GrunfZd je napisao/la:
Par natuknica o stečaju:
- Stečaj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
- Stečaj najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe (osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje).
-Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).
- Otvaranjem i provođenjem stečajnog postupka sva prava s tijela stečajnog dužnika (npr. uprave) prelaze na stečajnog upravitelja te je tijekom stečaja moguć nastavak ili obustava poslovanja stečajnog dužnika.
-Stečajni upravitelj zastupa dužnika te u slučaju nastavka poslovanja vodi poslovanje te je dužan unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.
-Zaključenjem postupka i brisanjem iz registra trgovačko društvo više ne postoji.
Ja nisam financijski stručnjak, ali ja bi reka da je stečaj = likvidacija, ili kako god ti oćeš zvati, bit je da na kraju tog procesa, KK Zadar kao takav više ne postoji, znači ne mora značiti trenutno gašenje, ali gašenje svakako.
Vidi cijeli citat
Ovo sigurno nije istina. Nisan ni ja financijski stručnjak, ali ima razlika. Vjerojatno bi stečaj KK Zadra završio likvidacijom kluba, ali ta dva pojma ne znače isto. Evo napisati ću ti samo razliku između predstečajne(to što imamo u slučaju KK Zadra) i stečaja.
U predstečajnom postupku vjerovnici dužniku otpisuju dio dugova, a u odnosu na ostatak se sastavlja plan otplate povezan s planom poslovanja dužnika – sadržani u predstečajnoj nagodbi. Predstečaj je zamišljen za poduzeća koja nemaju uvjeta za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći. Nakon uspješnog predstečajnog postupka, optimizira se i nastavlja poslovanje dužnika.
Provođenje predstejačnog postupka je u interesu vjerovnika kada primjerice, vjeruju da će dužnik, ako ispoštuje predstečajnu nagodbu, isplatiti veći dio duga nego što bi naplatili iz postojeće imovine društva u slučaju stečaja ili kada očekuju buduću zaradu uslijed nastavka poslovne suradnje.
Predstečajni postupak može pokrenuti dužnik ili vjerovnici, ako se s time složi dužnik.
Da bi se izglasao predstečaj, potrebno je da predstečajnu nagodbu prihvati najmanje 50% svih vjerovnika u svakoj vjerovničkoj skupini, te 66% svih vjerovnika zajedno, uz uvjet da vjerovnici koji prihvaćaju nagodbu imaju dvostruko veći iznos tražbina od onih koji je ne prihvaćaju. Ako se dužnik ne pridržava sklopljene predstečajne nagodbe, pokreće se stečaj.
Izmjene zakona predviđaju i da nakon 60 dana blokade dužnik gubi pravo na predstečajni postupak. Također, postupak iz nadležnosti Financijske agencije prelazi u nadležnost trgovačkih sudova koji će odlučivati o svim pitanjima predstečajnog postupka koja nisu izrijekom stavljena u nadležnost drugih tijela.
Za razliku od predstečajnog postupka, u klasičnom stečajnom postupku se likvidira imovina društva dužnika i dužnik prestaje sa poslovanjem. Vjerovnici se naplaćuju iz vrijednosti dužnikove imovine, prema postotku svojih tražbina u odnosu na sva dugovanja dužnika i to nakon naplate troškova postupka i privilegiranih tražbina (pr. plaće radnicima)
Novina koju uvode zakonske izmjene jest da će Fina morati u roku od osam dana pokrenuti stečaj nad tvrtkom koja je u blokadi dulje od 120 dana u odnosu na tvrtke bez zaposlenika. Tvrtkama koje imaju makar jednu zaposlenu osobu, 120 dana blokade do pokretanja stečaja počinje se brojiti od stupanja novog stečajnog zakona na snagu, dok će dodatan uvjet za stečaj biti da društvo tri mjeseca uzastopno nije isplatilo plaće radnicima. Stečajni postupak pokretati će se čak i u slučajevima tvrtki koje imaju potraživanja veća od dugova.
Izmjenama stečajnog zakona određeno da odgovorne osobe u društvu, odgovaraju za štetu vjerovnicima te da se automatski terete za sudski trošak stečaja u trenutku kada ga Fina pokrene. Osim direktora i članova uprave, prema novom se zakonu odgovornim osobama smatraju i članovi nadzornog odbora te osnivač društva. Njima Fina, kad pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja u slučaju kad društvo nema dostatnih sredstava za namirenje troškova postupka.
Dakle, tek kad se imovinom kluba namire svi dužnici, e onda klub može ili ne može nastaviti s poslovanjem. A čisto sumnjam da bilo koji sportski kolektiv može nastaviti s poslovanjem nakon tog postupka.