FIBA - smrt za kosarku
FIBA je lutala u zadnjih dvadesetak godina, eksperimentirala s raznim sustavima natjecanja, licitirala s onim zlokobnim pozivnicama za SP, a imala je niz drugih gafova natjecateljske prirode.
Recimo Turska reprezentacija je 2010. osvojila drugo mjesto na SP (u finalu poraženi od SAD-a), međutim to im nije bilo dovoljno čak ni za olimpijski kvalifikacijski turnir (London 2012.) jer su podbacili na Eurobasketu 2011. No s druge srane Iranu je i 23. mjesto s prošlog SP-a 2019. bilo dovoljno za izravan plasman na OI 2021. kao najbolje plasirana azijska reprezentacija. Ok promijenio se sustav kvalificiranja na OI…
Sredinom 00-tih FIBA je ukinula kvalifikacije za kontinentalna natjecanja (odsad pa nadalje isključivo podrazumijevam na Europsko prvenstvo, tj, Eurobasket) za one reprezentacije koje izbore ili, bolje rečeno, zaigraju na SP (neke putem pozivnica) ili barem kvalifikacijski turnir za OI. Te reprezentacije su automatski kvalificirane za sljedeće EP. U to vrijeme europska košarka bila je podijeljena u 3 jakosne divizije, prvu je činilo 25 reprezentacija, drugu 15, a treću ostalih 6-7 najslabijih. Samo se iz prve divizije moglo izboriti EP, koje je još u to vrijeme brojalo 16 klubova. No „preko noći“ je 2010. FIBA po završetku nominalnih kvalifikacija proširila EP na 24 reprezentacije i stvorila nove konfuzije. A do toga je došlo zbog niza manjkavosti koje su pratile tadašnji sustav kvalificiranja. Naime još tada (sve do 2017.) utakmice reprezentacija igrale su se isključivo ljeti, u pauzi između dviju sezona. Tek je 2017. FIBA odlučila obnoviti natjecateljske dvoboje reprezentacija tokom godine kroz tkz. prozore, ali po većoj reformi samih natjecanja.
Osim nepravednih pozivnica za SP, neke reprezentacije su u razdoblju do 2010. imale svake godine naporno ljeto, igrajući kvalifikacijske utakmice, ali bez da su u tome vidjeli smisao. Sjetimo se slučajeva između 2008-2010 sa Srbijom, Italijom, Francuskom, koje su u to vrijeme prolazile „sito i rešeto“ zbog relativno slabijeg plasmana na EP-u 2007.
Proširenjem EP-a na 24 reprezentacije, nesnalaženje FIBA-e glede kvalifikacijskog sistema nije prestalo, ali generirane su nove nepravde. Primjerice neujednačen broj sudionika u tim ljetnim kvalifikacijama, doveo je do toga da su pojedine reprezentacije čak i (možda namjerno) gubile svoje mečeve kako bi bili sigurni u plasman na EP jer su se poništavali susreti protiv svih četvrto-plasiranih unutar tih kvalifikacijskih grupa (tamo gdje ih je bilo). Dovoljno je malo razmotriti kako je to bilo za EP 2015. i 2017.
https://en.wikipedia.org/wiki/EuroBasket_2017_qualification
U novije vrijeme Europska prvenstva imaju 4 države domaćina, a jedan od protagonista/žrtva najnovijih gafova FIBA-e s time jest reprezentacija Hrvatske (također naknadno dodjeljivanje domaćinstva Poljskoj i Cipru tome je kumovalo). Da ne velim i to što FIBA kvalificirane reprezentacije gura u skupine gdje preostale 3 imaju regularne kvalifikacijske utakmice i koje su zapravo u puno nepovoljnijem položaju. Znači još jedna sistemska greška FIBA-e koja je stajala plasmana Crne Gore na EP 2022 (nakon suspenzije Rusiji, Crna Gora je ipak uskočila).
https://en.wikipedia.org/wiki/EuroBasket_2022_qualification
Znači FIBA nema jasne kriterije za slučajeve u kojima se nađu pojedine reprezentacije (Italija 2010., Turska 2012., Crna Gora 2022., Hrvatska 2023.,Bugarska 2023., Poljska 2023., Cipar 2023.) i onda ide nekom svojom „logikom“ rješavati stvari. Spletom okolnosti neke od navedenih reprezentacija upravo kao žrtve prethodnih FIBA-nih lutanja ipak uskaču u zadnji vagon, ali što drugo kazati.
