dajmituprijavuvecjednom je napisao/la:
Oni i ameri su svijet za sebe. Realno.
Ali zato moram priznati da se nekako potajno, sramežljivo u sebi nadam opet polufinalu
Vidi cijeli citat
Sve osim finala Španjolska-SAD će biti veliko iznenađenje, da ne kažem senzacija. Ove dvije reprezentacije zaista jesu klasa za sebe, a jedini koji im se mogu približiti su Francuzi, ali samo u najjačem sastavu.
Što se nas tiče, bit ćemo puno jači nego u Sloveniji. Hezonja, Laffayette, Babić i Radošević (po mojim projekcijama izgleda momčadi) su popriličan upgrade u odnosu na dva Delaša, Andrića i Drapera.
Naše šanse da se dokopamo polufinala su iste kao i šanse barem još 7-8 reprezentacija. Iza Španjolaca i Amera dolazi jedan dosta širok krug reprezentacija gdje svatko svakog u jednoj utakmici može dobiti (Francuska, Brazil, Srbija, Hrvatska, Grčka, Argentina, Slovenija, Litva), poslije njih ide jedna dosta kvalitetna reprezentacija kojoj nikako ne vjerujem (Turska bez Ilyasove) te tri reprezentacije koje bi ovisno o rosterima mogle biti vrlo neugodne (Portoriko, Australija i Dominikanska Republika).
U odnosu na EP, naša velika prednost, ali i mana će biti dubina rostera. Sa ovom četvoricom gore mi praktički postajemo reprezentacija bez dodavača Gatoradea ili Isosporta (što je dobro), ali isto tako omogućujemo dokazanom Rotirka-čovjeku da još više rotira i pritom se izgubi u bjesomučnim rotacijama (što nije dobro).
Ja sam dosta optimističan (makar je moja priroda takva pa bi se dalo raspravljati ima li taj optimizam realna uporišta), ali da će biti jako teško dokopati se završnice i da će nam pritom trebati ogromna količina znanja i sreće to nije sporno.