U tri posljednje utakmice Drago Gabrić ponio je laskavu titulu najboljeg igrača susreta. S Interom u Zaprešiću (0:4) otvorio je seriju pogodaka, zatim je Cibaliji zabio za preokret pri rezultatu 1:1, a potom je uspješni niz zaključio asistencijom Tomasovu za jedini pogodak u dvoboju s Croatijom.

- Nisam bio zadovoljan igrom u derbiju protiv Dinama. To moram naglasiti. Nekako sam bio zakočen. Kao da sam previše htio, a nisam puno učinio. Zato sam u sljedećim utakmicama dao ono što znam i mogu. Ali od osobnog učinka važnija je činjenica da je cijela momčad stalno gladna pobjeda i zbog toga smo puni samopouzdanja - opisao je Gabrić ozračje u svlačionici Bijelih.

Kako je živjeti sa stalnim imperativom pobjeđivanja? Imate devet uspjeha u nizu, ali Dinamo je i dalje na samo dva boda zaostatka.
- Nije lako stalno pobjeđivati, bez obzira tko je s druge strane. Ali, mi smo potvrdili da smo momčad koja ima ozbiljnost, disciplinu i karakter. Stalno se želimo dokazivati, konstantno hoćemo biti najbolji. To nas i drži u ovakvom uspješnom ritmu. Nismo se nijednog trenutka opustili i pomislili “lako ćemo naprijed”.

Ima li nervoze prije utakmice u Vinkovcima, jer svaka sljedeća utakmica donosi i novu prigodu suparnicima za prekid Hajdukove serije pobjeda?
- Znamo što nam je konačni cilj, a to je naslov prvaka. Do toga cilja moramo redom pobjeđivati i s takvim stavom idemo i u Vinkovce, jer naše igre daju nam za pravo vjerovati u novi uspjeh. Svjesni smo koliko smo truda uložili proteklih mjeseci i kako smo došli do prvog mjesta, Zato ne smijemo napraviti pogrešku i ispustiti lidersku ulogu. Uvjeren sam da ćemo nastaviti seriju, jer došli smo u takvo stanje da su nam pobjede postale dio svakodnevice.

Splićanin je, produkt Hajdukove omladinske škole i u njegovom slučaju zaista nije fraza kada se kaže da “za Hajduka živi od malih nogu”.
- Pljesak gledatelja s poljudskih tribina puno mi znači. Kada sam počeo igrati, znao sam biti heroj za jedan dan. Postigao bih jedan pogodak i bilo bi mi strašno drago. Međutim, danas je situacija bitno drukčija, postao sam stožerni igrač momčadi i od mene se očekuje da na svakoj utakmici budem na visokoj igračkoj razini. Ali, to mi je i bio cilj. Postati jedan od važnijih igrača Hajduka i pružati igre koje će donositi pobjede.

Dvije posljednje utakmice na Poljudu iz svečene lože gledao je i Slaven Bilić. Nadate li se da bi vas izbornik mogao uključiti u “akciju Andora”?
- Lagao bih kada bih rekao da se ne nadam. Ali neću biti razočaran ako se to ne dogodi. Bez obzira na moje igre ove sezone i prvo mjesto koje Hajduk drži na ljestvici, nisam tip čovjeka koji će sebi raditi reklamu. Ako poziv dođe, smatrat ću to velikim priznanjem i jednim ulogom za budućnost. U protivnom, život ide dalje, koncentriran sam na šampionsku utrku s Bijelima - rekao je bivši hrvatski reprezentativac U-21.

Četiri asistencije i pet pogodaka ugradio je Gabrić u klupski rezultat u HNL-u.
- Asistencije su mi slađe nego pogoci i bez obzira što je svaki gol važan, ja bih volio na kraju sezone biti prvi asistent Lige. Sammir i Knežević mi nisu puno pobjegli, imaju po šest asistencija, a naša igra mi daje nadu da ću ostvariti osobni cilj.

Ispričao nam je Drago Gabrić (27. rujna 1986.) nepoznate pojedinosti iz karijere. U kadetima Hajduka igrao je dvije sezone i samo jednom bio startni prvotimac.
- Toga detalja uvijek se sjetim kada mi netko kaže da mi je u karijeri pomogao otac. On mi je bio samo uteg, a ne pomoć. Svi su govorili “to je mali od Tonča” i očito su mislili da sam u Hajduku jer mi je tata Tonči Gabrić. Ali da mi je tata pomagao, zar bih se morao dokazivati preko Omiša, Novalje i Solina da bih postao prvotimac Hajduka.
Još u juniorskim danima iz Hajduka je Gabrić otišao na kaljenje u trećeligaša Omiš.
- U Omišu sam mnogo naučio od trenera Gorana Šušnjare, on ima posebno mjesto u mojoj karijeri. Zatim sam se vratio u Hajduk, potpisao četverogodišnji ugovor i šest mjeseci proveo na kaljenju u drugoligašu Solinu. Onda sam u proljeće 2006. prešao u Novalju da bih te godine ljetne pripreme odradio s Hajdukom.
Od ožujka 2007. i premijernog pogotka prošle su dvije godine. U 24 mjeseca Gabrić je napravio veliki korak u karijeri, tim više što je prošlu sezonu najvećim dijelom propustio zbog ozljeda. Igre su rezultirale i poboljšanjem statusa u Hajduku, od igrača koji je imao 12.000 eura godišnje došao je Gabrić na 180.000 eura po sezoni.
- U prosincu prošle godine potpisao sam s Hajdukom do ljeta 2012. godine. Tim mi se ugovorom bitno popravio financijski status, ali vidio sam po reakcijama ljudi u Splitu da nikome nije krivo. Dapače, svi su mi čestitali i rekli “zaslužio si”. To mi je bila najdraža potvrda, spoznaja da su navijači prepoznali moje igre u Hajduku.

