FK Partizan
B92: Ništa od dolaska Milana

zvanični sajt
Generalni sekretar FK Partizan Gordan Petrić izjavio je za B92 da prema njegovim saznanjima od utakmice između Partizana i Milana koju su u četvrtak najavili pojedini beogradski mediji, neće biti ništa: "Ja sam za to saznao u četvrtak iz novina i iskreno, prvi put sam tada čuo za takvu mogućnost. Koliko ja znam, a telefon mi zvoni celo jutro, svi pitaju, od te utakmice neće biti ništa. Da je drugačije, ja bih prvi znao", rekao je Petrić za B92.
U svojim izdanjima od četvrtka, pojedini dnevnici najavili su meč između Partizana i aktuelnog prvaka Evrope, koji bi se odigrao u sredu, 10. oktobra u Humskoj.
Navodno, poziv je uputio srpski klub, a Milanu bi bili plaćeni svi troškovi boravka i delila bi se zarada od utakmice. 'Crno-beli' su, prema istom izvoru, procenili da bi poseta od 15 hiljada gledalaca (a nema sumnje da bi stadion bio pun) bila dovoljna da pokrije troškove boravka Milana u Beogradu. Partizan je tokom prošlog leta odigrao u Bolcanu prijateljsku utakmicu sa Interom.![]()
| Srećan 62. rođendan! |
![]() Fudbalski klub Partizan i Sportsko društvo, danas slave šezdeset dve godine postojanja. Kada Fudbalski klub Partizan sabere svojih šest decenija i dve godine, onda zaista ima čime da se ponosi. Osvojili smo devetnaest titula šampiona, devet puta bili pobednici Kupa, Srednjeevropski kup smo osvojili 1978. godine, a 1966. smo bili drugi u Evropi. Jednom smo, 2003. godine, igrali u Ligi evropskih šampiona, a dva puta u Ligi Evropske fudbalske federacije. Partizan je dao najviše reprezentativaca i ima najviše fudbalera koji su nastupili više od pedeset puta u državnom timu. Najviše trenera u našoj Prvoj ligi je iz redova Partizana, a desetak nacionalnih selekcija sa svih kontinenata, kao selektori, vodili su naši stručnjaci. Naši treneri su vodili i najelitnije klubove Evrope i sveta. Partizan ima i omladinsku fudbalsku školu koju je UEFA, uz Ajaksovu, proglasila za najbolju na kontinentu. Ovo je samo najuži spisak naših dostignuća na sportskom polju, a naša ukupna delatnost daleko prevazilazi ono što je samo na terenu sporta, iako to jeste naše glavno uporište. Prvih pet godina postojanja Partizan je bio oslonjen na Jugoslovensku armiju i bio sekcija pri njenom Centralnom domu. Od 1950. godine je samostalni klub u okviru Jugoslovenskog sportskog društva, čiji smo glavni oslonac. Od tada Fudbalski klub ima potpunu samostalnost u sportsko-takmičarskom, organizacionom i materijalnom domenu. Prirodno je da sa samostalnošću ide i odgovornost. Rezultati, koji su iz godine u godinu sve bolji i klub sve stabilniji, potvrđuje da je odgovornost uvek bila na visokom nivou. Partizan danas predstavlja društveno dobro Beograda. Apsolutno pripadanje Beogradu nije predstavljalo ograničenje da Partizan ima najširi krug simpatizera i prijatelja, a tu tezu nesumnjivo potvrđuje podatak da je Partizan oduvek bio najgledaniji gost. Sem što je beogradski, Partizan je i evropski – po shvatanju fudbala, po organizaciji, pa sve više i po takmičarskom rangu. Fudbalski klub Partizan nije samo sportski pogon, čije je liderstvo poslednjih petnaest godina van svake sumnje, već i ozbiljan poslovni sistem na koji se gleda sa respektom i sarađuje s poverenjem. Etička načela i olimpijski duh preneo se sa terena i na sve segmente delatnosti i života, pa se naše ime izgovara s poštovanjem, a ozbiljne firme nas žele kao partnera. I danas, kada s ponosom govorimo o svojoj prošlosti, s podjednakim mirom i sigurnošću gledamo i na budućnost. I do sada smo pokazali visok stepen vitalnosti i preciznog predviđanja, koje je svojstveno savremenom načinu rada i razmišljanja. I sada imamo jasan pogled u budućnost i u sklopu toga imamo viziju