Dobru stvar je FIBA napravila za OI 2008. uvevši dodatni (tada još samo jedan) kvalifikacijski turnir. No trebalo je proći vremena dok kriteriji određivanja plasmana na te kvalifikacijske turnire (sada imamo više njih, točnije 4) budu jasniji, no što je još važnije i pravedniji. Spomenuo sam neuspjeh tada aktualnog svjetskog viceprvaka Turske na EP 2011. Europski prvak iz 2017., Slovenija, također je visjela, zbog neplasmana na SP 2019., ali zahvaljujući rejtingu ipak se je našla na jednom od kvalifikacijskih turnira za naredne OI (i osvojili ga).
https://www.fiba.basketball/rankingmen#tab=fiba
Nakon OI u Tokiju i kontinentalnih natjecanja, FIBA je (2022.) ipak malo još doradila (poboljšala) kriterije glede plasmana, što na same OI, a što na kvalifikacijske turnirem uvevši pretkvalifikacijske turnire za one reprezentacije koje putem kvalifikacije nisu izborile SP-u, ali koje su ipak značajne za košarku kao šport u cjelini. Teoretski i jedne od najslabijih europskih reprezentacija, ili one koje su u nekom prethodnom ciklusu jako kiksale, mogle su se naći na jednom od dva proširena turnira, ako su to uspjele izboriti kroz jedan od kruga pretkvalifikacija za naredno EP (recimo, to je pošlo za rukom Portugalu, ali jednako tako i Hrvatskoj i Bugarskoj, nakon odustajanja V. Britanije, odnosno daljnjoj suspenziji Rusije). Hrvatska i Poljska najsvjetliji su primjeri ovog ljeta. Za reprezentacije iz američke, afričke i azijsko-oceanske zone ostavljen je jedan takav turnir i plasman po rejtingu. Gotovo izvjesno jest da će se Argentina, nakon ovih aktualnih neuspjeha naći po tom kriteriju rejtinga kao „zadnjeg vagona“ u proljeće 2024., a iz Afrike Nigerija nešto bolje stoji od Tunisa, no treba pričekati novu rang listu.
Primjerice 2019. mnoge europske reprezentacije imale su „slobodno ljeto“, a FIBA je uvođenjem ovih pretkvalifikacija ipak napravila pozitivan pomak.
https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2020_Summer_Olympics_%E2%80%93_Men%27s_tournament
https://en.wikipedia.org/wiki/2020_FIBA_Men%27s_Olympic_Qualifying_Tournaments
(vidi: Teams; obratite pozornost na WC)
No iako je dorađen sistem određivanja plasmana na OI, ostaje malo čudno i nepravedno to da je cijela Amerika ostavljena kao jedna zona iz koje će dvije najbolje plasirane reprezentacije izboriti nastup na sljedećim OI, dok Azija i Oceanija su i dalje u dvije zone. E sad slijedi objašnjenje. Spomenuo sam da je najbolje plasirana azijska reprezentacija na prošlom SP-u (to je bio Iran) završila (tek) na 23. mjestu, a i to se pokazalo dovoljnim za plasman na OI. No iz azijsko-oceanijske zone bolje plasirani su bili Australija (4. mjesto) i Novi Zeland (19.mjesto). Novi Zeland je tako ostao bez plasmana na OI, a čak su odustali i od kvalifikacijskog turnira (pandemija COVID ?) 2021.
https://en.wikipedia.org/wiki/2019_FIBA_Basketball_World_Cup (vidi: Final standings)
Vrlo je izvjesno kako će s ovog SP-a izravan nastup na OI izboriti SAD i Kanada (koja je napravila ogroman skok), no ispaštat će jedna južno-američka reprezentacija, točnije Brazil. Lako bi se moglo dogoditi da sljedeće godine na OI ne bude nijedna južno-američka reprezentacija, jer teško je vjerovati da se Brazil i Venezuela mogu probiti kroz kvalifikacije, a i Argentina (koja će se nevjerojatnije naći na kvalifikacijskom turniru samo zahvaljujući rejtingu) isto ne djeluje uvjerljivo.
