Košarka - Chat
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
[uredio Baton - 01. siječnja 2016. u 14:16]
Baton je napisao/la:
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
Vidi cijeli citat
Sretna Nova godina svim ljudima dobre volje i čestitke Batonu na iscrpnom referatu.Cijela godina je pred nama pa možemo razmjenjivati mišljenja o ovoj doista zanimljivoj temi.
Jotojoto je napisao/la:
Sad sam pogledao i ako nekome nije jasno da je u dva mjeseca popravio igru s loptom, da je odlučniji u napadanju obruča, onda ne treba ni gledati košarku. Onaj asist Gordonu za prste polizati, a obje trice si je sam iskrerirao. Djeluje samopouzdaniji, jedino mi se ne sviđa što je pokupio onu zalizanu frizuru. Eto, čisto da nešto prigovorim.Vidi cijeli citat
Baš sam komentirao sa ženom neki dan kad sam bio jedno 3-4h na relacijama kolodvor-centar, kako ima nevjerojatan broj ovih modernih pederčića.
Katastrofa.
Ništa osobno protiv Hezonje, njega volim i unatoč tome i još je fino građen, al kad vidim muško od 50-60 kila, roza majca i takva frizura

[uredio basketas - 03. siječnja 2016. u 18:33]
Moja duša živi za tebe...kad je tesko i kad sunce miluje...
Baton je napisao/la:
Forumska braćo,
Vama i vašim obiteljima želim sve najljepše u Novoj 2016. godini. Puno zdravlja vama i najbližima a ostalo će doći samo po sebi.
Vratimo se onom što sam „zakuhao“. Iako su genetska istraživanja jako napredovala zadnjih dvadesetak godina, ona ipak još nisu dala mnoge odgovore. Na tom polju znanosti gotovo svakih nekoliko mjeseci se pojavi značajni rezultat istraživanja tako da je trenučno možda i najuzbudljivija grana znanosti. Genetika nas ne razdvaja nego spaja. Naime, iako se neki od nas osječaju Bosancima, Hrvatima, Srbima i td., večina nas spada pod haplogrupu I2a. Govorimo o o muškim Y kromosomu koji se prenosi sa oca na sina. Čak možda i preko 70% onih koji vuku svoje porijeklo sa šireg područja Dinarida spadaju u tu haplogrupu.
Zahvaljujući tom svom genetskom potencijalu nosioci te haplogrupe (Hg I2a) imaju najveći genetski potencijal na svijetu ne računajući one muškarce iz pojedinih dijelova Afrike. Kada govorim o genetskom potencijalu onda mislim samo na visinu, ništa više.
Što se tiče B. i H. tamo taj genetski potencijal (visinu muškaraca) najviše imaju oni koji se osječaju Hrvatima, pa oni koji se osječaju Bosancima a najmanji oni koji se osječaju Srbima. To je samo zbog toga jer ti Hrvati u svojoj populaciji imaju največi postotak onih koji nose te gene (Hg I2a).
U B. i H. situacija je slijedeća: autohtono stanovništvo(P37,2 - M26, M423, M359) I1b*, I2a) i Slaveni (M17 - R1a1, R1a1)
|
Muška populacija u B. i H. |
P37,2 (M26, M423, M359) I1b* I2a |
M17 R1a1 R1a1 |
|
Hrvati (90) |
71,1 |
12,2 |
|
Srbi (81) |
30,9 |
13,6 |
|
Bosanci (85) |
43,5 |
15,3 |
|
Ukupno (256) |
49,2 |
13,7 |
Međutim, Hrvata ima najmanje u B. i H. tako da je i njihov doprinos pojedinaca koji nose te gene na muškom y kromosonu najmanji u apsolutnim brojkama.
Začudo, u Crnoj Gori samo 32% muškaraca nose taj gen. To je relativno mali postotak zbog onog stanovništva koje nose „albanske gene“ a koje se je aproširilo kroz današnju Albaniju, Kosovo, Grčku i Srbiju. U Srbiji je taj postotak viši , 39% muškaraca se može pohvaliti da su njegovi nosioci (I2a). Oni taj visoki postotak Ia2 među svojom populacijom mogu zahvaliti najviše stanovništvu koje je došlo sa područja „Starog Vlaha“ tj područja iz istčne Hercegovine, Sanđaka, zapadne Crne Gore (poslije srpskih ustanaka u 19. st.) ali i onog koje je došlo iz Hrvatske (poslije zadnjih balkanskih ratova).
U Hrvatskoj cca. 42% muške populacije nosi I2a haplotip. Važno je reći da Hrvatska od promatranih država ima uvjerljivo najviše populacije koja nosi slavenske gene (29%) koji najviše ruše prosjek visine.
Svi znamo da su i majke bitne kod određivanja visine djeteta. Tri genetska tipa žena su tu sa ovim muškarcima i to u kontinuitetu od zadnjih 20.000 godina. Neke od njih zbog svog genetskog nasljeđa itekako pridonose visini svojih potomaka.
Prehrana je jako bitna u ostvarivanju genetskog potencijala djeteta. Tu su najbitniji proteini životinjskog porijekla (naročito svinjsko meso) , iz mlječnih proizvoda (najviše iz sira) te riba (plava). Interesantno je da zapadnoeuropsko stanovništvo (mjereno kod mladih) se smanjuje a to se povezuje sa sve slabijim unosom spomenutih proteina. Sam po sebi, visoki standard ne znači automatski i kvalitetnija prehrana. Dapače, ona je iz raznih razloga često manje kvalitetna od one koju koristi prosječni stanovnik sa ovih prostora i to zato jer se ovo stanovništvo, za sada, uglavnom prehranjuje na tradicionalni način.
Genetski potencijalni rast zapadnoeuropskog stanovništva je uglavnom iskorišten a sa ovih prostora – ne. Dokle će zapadnobalkansko stanovništvo rasti, za sada nauka nema odgovore ali se ne bih čudio da nosioci ove haplogrupe budu najviši stanovnici na svijetu. Jasno, za tu pretpostavku je potrebno ispuniti određene preduvijete.
Po raznim forumima dosta se piše o ljudskoj genetici ali je uglavnom zloupotrijebljeno i tendenciozno. Glavni razlog tome je neinformiranost i nepoznavanje povijesti i arheologije ali i drugog . Bez minimalno 20 godina studioznog učenja povijesti i arheologije (min. 30 sati tjedno) i to po suvremenim međunarodno priznatnim standardima nema se što pisati o toj temi. Inače, lako se ulazi u stranputicu kojom se veoma brzo dođe do teških manipulacija koje mogu rezultrati velikim zlom.
Ukratko, večina nas forumaša je genetski jako bliska iako se neki od nas osječaju da su Srbi, Hrvati ili Bosanci. To se vidi i po načinu na kojem pišemo jer genetiku ne možeš zajebati, ona uvijek izroni. Možemo imati Nobelovu nagradu i tri doktorata ali mi smo i dalje „Balkanci“, bolje reći sa područja Dinarida. Svi mi imamo svoje genetske vrline i mane. Vrline razvijajmo a sa manama ratujmo i to permanentno, doživotno. Mi smo nosioci 0 krvne grupe i zato svima možemo podariti spasonosne kapljice ali nama je mogu dati samo naša bliska i daleka genetska braća.
Vidi cijeli citat
i ja svima želim sretnu genetsku 2016u

