Presica ohrabruje.
Necu o novinarima amaterima koji pitaju usrid najzanimljivijeg djela kada je trener poceja pricati o taktici pitanje o trenerskom idolu nego o par stvari koje je reka trener.
Prvo sto mi se sviđa je da iako preferira igru sa trojicom u zadnjoj liniji nece to igrati i da ce startati sa 4 iza. Znaci ne pokazuje u startu tvrdoglavost.
Vec sam reka da je najveci problem bivsih trenera Hajduka tvrdoglavost. Znaci nije da su to sve bile neznalice ali ih je tvrdoglavost kocila u trenerskoj evoluciji.
Viđenje stvari samo na jedan način i guranje tog jednog načina pošto poto, pa cak i kada se u danasnje vrime sve prati i kad protivnicki trener izskautira i pripremi na tu sablonsku igru uvik bi nedostajala reakcija s klupe da se nesto promjeni na terenu (Dovoljno se sitit primjera kada gubimo neku utakmicu a nasi genijalci na klupi ne pokusavaju nista prominit formacijski a usto i prve izmjene rade u 80toj minuti). Mi bi u pravilu imali trenere koji bi odlicno pripremili utakmicu ali nisu imali nikakve takticke odgovore na poteze suparnika ako bi nesto krenulo lose.
Danas je u jednom trenutku trener reka "Imam jednu ideju, ali ima u pripremi drugi scenarij i treci scenarij. Vidit cemo sto ce se dogadati na terenu, da mozemo reagirati sa taktickim promjenama" i onda kad je bilo najzanimljivije slusat je uskocija debil sa pitanjem "Who is your coaching idol"?
Ok lako je reci, i imat pricu na presici ali triba to pokazati i na terenu, ali ohrabruje nacin razmisljanja.