Znači FIBA je kao kriterij za izravan nastup za sljedeće OI trebala ili kompletno spojiti azijsko-oceanijsku zonu, ili razdvojiti američku na sjevernu i južnu
https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2024_Summer_Olympics_%E2%80%93_Men%27s_qualification
Bolje bi bilo da je kriterij određivanja tih 8 reprezentacija bio sljedećim redom: domaćin (1 mjesto), zatim najbolje plasirane kontinentalne reprezentacije (izuzevši domaćina sljedećeg olimpijskog turnira; 6 mjesta) te sljedeća najbolje plasirana reprezentacija sa SP. No ipak treba imati u vidu da ni to nije najsretnije rješenje; recimo dovoljno je da se Novi Zeland primjerice nije plasirao na SP, pa bi Australija automatski stekla pravo na OI bez obzira kakav plasman ostvarila na SP-u…
Dakle, FIBA ipak zna ispraviti ranije pogreške, ali previše je „izoliranih slučajeva“. Ima toga daleko više, ali zašto trošiti vrijeme na analizu svakakvih nebuloza kojima je FIBA nastojala „regulirati“ svoje uočljive pogreške. No treba istaknuti i da je FIBA zadnjih godina, unatoč svemu, uspjela „brendirati“ kvalifikacijske prozore i sada to izgleda smislenije. A i netko u FIBA-i doista uči na greškama, pa aljkavosti ipak ima manje nego prije.
Bananeros je napisao/la:
Šta očekivati kad je sad neki kurxev šeik postao predsjednik ove organizacije?
Uvjeren sam da će se ovaj sport sve više vrtiti oko arapskog poluotoka. Očekujem tkđ da će ono male etične razlike -manjeg love a zato više pravih sportskih vrijednosti- brzo postati prošlost.
Vidi cijeli citat
Nece, Fibina klupska takmicenja su petorazredna. SA klupskog stanovista je dobro su NBA, EL, ABA van Fibe inace bi sve bilo tako kako kazes. Mogli bi Lebronu, Curryju i Durantu da daju milijardu godisnje🤣 sta mislis da li bi ostali u NBA?
tek kad vidiš FIBA, shvatiš da su FIFA i UEFA čisto zlato
NBA je osnovni problem za FIBA jer ova kao svjetska organizacija ne može natjerat najbolje košarkaše da igraju na njezinom glavnom natjecanju
glavni europski klubovi su joj pobjegli u privatnu ligu
realno je organizacija koja ne kontrolira dva najveća košarkaška tržišta, USA i Europu
ko da je neka npr. WBU federacija u boksu. Samo jedna od nekoliko
[uredio ian wright - 30. kolovoza 2023. u 00:57]
FIBA Europe je doista klupska natjecanja učinila "petorazrednim" mada je tom statusu kumovao i ULEB s ne baš časnom ulogom. Bizarno je da se kao nominalno glavno Fiba-ino natjecanje zove Liga prvaka ("Champions League"), a u njoj primjerice sudjeluje neki predstavnik Španjolske koji je prethodnu sezonu u svom prvenstvu završio na desetom mjestu. Općenito, klupska natjecanja Europe su prilično aljkavo koncipirana. Da je bilo ranijih pokušaja dogovora između ULEB i FIBA, možda bi danas imali jedno kvalitetno natjecanje, s jasnim i precizno definiranim sustavom natjecanja, kriterijima ulaska i prava sudjelovanja i svemu što ide s time. Ok, FIBA je izgubila bitku oko prava na Euroligu, ali sad imamo i Eurocup koji pripada ULEB-u koji isto mi ne djeluje kao neko posebno primamljivo natjecanje (prvo, mislim i da mu je ime neatraktivno). Dakle mogle su se klupske sezone na puno bolji način davno ustrojiti, ne nužno kako ima UEFA, ali vodeći se tom nit-vodiljom. Uz to FIBA je iz godine u godinu mijenjala sustave natjecanja, a oni kvalifikacijski turniri za LP ili Europe Cup služe da mnogobrojne male klubove što prije eliminira iz natjecanja. Uglavnom, nažalost prilično neatraktivno.
[uredio Reset-21 - 29. kolovoza 2023. u 22:09]
ian wright je napisao/la:
tek kad vidiš FIBA, shvatiš da su FIFA i UEFA čisto zlato
NBA je osnovni problem FIBA jer kao svjetska organizacija ne može natjerat najbolje košarkaše da igraju na njezinom glavnom natjecanju
glavni europski klubovi su joj pobjegli u privatnu ligu
realno je organizacija koja ne kontrolira dva najveća košarkaška tržišta, USA i Europu
ko da je neka npr. WBU federacija u boksu. Samo jedna od nekoliko
Vidi cijeli citat
Ako postoji već takva jedna tema koja se tiče problematika pojedinih športova, rado se može ova rasprava tamo prebaciti.
