Mijat Kurtušić, ljetos smijenjeni predsjednik uprave HŽ Infrastrukture
zbog teške željezničke nesreće nagibnog vlaka u kojoj je poginulo
šestero ljudi, i dalje se koristi HŽ-ovim stanom koji mu je dodijeljen
dok je bio na toj funkciji.
Menadžerski ugovor
Unatoč
smjeni, tu je povlasticu uspio zadržati zato što ugovor o korištenju
službenog stana nije, kako pravila nalažu, potpisao s Nadzornim
odborom, nego s upravom HŽ Infrastrukture, odnosno bivšim članom Božom
Cerovečkim. Stan si je praktično sam dodijelio jer je u to vrijeme bio
predsjednik uprave, a ugovor je skrojen tako da Kurtušiću daje
mogućnost korištenja stana sve dok je zaposlen u HŽ Infrastrukturi,
odnosno u HŽ Holdingu ili tvrtkama kćerima HŽ-a.
Da je
Kurtušić ugovor potpisao s Nadzornim odborom, onda bi, tvrdi naš izvor,
stan mogao koristiti samo dok mu traje mandat člana uprave, kako je i
bilo definirano njegovim menadžerskim ugovorom. Riječ je o stanu od
41,09 kvadrata u Trnjanskoj ulici u vlasništvu HŽ-a. Kurtušić potvrđuje
da se i dalje koristi tim stanom, ali kaže da u cijeloj priči ništa
nije sporno.
On objašnjava da je s Nadzornim odborom potpisao
menadžerski ugovor kada je postao predsjednik uprave HŽ Infrastrukture
iz kojeg proizlazi pravo na službeni stan (jer je iz Vinkovaca došao
raditi u Zagreb), pa ugovor o korištenju stana, tvrdi, nije morao
potpisivati s Nadzornim odborom.
Čeka da ga prerasporede
Kurtušić
kaže da čeka da ga se prerasporedi na novu funkciju, a bude li
preraspoređen na radno mjesto izvan Zagreba, stan će, kaže, vratiti
HŽ-u.
Otkad je Kurtušić smijenjen, tvrde u HŽ-u, tvrtka mu
više ne plaća režijske troškove. Ni Kurtušić HŽ-u ne plaća najam, nego
se stanom koristi besplatno. Tek mu trebaju obračunati najamninu.
I
dok Kurtušić čeka novo radno mjesto, Božo Cerovečki, bivši član uprave
smijenjen zajedno s Kurtušićem, dolaskom u HŽ Infrastrukturu Branimira
Jerneića, dotadašnjeg državnog tajnika za željeznice, još je potkraj
kolovoza imenovan izvršnim direktorom prometnih poslova.
Jerneića je pak resorni ministar Kalmeta poslao u HŽ
Infrastrukturu nakon stravične željezničke nesreće, a nije tajna da su
u Ministarstvu prometa i prije nesreće bili nezadovoljni radom te
tvrtke, koja bi trebala odigrati ključnu ulogu u izradi željezničkih
projekata što bi se financirali novcem iz fondova Europske unije.