Dobar je Drago, ali brate rano je još za A reprezentaciju! A ovaj Nikola se okreće kako vjetar puše, jebeš njega, više Senijad voli Hajduk od njega!

Kako misliš rano...??

Ako je može pomoči i ako je potreban onda nije rano..., a to je na izborniku da procijeni... Moje je mišljenje da ionako u reprezentaciji nam ne treba onaj Jerko Leko...

Drago je zaslužio da ga se stavi u širi krug kandidata

koliko bezvezarija u samo jednoj rečenici strašno,tipično zajedljivo i "objektivno" na dinamovski način



Gabriću je još rano za repku?ma nemoj,a Modrić sa 21g nije bio zelen za SP 2006 i još je tu jesen postao standardni član prve momčadi repke,znači Gabrić s 22,5g je još zelen a Modrić sa 21g nije bio zelen?di se to Modrić dokazivao s Dinamom?u ligi za bedaka,po ČK,Velikoj i sličnim stadionima,Gabrić zabija u Maximiru,Osijeku,Šubićevcu,Zaprešiću,asistira u Koprivnici,na svim gostovanjima je prvi,i po čemu je sad on zelen a Modrić nije bio?zato jer ti navijaš za Dinamo a Gabrić je hajdukovac


Kalinić,da on je htio otić iz Hajduka,imao je Hajduk jako lošu prošlu sezonu i loše počeo ovu i jasno da je htio otići,a sad je normalno drugačija priča,a to što vi dinamovci ne volite Kalinića je drugi par cipela,čitam vaše komentare da Kale samo zna upiknut iz penala,i niš drugo,to samo pokazuje koliko vam je nogometno znanje,Kalu čuvaju po dva stopera,samim tim on razvlači obranu i daje prostor našim krilnim igračima za prodore,a hvala Bogu i sigurno izvodi penale,a ne vidim da ste se vi dinamovci prije bunili kad je Prosinečki izvodio penale(osim starom Gabriću ),dečko je sa 20g zabio 17 golova lani u onom najgorem Hajduku u povijesti,to je podatak za svaki respekt,sad je na brojci 12,al ne glavna tema jer je on od 12 dao 7 iz penala,pa šta?jel neko C.Ronaldu srao kad je bio najbolji strijelac europe sa 30 i kolko golova od toga bar 10 iz penala,jel mu ko srao?nije,Kale nije umjetnik ko Rukavina,al zabija,a Rukavini đaba i tuneli i driblinzi kad nikad neče napravit karijeru i zabijat golove ko Kale,a to što mediji forsiraju tekstove u kojima pljuju po Kaletu i stalno vade podatke o penalima je samo pokazatelj da nemaju pojma o nogometu


Ibričić,odličan igrač,samo i on je nakon što 2004 nije prošao u Hajduku,svako malo kakao u medijima kak mu je najdržae zabit nama,a sad kad je došao dole sad je odma veliki štovatelj Torcide,bla bla bla,svaka čast Ibričiću al ja nisam naivan ko neki

Drago Gabrić u svakom slucaju zasluzuje bit na izbornikovoj siroj listi kandidata za reprezentaciju. To je zasluzio svojim igrama i posebice borbenoscu koju pokazuje iz utakmice u utakmicu. Iako je mlad na terenu često izgleda kao vođa momcadi i pokazao je da je podjednako dobar i u obrani i u napadu. Uz to je jos jako omiljen kod navijaca i simpatizera kluba sto je odlika velikih igraca. Zbog svega toga zasluzuje da se "baci oko" na njega i da ga se ne zaobiđe na sljedecem okupljanju reprezentacije, a na izborniku je da procijeni jeli on za prvih 11, prvih 15 ili prvih 20 i jeli uopće trenutno moze pomoci reprezentaciji.

ti ozbiljno usporedujes gabrica i modrica?

kakvih sve analfabeta se nakotilo na ovom forumu, nije ni čudo da mu je opala popularnost...

modrić je te 2006 kad nije bio u standardnih 11 (kod cice) premoćno osvojio naslov (sa 36 bodova prednosti ispred izvjesnih klubića kojima taj podatak puno znači), da ne govorim da gabrić nema 1/12 modrićevog talenta... kalinića je suvišno komentirat, napuhana samodopadna pozerčina koja si je umislila da je neki svjetski napadač pa je našao shodnim i demonstratitvno bacat kapetansku traku kad ga se, zamisli, zamjeni u 60 i nekoj minuti, te protestno širi ruke kad njegova ekipa zabije gol, al eto nije kod njega završila lopta da on zabije...