kad protivnik drži visoko linije i napada mi smo u problemu. i to nije samo kod Tuše veće se događalo i prije dok smo bili progresivni.
kad igramo kontra bunkera onda je problem jer nema ko zabit, i to je tako godinama. izuzetak dok smo imali Futacsa.
mi bi tili da protivnik igra blago povučeno bez ikakvih napadačkih ambicija. nedaj bože da slučajno imaju kojeg nezgodnog brzog napadača.
Varaždin dođe do Obregona, mi platimo Eduoka. razlika na terenu je očita. došli smo u fazu da nas je sramota dovodit igrače na probu pa isprobavati takve jeftinije opcije na pozicijama di nam fali kvaliteta.
igramo s visoko podignutom zadnjom linijom sa stoperima koji nisu u stanju zatvoriti toliki prostor. imamo Mujakića i Ismu koji ne mogu gradit napade jer se sve svodi na dodavanje livom odnosno desnom beku/krilu. protivnik pusti malo prostor i onda presing. zatvoriš Hamzu i to je to. distribucija nula.
godinama dovodimo igrače koji ne odgovaraju stilu kojeg navodno želimo igrati. pod Sixom smo isto zagovarali pravog napadača, u početku se kao eksperimentiralo da bi se pri kraju odlučilo igrati bez pravog napadača.
a tada smo isto imali problema kad bi se protivnik povuka.
mi strategije nemamo već se sve svodi na želje trenutnog trenera i sportskog direktora.
već sam napisa da mi nemamo šanse za drugo misto. nije problem u konkurenciji već onom šta mi trenutno imamo.
pomirit se da je izlazak u europu trenutna realnost, riješit se balasta od igrača ( onih koji nisu dobri i oni koji su preskupi za ono šta pružaju ), pronaći novog predsjednika i onda neka on vidi dalje šta će sa sportskim dijelom.
s tim da taj novi čovik triba dobit povjerenje i mir za svoj mandat, nikakva suluda obećanja da će otići ako ne budemo ovi ili oni u prvenstvu. ima osigurati financije i razvoj kluba u skladu sa strategijom koja će se valjda donit.