti neugodno iznenađeni.

Naime, sukladno mjerodavnim odredbama Općeg poreznog zakona nadležno porezno tijelo u postupku poreznog nadzora prilikom utvrđivanja poreznog tretmana određenih poslovnih događaja porezne činjenice utvrđuje prema njihovoj gospodarskoj biti. Navedeno, između ostalog, podrazumijeva i to da ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze taj prikriveni, a ne na papiru dogovoreni pravni posao.

Primjerice, ako za ugovoreni iznos sponzorstva od 100 tisuća eura, sponzor dobije jedino nekoliko šalica i malih kalendara sa slikom sponzoriranog kluba iz niže nogometne lige i otisnutim logom trgovačkog društva, za pretpostaviti je da ugovorena promidžba sponzora nije jednaka po svojoj tržišnoj vrijednosti primljenom iznosu sponzorstva.

U tom slučaju porezno tijelo bi teoretski moglo primljeni iznos sponzorstva koji premašuje vrijednost ugovorene protučinidbe:

- tretirati kao darovanje (donaciju) te dalje prosuđivati sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o porezu na dobiti i Pravilnika o porezu na dobit kojim se regulira darovanje (donacija),
- tretirati kao prihod, dohodak dobit ili drugu procjenjivu korist ostvarenu bez pravne osnove te za istu utvrditi poreznu obvezu u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje pojedina vrsta poreza.

Sportske organizacije se moraju aktivnije uključiti u promociju svojih sponzora

Slijedom navedenoga, možemo zaključiti da je, unatoč tome što se na prvu možda čini kako posljednje izmjene Zakona o porezu na dobit potiču porezne obveznike na puko ''upumpavanje'' novčanih sredstava u sport, pravi cilj i intencija zakonodavca zapravo postizanje svojevrsne sinergije na relaciji tržište – sport. To znači da se, s jedne strane, subjekte na tržištu potakne da aktivno doprinose i sudjeluju u financiranju sporta, a da se, s druge strane pojedince u sportu i sportske organizacije, istovremeno potakne da u okviru svojih mogućnosti sudjeluju u iznalaženju novih modaliteta i kreativnih rješenja za promociju svojih sponzora ne bi li na takav način osigurali sponzorstva u što značajnijim iznosima.