U osnovi slažem se s ovim glede FIFA i UEFA da su "suho zlato", iz više razloga. Primjerice zamislimo situaciju ponovne inicijative za pokretanje neke nogometne Superlige koja bi brojala tipa 24 ili 32 ekipe i koja bi praktički bila zatvoren tip natjecanja. Te da onda klubovi u njoj imaju u potpunosti sustav natjecanja kao u NBA ligi - podjela na konferencije, ili barem 62 ili koliko već utakmice "regularnog dijela" te onda doigravanje. Meni je malo teško dokučiti i sve troškove samo za putovanja i smještaj koje košarkaški klubovi imaju (NBA, Euroliga) tokom sezone. Kad se igra doigravanje recimo na 4 pobjede, pa jedna ekipa triput putuje u razmaku od 20 dana u isti grad koji može biti tisuće kilometara udaljen. Isto tako, nevjerojatno mi je da je tolika razlika između igrača u NBA ligi i recimo nekog predstavnika europske košarke. Zapitamo se kako stotinjak natjecateljskih utakmica godišnje ne ostavlja veći trag u vidu iscrpljenosti, umora organizma i svega drugog. Bome da se nogometašima još malo povećava broj utakmica - tipa da jedna FC Barcelona ili Real samo u Primeri mora odigrati 46 utakmica, a u Ligi prvaka 20 da bi došla do naslova... ne znam baš. Ne želim umanjivati "radost loptanja pod obručima", ali držim da nogomet ima primat, a da je NBA precijenjena.
FIBA košarku, odnosno europsku košarku upropastio je Bora Stanković. On je bio glavni tajnik FIBA-e barem petnaest godina predugo. Inače je svoje mandate na čelu FIBA-e koristio kako bi sebi izgradio spomenik kao netko tko je doveo NBA igrače na Olimpijske igre i pritom je pristao na sve diktate koji su stizali iz SAD-a. Dugoročno, najgorim se pokazao pristanak na limitiranje odšteta koje NBA plaća klubovima iz kojih dolaze neamerički igrači. Taj je potez kastrirao europsku košarku i klubove osudio na neprofitabilnost. Kasnije je onaj hohštapler Jordi Bertomeu iskoristio činjenicu da je Stankovića vrijeme davno pregazilo i napravio svoju plastičnu kopiju američkih franšiznih liga što je zauvijek uništilo zasebnost i specifičnost europske košarke.
ne znam koliko se tu moglo izvući jer čim su im se kolosijeci približili početkom devedesetih, bilo je jasno da će uvjete poslovanja diktirati NBA kao moćnija i bogatija
FIBA tu nije mogla ništa. Da je i krenula u otvoreni sukob i na kraju npr. suspendirala NBA, Ameri bi rekli ok, nastavljamo isto kao i zadnjih 50 godina, nemamo ništa s vama
[uredio ian wright - 30. kolovoza 2023. u 00:57]
NBA
Karlo Matković 18 minuta na parketu u novom porazu Pelicansa, Cavsi se vratili pobjedama
Reprezentacija
Josip Sesar odredio 12 igrača koji će se suprotstaviti u Zagrebu Bosni i Hercegovini
ABA liga
Katanović predvodi Cibonine juniore na turniru ABA lige u Laktašima
Nogomet
Pobjednički niz by SuperSport: Božić bi mogao uraniti za jednog igrača
NAIAplayer je napisao/la:
Dugoročno, najgorim se pokazao pristanak na limitiranje odšteta koje NBA plaća klubovima iz kojih dolaze neamerički igrači. Taj je potez kastrirao europsku košarku i klubove osudio na neprofitabilnost.
Vidi cijeli citat
ne kontam ovo? Koliko misliš da je realna cijena za transfer nekog igrača? Pa eto, evropski klubovi među sobom nemaju nikakva ograničenja, pa jako rijetko se dešava da neko plaća nekome obeštećenje, uglavnom igrači dolaze slobodni. Prosto, tržište je takvo, zašto bi se ti lomio i plaćao neko bijesno obeštećenje za dobrog igrača u Evropi, kad imaš svake godine priliv 50-60 momaka sa koledža, koji vrlo često instant donesu rezultete.
