Zera suhoparne statistike

Hajduk je s lijeva prema desno zabio 20-50-30 (postotci)

Kad se radi o golovima iz prekida, tu je na vrhu Hajduk, koji je trećinu od svojih 60 golova zabio tako. Uvođenje VAR-a je najviše godilo upravo Hajduku jer je gledanjem snimki ukinuto dosta “slobodnog sudačkog uvjerenja” tako da su Bijeli izborili čak 13 kaznenih udaraca, od čega su zabili 11.

Hajduk ima tek peti posjed lopte — doduše, razlika između Rijeke, Osijeka i Hajduka je samo pet sekundi; Rijeka loptu u prosjeku drži 28 minuta i 45 sekundi čisto vremena, Osijek 28:42, a Hajduk 28:40.

Hajduk, međutim, ima najviše ulazaka u suparnički kazneni prostor. U prosjeku u suparnički šesnaesterac dolazi 19 puta po utakmici i u 17 posto vlastitih posjeda, što svjedoči o dosta direktnoj igri.

S obzirom na to da je Hajduk najčešće u suparničkom kaznenom prostoru, onda je sasvim logično da ima i najviše dodavanja u šesnaesterac. Zanimljivo, najbolji u cijeloj ligi u toj kategoriji je bio Josip Juranović kojeg su Hajdukovi navijači često kritizirali da je loš dodavač. On je imao 171 točno dodavanje u kazneni prostor i postotak od 58 posto, a prvi iza njega su Osijekov Petar Bočkaj sa 119 dodavanja i 46 posto te Damian Kądzior sa 112 dodavanja u kazneni prostor i 42 posto točnosti. S obzirom na to da je Juranović imao i 39 posto točnosti centaršuta, što je bilo najviše u ligi (za usporedbu, Kądzior ima 31 posto, Kastrati 22 posto, Karačić 24 posto, Danijel Štefulj 23 posto, a prvi do Juranovića je Bočkaj s 36 posto), bit će zanimljivo vidjeti kako će ga Hajduk zamijeniti u dolascima u kazneni prostor, barem na ovakav način.

Bitan indikator kvalitete momčadske igre je prosječna brzina točnih dodavanja u minuti posjeda; pomoću tog podatka mogu se donositi zaključci o tome koliko brzo igra koja momčad te koliko se uređenost opcija u posjedu odražava na tečnost igre i dinamičnost — jer ako znaš gdje ideš, onda možeš brzo predati loptu.

 Dinamo je tu prvi s 15,1 točnim dodavanjem u minuti, Rijeka je druga, Lokomotiva treća, a Hajduk i Osijek se trebaju zabrinuti jer su nešto ispod prosjeka lige koji iznosi 13,9 točnih dodavanja u minuti posjeda. Hajduk je šesti s istim rezultatom kao peti Slaven Belupo i sedma Istra,a Osijek je tek osmi.Za klubove koji pretendiraju na europska natjecanja, to je jako loš rezultat i indikator da neke stvari ne štimaju u igri s loptom.

Indeks intenziteta duela u obzir uzima broj duela i presječenih lopti neke momčadi po minuti suparničkog posjeda, kako bi se vidjelo kako se momčad ponaša kad nema loptu. Tu je Hajduk uvjerljivo prvi sa 9,7 duela i presječenih lopti po minuti suparničkog posjeda, debelo iznad 8,4 koliko je prosjek lige. To pokazuje da Hajduku nije problem nedostatak srčanosti ili agresivnosti u duel igri, nego manjak strukture u svim fazama igre.

Ardian Ismajli (266), Hajduk

U samom vrhu lige u većini statističkih kategorija vezanih uz obranu: primjerice, po osvojenim loptama, tj. ‘povratu posjeda’ (devet po utakmici), pokupljenim ‘ničijim’ loptama (osam po utakmici), i nešto manje po presječenim suparničkim dodavanjima (sedam po utakmici). Nitko nije imao više dobivenih defenzivnih duela po utakmici (devet), a samo jedan igrač viši postotak uspješnosti u njima (74 posto). Ismajli je 12 puta pucao, četiri puta on target; po utakmici je upućivao 42/48 točna dodavanja (0,21/0,46 ključna, 0,28/0,88 u suparnički šesnaesterac), dobivao ukupno 10/14 duela, 0,28/0,35 driblinga i 1,76/2,5 starta na loptu. Deset puta u Momčadi kola.

Mijo Caktaš (266), Hajduk

Devet puta u Momčadi kola, 20 golova i pet asistencija; pucao čak 108 puta (50 puta unutar okvira gola). Po utakmici, dodavanja 24/29 (ključna 0,78/1,2, u 16m 1,57/3), dueli 5/14, driblinzi 1,17/2,5, startovi 1,2/2,5, uz 2,2 presječena dodavanja i 3,9 osvojenih ničijih lopti.