nešto na šta san naletija na jednoj drugoj raspravi, konkretno raspravljalo se o stečaju KK Split:
Stečaj ne mora značiti i likvidaciju športskog kluba nego može biti novi početak putem stečajnog plana (sanacijski plan). Stečajni zakon ne postavlja ograničenja kako će se stečajni dužnik i stečajni vjerovnici dogovoriti o nastavku obavljanja djelatnosti. Zloupotreba prava je zabranjena.
Korisno je navesti i da zastupnici po zakonu dužnika (do otvaranja stečaja) mogu trgovačkom sudu zajedno s prijedlogom za stečaj podnijeti i stečajni plan. Otvaranjem stečaja pravo na podnošenje plana ima isključivo stečajni upravitelj.
MODEL STEČAJA
Kao prvo, Zakon o športu, a niti podzakonski akti (različiti pravilnici) kao pravna izvorišta nigdje izrijekom ne određuju da bi stečaj nad klubom bio valjan razlog za automatsko prijelaz u niži rang natjecanja. Moguće je da takve stroge odredbe sadrže statuti te pravilnici pojedinih športskih saveza koji su pak podložni očekivano različitim tumačenjima . Kao drugo, otvaranje stečajnog postupka nije razlog za raskid ugovora (niti ugovora o radu s radnicima niti ugovora o profesionalnom igranju s igračima ). Stečajni upravitelj kao novoimenovani zastupnik po zakonu stečajnog dužnika (prava svih tijela dužnika pravne osobe tada prestaju) ima pravo na izbor, odnosno na zaštitu interesa kluba: može, ali i ne mora otkazati ugovore s radnicima, a jednako će tako postupiti i što se tiče ugovora s igračima bez obzira na vrijednosti ugovora. On će, a uz suglasnost stečajnog suca i stečajnih vjerovnika umjesto uprava određivati što je interes kluba pritom mu ne nanoseći štetu. Kao treće, otvaranjem stečajnog postupka ne prestaje postojati pravna osoba (klub). Ured državne uprave brisat će udrugu iz registra na temelju pravomoćnog rješenja o zaključenju stečajnog postupka i tek tada udruga prestaje postojati (čl. 33. Zakona o udrugama), a gasi se, kao posljedica i dugogodišnja tradicija kluba. Kao četvrto, za otvaranje stečajnog postupka, pored ovakvih rješenja u Zakonu o športu doista nikad nije kasno jer se može provesti i nakon što se u cijelosti konzumiraju sve mogućnosti preoblikovanja.
Međutim, otvaranje stečajnog postupka ne mora – što je i najvažnije - nužno značiti i likvidaciju športskog kluba tj. unovčenje svekolike imovine stečajnog dužnika i podjela stečajne mase vjerovnicima prema pravilima stečajnog prava. Naš stečajni zakon poznaje pojam stečajni plan koji omogućuje dogovor između stečajnog dužnika i stečajnih vjerovnika o nastavku obavljanja djelatnosti te znači značajno odstupanje od stereotipa o stečajnim postupcima.
Nadalje, neopravdano se u javnosti širi strah oko eventualnog otvaranja stečajnog postupka nad klubom. Stečaj ne mora nužno značiti i likvidaciju, nego može biti novi početak putem stečajnog plana (sanacijskog plana). Stečajni zakon gotovo ne postavlja ograničenja oko načina kako će se stečajni dužnik i stečajni vjerovnici dogovoriti u vezi daljnjeg poslovanja. Jedino je bitno da ne postoji zloupotreba u korist pojedinaca, a na štetu drugih vjerovnika te da svaki stečajni postupak mora biti proveden radi sanacije i nastavka rada stečajnog dužnika.
i oprostite na dugom postu