ps.: neznam koje gene mi sa primorskih otoka nosimo, mislim da je u nas totalni genetski kaos

- liburni, dalmati (romani), veneti (melćani) a ima i sigurno nešto hrvatskog

[uredio malomorgen - 03. siječnja 2016. u 19:54]
Knicksi plesali po rubu poraza, ipak na kraju velikim preokretom svladali Cavse
Odlični Spursi imaju lijek za Thunder, nanijeli lideru treći poraz u dva tjedna
Briljantna predstava Jokića, Curry došao do 26 tisuća poena u karijeri, Lakersi opet poraženi
Matković igrao u porazu Pelicansa, Brown predvodio Celticse do pobjede, Clippersi slavili bez Zupca
- Najnovije
- Najčitanije


Miran dan za favorite: Dubai, Budućnost i Cluj-Napoca do uvjerljivih pobjeda, Drežnjak dvoznamenkast
16 sati•ABA liga

Hezonja nije imao svoj dan u porazu Reala kod Monaca, Partizan teško stradao i od Maccabija
17 sati•Euroliga

Ukrajinski reprezentativac pojačao konkurenciju u Zadru
1 dan•SuperSport Premijer liga

Dončić: 'Raspali smo se u zadnje tri utakmice, moramo nešto mijenjati, bit će neugodno'
1 dan•NBA

Hezonjin Real Madrid traži povratak gostujućim pobjedama u Euroligi, dočekuje ga Monaco
1 dan•Euroliga

Briljantna predstava Jokića, Curry došao do 26 tisuća poena u karijeri, Lakersi opet poraženi
1 dan•NBA

Odlični Spursi imaju lijek za Thunder, nanijeli lideru treći poraz u dva tjedna
1 dan•NBA

Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961
1 dan•Nogomet

Gvardiolov City igra za (privremeno) prvo mjesto, Pep protiv menadžera koji ga nikada nije nadigrao
7 sati•Nogomet

Bara potvrdio Livakovićevu želju za dolaskom u Dinamo, ali poručio: 'Nije sve na nama'
9 sati•Nogomet
![[UŽIVO] Nikola Vlašić zabio za Torino i četvrto kolo zaredom!](/photos/_resized/522/82/0000000000522824_400_230_cut.jpg)
[UŽIVO] Nikola Vlašić zabio za Torino i četvrto kolo zaredom!
20 min•Nogomet

Ljutić osigurala drugu vožnju u Semmeringu, ali s velikim zaostatkom za vodećom Hector
4 sata•Zimski sportovi

Pomlađena Hrvatska igra prijateljski dvoboj sa Sjevernom Makedonijom
2 sata•Rukomet

Promjene u Interu, Sučićeva konkurencija odlazi u redove ljutog rivala?
8 sati•Nogomet

Gvardiol asistirao za pobjedu Manchester Cityja i barem privremeni dolazak na vrh ljestvice!
25 min•Nogomet








, prvo veće utvrđeno naselje su osnovali grčki kolonisti