Košarka - Chat
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
[uredio Baton - 01. siječnja 2016. u 14:16]
Baton je napisao/la:
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
Vidi cijeli citat
Sretna Nova godina svim ljudima dobre volje i čestitke Batonu na iscrpnom referatu.Cijela godina je pred nama pa možemo razmjenjivati mišljenja o ovoj doista zanimljivoj temi.
Jotojoto je napisao/la:
Sad sam pogledao i ako nekome nije jasno da je u dva mjeseca popravio igru s loptom, da je odlučniji u napadanju obruča, onda ne treba ni gledati košarku. Onaj asist Gordonu za prste polizati, a obje trice si je sam iskrerirao. Djeluje samopouzdaniji, jedino mi se ne sviđa što je pokupio onu zalizanu frizuru. Eto, čisto da nešto prigovorim.Vidi cijeli citat
Baš sam komentirao sa ženom neki dan kad sam bio jedno 3-4h na relacijama kolodvor-centar, kako ima nevjerojatan broj ovih modernih pederčića.
Katastrofa.
Ništa osobno protiv Hezonje, njega volim i unatoč tome i još je fino građen, al kad vidim muško od 50-60 kila, roza majca i takva frizura

[uredio basketas - 03. siječnja 2016. u 18:33]
Osijek nikada nece biti Ocek // Slavonijo ko te nije volio ne zna sta je izgubio
Baton je napisao/la:
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
Vidi cijeli citat
i ja svima želim sretnu genetsku 2016u

ps.: neznam koje gene mi sa primorskih otoka nosimo, mislim da je u nas totalni genetski kaos

- liburni, dalmati (romani), veneti (melćani) a ima i sigurno nešto hrvatskog

[uredio malomorgen - 03. siječnja 2016. u 19:54]
Mijatović: 'Ako želiš pobijediti Njemačku, moraš biti na 200 posto svih 40 minuta'
Knicksi prekinuli niz Spursa, nova pobjeda Thundera, Pistonsi slavili na Floridi
Nakon osvajanja SuperSport Kupa Krešimir Ćosić, Split igra prvu utakmicu play-outa ABA lige
Stao je niz pobjeda Pelicansa, Matković zabijao samo slobodna bacanja
- Najnovije
- Najčitanije


Split loše otvorio play-out ABA lige, Ilirija u produžetku do pobjede na Gripama
14 sati•ABA liga

Osam finala, rekordi, nagrade i - nijedna titula: priča o legendarnom 'Zecu' i najvećoj ironiji u povijesti NBA
23 sata•NBA

Nakon osvajanja SuperSport Kupa Krešimir Ćosić, Split igra prvu utakmicu play-outa ABA lige
1 dan•ABA liga

Celticsi lako protiv Bucksa, fenomenalni Murray predvodio Nuggetse, sjajan preokret Clippersa
1 dan•NBA

Knicksi prekinuli niz Spursa, nova pobjeda Thundera, Pistonsi slavili na Floridi
2 dana•NBA

Stao je niz pobjeda Pelicansa, Matković zabijao samo slobodna bacanja
2 dana•NBA

Mijatović: 'Ako želiš pobijediti Njemačku, moraš biti na 200 posto svih 40 minuta'
2 dana•Reprezentacija

SuperSport HNL nominacije: Dinamovci dominiraju za mjesečne nagrade
2 dana•Nogomet

Kronologija: Sesvećani odnijeli pobjedu u odgođenom susretu 19. kola SuperSport Prve NL
21 sat•Nogomet

Menadžer West Hama o Adami Traoreu: 'Genetika mu je takva da mora izbjegavati teretanu'
4 sata•Nogomet

Fabregas: 'Bilo je lijepo vidjeti Baturinu na terenu, ponosan sam na svoje igrače'
3 sata•Nogomet

Vuškovićev HSV u zaostaloj bundesligaškoj utakmici dočekuje Leverkusen koji je u mini-krizi
3 sata•Nogomet

Poljski prvak je zadnji Zagrebov gost u Ligi prvaka ove sezone, posebna utakmica za Gojuna
4 sata•Rukomet

Njemački insajder prenosi da je Dinamo zainteresiran za hrvatskog braniča koji igra u Cvajti
5 sati•Nogomet

Nexe upisao važnu pobjedu u Danskoj i ostao u igri za prolaz
12 sati•Rukomet








, prvo veće utvrđeno naselje su osnovali grčki kolonisti