Od svih krimena FIBA-e, naveo si najmanji, mislim, igrači su sami spremni plaćati obeštećenja sebi da bi otišli u NBA (najskoriji primjer Campazza, nekad Vesely, Krstić), a ti bi da ta obeštećenja budu još i veće.
Stvar je prosta, da bi mogao nekoga uslovljavati, moraš da imaš leverage. Volio bih zamisliti kako izgleda svijet u kome bilo ko iz Evrope ima leverage u odnosu na NBA.
Da se vratimo na ključne probleme, FIBA je najveći fail napravila kada je ostala kruta i gruba na potrebe klubova s kraja vijeka. Umjesto da su predvidjeli jačanje uticaja klubova i dali im određena ovlašćenja u organizaciji Evrolige, odigrali su kruto, na blef, i dobili su kurčinu. Nakon par godina podjela i preslagivanja odnosa, FIBA je zvanično izgubila klubove koji su sami krenuli u tu avanturu. To ne bi bilo ništa sporno da klubovi to dobro rade, međutim organizacija ECA i Jordi Bartomeu su toliko privatizovali i unazadili evropsku košarku, da su bukvalno u igri sa FIBA ko ima gori menadžment.
Što se tiče reprezentacija, FIBA je imala neke ozbiljne autogolove, puno lutaju sa organizacijom takmičenja, imali su sramotno proširenje EP kada Italija nije prošla kvalifikacije pa su ih administrativno ugurali, i ovi prozori jesu zanimljiv eksperiment, ali ipak na kraju neuspješan...
Van toga, ne vidim da je FIBA lošija nešto od drugih organizacija.
Što se tiče suđenja, na konto tih prethodnih problema FIBA-i se spočitava i veliki problem sa suđenjem, ali po meni to je pretjerano, ko gleda košarku redovno tokom cijele godine može vidjeti da se neke i skandaloznije odluke donose u NBA , a kamoli u EL.
...jedna po jedna prsnu pod nogom!
randy marsh je napisao/la:
NAIAplayer je napisao/la:
Dugoročno, najgorim se pokazao pristanak na limitiranje odšteta koje NBA plaća klubovima iz kojih dolaze neamerički igrači. Taj je potez kastrirao europsku košarku i klubove osudio na neprofitabilnost.
Vidi cijeli citat
ne kontam ovo? Koliko misliš da je realna cijena za transfer nekog igrača? Pa eto, evropski klubovi među sobom nemaju nikakva ograničenja, pa jako rijetko se dešava da neko plaća nekome obeštećenje, uglavnom igrači dolaze slobodni. Prosto, tržište je takvo, zašto bi se ti lomio i plaćao neko bijesno obeštećenje za dobrog igrača u Evropi, kad imaš svake godine priliv 50-60 momaka sa koledža, koji vrlo često instant donesu rezultete.
Od svih krimena FIBA-e, naveo si najmanji, mislim, igrači su sami spremni plaćati obeštećenja sebi da bi otišli u NBA (najskoriji primjer Campazza, nekad Vesely, Krstić), a ti bi da ta obeštećenja budu još i veće.
Stvar je prosta, da bi mogao nekoga uslovljavati, moraš da imaš leverage. Volio bih zamisliti kako izgleda svijet u kome bilo ko iz Evrope ima leverage u odnosu na NBA.
Da se vratimo na ključne probleme, FIBA je najveći fail napravila kada je ostala kruta i gruba na potrebe klubova s kraja vijeka. Umjesto da su predvidjeli jačanje uticaja klubova i dali im određena ovlašćenja u organizaciji Evrolige, odigrali su kruto, na blef, i dobili su kurčinu. Nakon par godina podjela i preslagivanja odnosa, FIBA je zvanično izgubila klubove koji su sami krenuli u tu avanturu. To ne bi bilo ništa sporno da klubovi to dobro rade, međutim organizacija ECA i Jordi Bartomeu su toliko privatizovali i unazadili evropsku košarku, da su bukvalno u igri sa FIBA ko ima gori menadžment.
Što se tiče reprezentacija, FIBA je imala neke ozbiljne autogolove, puno lutaju sa organizacijom takmičenja, imali su sramotno proširenje EP kada Italija nije prošla kvalifikacije pa su ih administrativno ugurali, i ovi prozori jesu zanimljiv eksperiment, ali ipak na kraju neuspješan...
Van toga, ne vidim da je FIBA lošija nešto od drugih organizacija.