šta hoćemo, i šta možemo. Prve dane i mesece, prve korake i poduhvate Fudbalskog kluba Partizan, danas je gotovo nemoguće utvrditi, sem naslutiti po sećanjima nekoliko aktera tih događaja, koji su još među nama. Pisanih dokumenata o počecima gotovo i da nema. Zapisnika, ili makar beležaka, takođe. Ipak, može se vratiti film na te dane, iako je sve to dosta nepotpuno, a postoje izvesne nesaglasnosti u detaljima, što je i razumljivo, reč je o vremenu od pre šest decenija. Proslavljeni ratni komandant Peko Dapčević, kasnije i jedan od predsednika Jugoslovenskog sportskog društva Partizan – a povodom pola veka od osnivanja, 1995. godine – u pismu kojim čestita jubilej, napisao je i kako je i gde rođena ideja, pa i odluka o osnivanju: »...Većina nas, mladih generala, koja je igrala i volela fudbal, okupili smo se i dogovorili da osnujemo fudbalski klub. Oko imena nije bilo natezanja: bili smo partizani, bilo je i najprirodnije da se naš klub zove Partizan. Na samom skupu – čini mi se, neformalno je predsedavao Svetozar Vukmanović Tempo, bili su još prisutni Otmar Kreačić Kultura, Vujica Gajinović, Čoče Vujović (bio je izabran za prvog predsednika), Koča Popović, Mijalko Todorović Plavi. Možda i još neko. Ne mogu se setiti, sećanja blede...« Ako je danas teško, ili gotovo nemoguće, utvrditi detalje, celina događanja, prvenstveno kao atmosfera, može se dosta jasno osetiti. Još se nije bila navršila ni godina od prestanka četvrtogodišnjeg ratnog užasa, u danima opšte oskudice, jedino čega je bilo u izobilju – bilo je poleta i nade. Na tim temeljima je građeno i SD Partizan i njegova nesumnjiva osovina – fudbalski klub, koji je i do danas ostao magnet i duhovni i materijalni oslonac tog najbrojnijeg i najtrofejnijeg sportskog društva. Datum rođenja je 4. oktobar 1945. godine, a pripreme su trajale mesecima pre toga. Svetozar Vukmanović Tempo, svojim nesravnjivim entuzijazmom, zalagao se da se pri Centralnom domu Jugoslovenske armije oformi fudbalski klub, a kasnije da se to širi i na ostale sportove, u kojima bi bili sportisti koji su u vojničkoj uniformi. Tako su istog dana kada i fudbalska sekcija, rođene i za atletiku, šah, košarku i odbojku. U leto 1945. godine u Beogradu je održavano svearmijsko prvenstvo, koje je okupilo i četiri stotine fudbalera. Među njima su bile i desetine poznatih igrača, pa i reprezentativaca pre početka Drugog svetskog rata, a koji su u to vreme bili u uniformi. Već tada je načinjen spisak najboljih. Kada je doneta odluka o osnivanju fudbalskog kluba, oni su već bili pozvani u Beograd i zajedno su trenirali. Stjepan Bobek, koji će vrlo brzo postati prvi igrač i jugoslovenska fudbalska veličina, seća se svog susreta sa Beogradom. - Stigao sam uveče, vozom, i uputili su me u jedna hotel u blizini Železničke stanice. Kada sam legao osetio sam da po meni gmižu stenice. Bilo ih je toliko da sam pokupio svoje stvari i uputio se u Dom armije. Ali u to doba noći tamo nisam mogao da uđem, a onda sam legao na klupu u malom parku ispred doma i tu prespavao svoju prvu noć u Beogradu. Bobek govori kako je doživeo još jedno neprijatno iznenađenje u susretu sa Beogradom: - Kada sam video u kakvim je ruševinama bio Beograd, nisam mogao da verujem očima. Ja sam rat preživeo u Zagrebu, tamo nije bilo rušenja i takvih ratnih tragova, koji su govorili o razmerama tragedije. Bio sam šokiran Beogradom, gradom koji ću ubrzo zavoleti i ovde ostati evo već je šezdeset godina, a da nikada nisam ni pomislio da bi mi u nekom drugom gradu moglo biti lepše. Igrači Partizana, dva dana po osnivanju, 6. oktobra, prvi put su istrčali na teren. Pobedili su reprezentaciju Zemuna sa 4:2 u sastavu: Čulik, Čolić, Beleslin, Čajkovski, Đurđević, Švaljek, Šereš (B. Mihajlović), Atanacković, Rupnik, Božović i Matekalo, koji je bio i prvi strelac (dao je dva gola. Šereš i Rupnik po jedan). Trener je bio Franjo Glazer. Već na prvim utakmicama pokazalo se da snazi Partizana tada niko nije bio ravan. Na sedam sledećih utakmica dali su 45 golova, a nisu primili ni jedan. Živeli su u Centralnom domu armije, nosili uniforme i svako je imao redovna zaduženja. Bobek je, recimo, bio bibliotekar. Uz sve ostalo, oni su učestvovali i na omladinskim radnim akcijama na raščišćavanju ruševina i uređenju ulica. Uoči svojih utakmica išli su i po gradu lepili plakate kao najavu. U tri meseca svoje prve godine, Partizanovi fudbaleri su odigrali i nekoliko internacionalnih utakmica. Dvadesetog oktobra, na godišnjicu oslobođenja Beograda, Partizan je izgubio od reprezentacije Praga sa 4:1, pred 7.000 gledalaca. Šestog decembra je doživeo i drugi poraz. Pobedu od 4:3 izvojevao je moskovski Dinamo. Još se nije završio ni prvi mesec od osnivanja, 28. oktobra 1945. Partizan je odigrao i svoju prvu utakmicu u inostranstvu – u Banskoj Bistrici pobedio je sa 3:1 reprezentaciju Slovačke vojske, a nekoliko dana kasnije pobedili su i reprezentaciju Banske Bistrice sa 4:1. U jesen 1945. godine odigran je i prvi fudbalski turnir. U Beogradu su nastupile reprezentacije svih republika FNRJ, reprezentacija Vojvodine i ekipa Jugoslovenske armije. Pobedila je reprezentacija Srbije, koja je u finalu savladala tim Armije sa 1:0. Tako su proticali prvi dani i meseci, u redovnim treninzima, vojničkim aktivnostima, a bilo je naravno i vremena za šetnje i zabavu. Uveče bi grupno odlazili na korzo, a vreme za odlazak na spavanje bilo je određeno kao i u kasarnama. Vladala je izvanredna atmosfera, a to je uticalo da sve kompaktnije deluju i na fudbalskom terenu. Franjo Glazer, golman i trener, i Miroslav Brozović, bek i kapiten, bili su najveći autoriteti i nije bilo prigovora na njihove odluke. Godine 1946. fudbaleri i ostali sportisti Partizana preseljeni su u barake na Šarenoj ćupriji u blizini Autokomande. Danas, naravno, nema nikakvog traga od nekadašnjeg sportskog naselja i Fiskulturne škole Partizana. Već tada je formirana standardna postava, ali redovno su nastupali i oni koji nisu počinjali utakmice, budući da su to sve bili susreti bez protokola i jasnih propozicija. Utakmicama je prisustvovalo sve više gledalaca, iako su gotovo jedine informacije bile po nekoliko plakata, ili još češće »glas glasu«. Publika je već znala imena: Franjo Glazer, Bela Palfi, Ratko Čolić, Franjo Šoštarić, Zlatko Čajkovski, Aleksandar Atanacković, Silvester Šereš, Prvoslav Boba Mihajlović, Dragomir Marjanović, Momčilo Radunović, Stjepan Bobek, Milivoje Đurđević, Radislav Janjić, Stanislav Popesku, Miša Šijačić, Ivan Švaljek, Florijan Matekalo, Jovan Vratan, Franjo Rupnik, Josip Krnjić, Vladimir Čulik i Miroslav Brozović. |
atheistRAP je napisao/la:
| Publika je već znala imena: Franjo Glazer, Bela Palfi, Ratko Čolić, Franjo Šoštarić, Zlatko Čajkovski, Aleksandar Atanacković, Silvester Šereš, Prvoslav Boba Mihajlović, Dragomir Marjanović, Momčilo Radunović, Stjepan Bobek, Milivoje Đurđević, Radislav Janjić, Stanislav Popesku, Miša Šijačić, Ivan Švaljek, Florijan Matekalo, Jovan Vratan, Franjo Rupnik, Josip Krnjić, Vladimir Čulik i Miroslav Brozović. |
Vidi cijeli citat
3 franje u ekipi i jedan u upravi!
to je bilo bratstvo i jedinstvo!X
Hugo Chavez je napisao/la:
atheistRAP je napisao/la:
| Publika je već znala imena: Franjo Glazer, Bela Palfi, Ratko Čolić, Franjo Šoštarić, Zlatko Čajkovski, Aleksandar Atanacković, Silvester Šereš, Prvoslav Boba Mihajlović, Dragomir Marjanović, Momčilo Radunović, Stjepan Bobek, Milivoje Đurđević, Radislav Janjić, Stanislav Popesku, Miša Šijačić, Ivan Švaljek, Florijan Matekalo, Jovan Vratan, Franjo Rupnik, Josip Krnjić, Vladimir Čulik i Miroslav Brozović. |
