Što reći nekima osim - dobrodošli u kapitalizam, znači doba gdje igrač slobodno može odabrati klub u kojem će biti bolje plaćen i imati bolje uvjete za razvoj.
A što se hrvatskog nogometa tiče, naša baza je iznimno mala, rodi se 40-ak tisuća djece godišnje, i iluzorno je za očekivati da mi imamo desetak razvojnih centara u nogometu.
Realnija je situacija kao iz rukometa ili košarke, gdje će se broj nogometnih razvojnih centara smanjiti na 2-3 uspješna (Dinamo, Hajduk, Rijeka, eventualno Osijek ako uspiju pronaći financijski moćnog vlasnika), te ostatak koji će služiti kao bazen iz kojeg će se već u najranijoj dobi izvlačiti mladi nadareni igrači.
Naravno, ako Hajduk i Osijek u budućnosti ne riješe problem financija, gdje bi onda mogli konkurirati potkovanijima Dinamu i Rijeci, u tom slučaju će i oni ispasti iz ovih kalkulacija, a roditelji će djecu iz Slavonije i Dalmacije usmjeravati tamo gdje će biti financijski osigurani i gdje će im uvjeti za razvoj biti bolji.
A samo se budaletine mogu paliti na nekakve davne rivalitete i navijački animozitet kada je već i vrapcima na grani jasno kako je sport, odnosno u ovom slučaju nogomet, unosan biznis (ono protrljajte oči i pogledajte malo što se događa u svijetu, kolike prihode imaju sportaši, treneri, menadžeri, vlasnici klubova).
[uredio Papa Bear - 24. listopada 2015. u 13:35]