Što se tiče suđenja, na konto tih prethodnih problema FIBA-i se spočitava i veliki problem sa suđenjem, ali po meni to je pretjerano, ko gleda košarku redovno tokom cijele godine može vidjeti da se neke i skandaloznije odluke donose u NBA , a kamoli u EL.
Vidi cijeli citat
Teško je očekivati kako će Virtus ili Juventud plaćati realnu cijenu odštete za nekog igrača ako New York ili San Antonio plaćaju neku smiješnu fiksiranu cifru. Zna li netko koliko je npr. Metropolitans dobio od Spursa za Wembanyamu? On je imao još godinu dana ugovora u Francuskoj. U tržišnom gospodarstvu proizvod ima svoju cijenu koja varira zavisno od ponude i potražnje. Ovo što NBA radi je klasično ograničavanje cijena proizvoda što je jedno od temeljnih postulata planskog gospodarstva. Prema tome, Adam Silver ispada puno veći marksist od Lenjina. Upravo ta usporedba ilustrira apsurdnost cijele situacije. Uostalom, kada se makne u stranu medijska histerija oko nogometa, ostaje činjenica kako se taj sport, de facto, igra zbog odšteta, naknada za transfere i razvoj igrača. Ništa od toga gotovo ne postoji u košarci.
Tvrdnja kako 50-60 igrača sa sveučilišta mogu donijeti instant rezultat spada u sferu gatanja. Isto se tako može reći kako će barem 40 njih za godinu-dvije završiti u Europi ili Kini, ostali će glavinjati od jednog do drugog trade-a, a jedan ili dvojica će možda donijeti neki rezultat. Nisam uočio kako je Zion Williamson donio neki osobiti instant rezultat Pelicansima.
Uopće ne smatram kako je FIBA dobra organizacija, dapače, prilično je loša, a tome je osobito pridonio upravo Stanković sa svojim bespogovornim ''Yes, Sir!'' i ''Thank you, Sir!'' stavom. Međutim, Jordi Bertomeu i njegova ekipa u ECA su baš imali zle namjere. Nažalost, uspjeli su privatizirati europsku klupsku košarku i od klubova s tradicijom i košarkaškom kulturom napraviti blijede franšize kojima je jedan od uvjeta dobijanja franšize i udaljenost od aerodroma u Frankfurtu. Toliko o tome koliko je danas teren mjerilo uspjeha u sportu.
- Najnovije
- Najčitanije
Hezonja dvoznamenkast u pobjedi Real Madrida, Partizan prekinuo niz poraza od Zvezde
4 sata•Euroliga
Tricaški raspoložena Hrvatska do vrijedne pobjede u borbi za Eurobasket!
5 sati•Reprezentacija
Double-double Tomislava Ivišića, Ante Brzović ponovno najbolji u pobjedi Charlestona
12 sati•Košarkaški svijet
Pobjednički niz by SuperSport: Božić bi mogao uraniti za jednog igrača
1 dan•Nogomet
Katanović predvodi Cibonine juniore na turniru ABA lige u Laktašima
16 sati•ABA liga
Josip Sesar odredio 12 igrača koji će se suprotstaviti u Zagrebu Bosni i Hercegovini
17 sati•Reprezentacija
Karlo Matković 18 minuta na parketu u novom porazu Pelicansa, Cavsi se vratili pobjedama
18 sati•NBA
Tricaški raspoložena Hrvatska do vrijedne pobjede u borbi za Eurobasket!
5 sati•Košarka
Josip Sesar odredio 12 igrača koji će se suprotstaviti u Zagrebu Bosni i Hercegovini
17 sati•Košarka
Težak udarac za Dinamo, Petar Sučić zbog ozljede mora na dužu pauzu
13 sati•Nogomet
Dino Prižmić slavio nakon velike borbe u hrvatskom dvoboju
7 sati•Tenis
Hezonja dvoznamenkast u pobjedi Real Madrida, Partizan prekinuo niz poraza od Zvezde
4 sata•Košarka
Botosani i FCSB odrađuju zaostatak iz četvrtog kola, domaćin traži izlazak iz krize
12 sati•Nogomet
Šoštarić predvodio Szeged do pobjede kod Karačićevog Kielcea
4 sata•Rukomet
Poljaci i Škoti igraju prvenstveno za izbjegavanje izravnog puta u Ligu B
3 dana•Nogomet