Vidi cijeli citat
3 franje u ekipi i jedan u upravi!
to je bilo bratstvo i jedinstvo!Vidi cijeli citat
Evropa covece
Prevljak novim pogotkom zaključio priču u Varaždinu
Osječani jedva čekaju kraj, resetiranje i početak priprema za nastavak sezone
Mundo Deportivo: Barcelona zainteresirana za Gvardiola iako trenutno nema novac za njegov transfer
Obala Bjelokosti bez Hallera na Afričkom kupu nacija, mijenja ga napadač Aston Ville
AJAKS HOĆE ĐUKIĆA
Slavni amsterdamski klub, posle odlaska Ten Katea u Čelzi, razmišlja da na svoju klupu dovede trenera Partizana. Trenutno jedino menadžer Totenhema Dik Jol ima prednost nad Đukićem
Miroslav Đukić jedan je od kandidata za novog trenera Ajaksa iz Amsterdama! Prva želja „kopljanika" je Dik Jol, koji se nalazi pred otkazom u Totenhemu, ali ako ta zamisao propadne, trener Partizana i bivši selektor mlade reprezentacije Srbije mogao bi da zameni Henka ten Katea, koji je otišao na mesto sportskog direktora Čelzija!
Holanđani su imali priliku da se uvere u Đukićeve sposobnosti tokom Evropskog prvenstva za mlade, koje je pre nekoliko meseci održano u zemlji „lala". Bivši as Deportiva i Valensije na tom takmičenju predvodio je reprezentaciju Srbije do finala, gde je poražen upravo od domaće selekcije. Interesovanje holandskih klubova za Đukića potvrdio je i Dragoljub Samardžić, agent sa licencom FIFA koji radi u jednoj holandskoj menadžerskoj agenciji. On je posle subotnjeg večitog derbija izjavio da nije posmatrao samo igrače, već i trenere.
- Zašto mislite da menadžeri gledaju samo igrače? Ponekad u tefteru završe i treneri. Miroslav Đukić je veoma perspektivan trener i već je zainteresovao neke holandske klubove - rekao je Samardžić.
|
Ivan Tomić: moguće je da Ajaks želi našeg trenera Sportski direktor Partizana Ivan Tomić izjavio je da se evropski klubovi uglavnom interesuju za igrače crno-belih, ali je dodao da ne bi bio iznenađen kada bi neko poželeo da angažuje i Đukića. - Interesovanja ima za Jovetića, Rukavinu, Dijaru, Tošića, Obradovića... Momci su jednostavno svojim igrama skrenuli pažnju na sebe. Što se Đukića tiče, nije mi nezamislivo da se neko zanima i za njega. On je imao sjajnu igračku karijeru, a svojim radom rezultatima pokazuje da ga čeka i sjajna budućnost u trenerskom poslu. U svakom slučaju, on je fokusiran samo na Partizan, mada bi možda trebalo da odredimo obeštećenje i za njega... - kaže Tomić. |
Đukić ističe da ga iz Amsterdama još niko nije kontaktirao.
- Zaista nisam ni sa kim razgovarao o mogućnosti prelaska u Ajaks. Ako je istina da se interesuju za mene, to mi svakako godi. Moja ambicija je da jednog dana dođem na klupu nekog zapadnoevropskog kluba, ali trenutno sam fokusiran samo na Partizan - rekao je Đukić.
Duel Partizana i Crvene zvezde u Humskoj posmatrali su brojni predstavnici velikih zapadnoevropskih klubova. Među njima su bili čelnici Ajaksa Martin Fandel i Pit Kajzer, koji su pre svega došli zbog napadača Partizana Stevana Jovetića. Naime, slavni holandski klub već neko vreme prati igre mladog Crnogorca i pokušaće da ga angažuje narednog leta.
Da li će Jovetića na „Amsterdam areni" dočekati Đukić ili neko drugi, trebalo bi da bude poznato najkasnije kroz dve nedelje. Ukoliko Martin Jol zaista dobije otkaz, on će verovatno biti novi trener četvorostrukog šampiona Evrope. Totenhem se trenutno nalazi na 18. mestu Premijer lige i ako ne popravi plasman, Jol će biti otpušten, bez obzira na to što se londonski klub plasirao u Ligu Kupa UEFA. Ajaks je želeo da angažuje Jola još u maju 2005. godine, ali nije bilo dogovora, pa je u klub iz Amsterdama stigao Ten Kate.
- Najnovije
- Najčitanije


