Povijest rukometa

Riječ rukomet prvi je u nas upotrebio Franjo Bučar, opisujući njemačku igru schleuderball u časopisu Sokol 1904. godine. Od prvih organiziranih oblika djelovanja 1930. godine, pa do 1950. u Hrvatskoj se isključivo igrao tzv. “veliki rukomet”, na nogometnom igralištu sa jedanaest igrača sa svake strane. Pojavom tzv. “malog rukometa” 1950. godine, “veliki rukomet” prestao se igrati 1958. godine. Jedini preostali rukomet, više nije bilo potrebe nazivati “mali”, nego jednostavno – rukomet...

Prvu rukometnu utakmicu odigrali su 29. 5. 1930. nakon jednogodišnjeg vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu pod vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja. U Zagrebu rukomet igraju učenici I. državne muške realne gimnazije u Klaićevoj ulici na poticaj nastavnika tjelesnog odgoja Vladimira Jankovića. Prilikom otvaranja Srednjoškolskog igrališta u Zagrebu, 1. 6.1935. godine, rukometnu utakmicu odigrale su srednjoškolske reprezentacije Zagreba i Ljubljane (8 : 3).

Prvo rukometno prvenstvo zagrebačkih srednjih škola odigrano je u šk. godini 1935/36. Prva međunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je 19. 7. 1939. u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2:11). Iste godine osnovane su rukometne sekcije pri tadašnjim zagrebačkim športskih društvima: I. hrvatskom građanskom športskom klubu, Hrvatskom športskom klubu Ličaninu - poslije HŠK Martinovki, Gradskoj elektičnoj centrali Šparti, HŠK Meteoru, HŠK Concordiji, ŠK Željezničaru - poslije HŠK Trnju i SK Marathonu. U proljeće 1940. formiran je Rukometni radni odbor, koji je organizirao rukometno prvenstvo Zagreba na kojemu je pobjedio HŠK Meteor.

U listopadu 1941. utemeljen je Hrvatski rukometni savez, koji je koordinirao radom desetak klubova i sve do 1944. organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu hrvatska rukometna reprezentacija odigrala je 14. 6. 1942. s Mađarskom u Budimpešti (0 : 9). Nakon II. svj. rata rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim Fiskulturnim društvima: Mladost, Metalac, Akademičar, Grafičar, Slavija, Milicionar i Lokomotiva. U sklopu I. fiskulturnog sleta Hrvatske, u Zagrebu je 1945. odigrano prvo rukometno prvenstvo Hrvatske. U prosincu 1946. pri Fiskulturnom savezu Hrvatske (FISAH) osnovan je Odbor za rukomet. Skupština na kojoj je obnovljen rad Hrvatskog rukometnog saveza održana je 19.12.1948. u Zagrebu. On je sve do 1992. godine nazivan - Rukometni savez Hrvatske.

Prva ženska rukometna sekcija utemeljena je pri fiskulturnom aktivu II. Klasične gimnazije u Zagrebu, a prvu rukometnu utakmicu žene su odigrale 1948. Susrele su se ekipa II. Klasične gimnazije i VI. Ženske gimnazije. U Splitu je 1949. odigrano prvo žensko rukometno prvenstvo Hrvatske. Prvi međudržavni susret muških rukometnih reprezentacija odigran je 19.6.1950. u Zagrebu između Jugoslavije i Belgije (18 : 3). Prva utakmica u “malom rukometu” odigrana je 24. 2. 1950. između ekipa Metalca i Maksimira u dvorani Velesajma na Savskoj cesti u Zagrebu.

Prve utakmice ženskih ekipa u “malom rukometu” odigrane su u kolovozu 1951. u Novoj Gradiški. Posljednje natjecanje u saveznoj ligi u “velikom rukometu” za muške odigrano je u sezoni 1957/58. uz sudjelovanje sedam ekipa, a za žene 1956. sa svega tri ekipe. Državna prvenstva u malom rukometu za muškarce i žene igra se od 1953. godine.

Najviše uspjeha u ligaškom natjecanju kod muških imali su Rukometni klubovi Partizan (Bjelovar), Zagreb, Prvomajska (Zagreb) i Medveščak (Zagreb), a kod žena Lokomotiva (Zagreb) i Podravka (Koprivnica). Natjecanja za rukometni kup igraju se od 1955. godine. Kup europskih prvaka Rukometni klub Partizan (Bjelovar) osvojio je 1972, a RK Zagreb 1992. i 1993. Ekipa Rukometnog kluba Podravka bila je pobjednik Kupa europskih prvakinja 1996. Pobjednice Kupa kupova bile su ekipe RK Osijek (1982. i 1983.) i RK Dalma (Split) 1984. godine. Pobjednice Kupa IHF bile su ekipe RK Trešnjevke (1982) i RK Lokomotive (1991).

Hrvatski rukometni savez član je Međunarodne rukometne federacije (IHF) od 10. 4.1992, a Europske rukometne federacije (EHF) od 23. 7. 1992.