Davno sam, možda i prije 5-6 godina pisa, još na SD ludari način odgoja i rada naših trenera u OŠ.
Kako je onda bilo, tako je i dan danas. Apsolutno se ništa prominilo nije... oni mole Boga da ih ne potrefi talentirani igrač, jer nemaju pojma šta i kako s njim.
U cilom ovom periodu špranca je ostala ista...nije važno koliko si talentiran, nego "čiji si".
I oni ("treneri") koji nešto razumiju moraju se povinovat preporukama nadređenih, pa je tako i Sotona osobno lobirala u kadroviranju određenih trenera u našoj OŠ.
Kad se zna čiji si, i ko kadet moš' Radit šta oš'.
Dalje...velika je greška što u OŠ rade kadrovi koji misle da sve šta moraju Radit piše u knjizi, pritom pokušavaju sve ukalupit u neke fraze i načine pročitane iz te knjige...
da pojasnim, naime, talentirano dite, koje ima imaginaciju, dribling... umisto da podržaju i njeguju njegov Bogomdan talent, oni njega upiru na odigravanje prva- druga, jer tako piše u knjigama.
Zašto se čudite kako Balić nije posta "Majer" prije Majera i šta Tekla nikad neće postat "Ivanušec"?
Kako je jedan kolega danas napisa....ništa mi nismo shvatili..NIŠTA!
Al dobro...