Nogomet iz pakla: Putinovi klon-klubovi pretvorili okupirane teritorije u morbidni cirkus
21 min•Europske lige

Osječani jedva čekaju kraj, resetiranje i početak priprema za nastavak sezone
1 sat•SuperSport HNL

Šafarić: 'Što je nogomet, umjesto da na poluvremenu vodimo s dva razlike, na kraju s toliko izgubimo'
3 sata•SuperSport HNL

Svi najvažniji trenuci iz dvoboja između Varaždina i Istre 1961 koji je završio slavljem gostiju
4 sata•SuperSport HNL

Prevljak novim pogotkom zaključio priču u Varaždinu
5 sati•SuperSport HNL

Sjajno otvaranje drugog poluvremena i novo vodstvo Istre
5 sati•SuperSport HNL

Varaždinci brzo uzvratili i izjednačili preko Mamuta
10 sati•SuperSport HNL

Kronologija: Sjajni Prevljak nastavlja puniti mreže, Istra slavila u Varaždinu!
20 sati•SuperSport HNL

Smolčić kaznio pogrešku vratara i zabio u nastavku niza Kocaelispora
17 sati•Europske lige

Španjolac nije zadovoljio, Hajduk raskida ugovor o posudbi
16 sati•SuperSport HNL

Top 5 utakmica vikenda: Od Torina do Birminghama - nogometna božićna čarolija je pred nama
23 sata•Talijanski nogomet

Nogomet iz pakla: Putinovi klon-klubovi pretvorili okupirane teritorije u morbidni cirkus
21 min•Europske lige

Istra 1961 u odličnom raspoloženju odlazi na odmor nakon velike pobjede u Varaždinu
17 sati•SuperSport HNL

Šafarić: 'Što je nogomet, umjesto da na poluvremenu vodimo s dva razlike, na kraju s toliko izgubimo'
3 sata•SuperSport HNL

Jakirović: 'U dobrom smo ritmu, moram pohvaliti reakciju igrača, imaju karakter'
23 sata•Engleski nogomet






