Adio, dobri naš Jure!
https://hajduk.hr/vijest/adio-dobri-nas-jure-/17916
U nedjelju nas je zatekla i duboko potresla vijest kako nas je, iznenada, u 60. godini života napustio dugogodišnji klupski kroničar, naš Jurica Gizdić.
Jurica je u svakom smislu riječi postao simbol i utjelovljenje našeg Kluba, čovjek koji je čitav svoj život predano radio na očuvanju Hajdukove povijesne baštine ugradivši cijelog sebe u istraživački rad i promociju splitskog, dalmatinskog i hrvatskog sporta.
Jurica je rođen je 31. siječnja 1965. godine u Splitu. Sportski kroničar, publicist i istraživač sportske povijest, Jurica Gizdić, gotovo da nema područja sporta koje nije, svojim izuzetnim osjećajem za nacionalnu baštinu, istraživao, zabilježio i na novi način aktualizirao njihovu povijesnu vrijednost za hrvatsko društvo.
Do sada je objavio 94 knjige sa sportskom tematikom, od kojih 24 na temu Hajduk, koristeći građu, kako državnih arhiva, tako privatnih, ali i osobne kontakte s akterima ili njihovim suvremenicima, čuvajući mnoge istine o veličanstvenim trenucima hrvatskog sporta.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a onu najveću "Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara" za dugogodišnji predani publicistički rad na području nacionalne sportske povijesti, te osobiti doprinos istraživanju modernog hrvatskog olimpizma, dobio je mjesec dana prije smrti.
Osam izdanja posebno je značajno za nacionalnu sportsku povijest, i to pet knjiga iza kojih je kao nakladnik ili sunakladnik stajao Hrvatski olimpijski odbor, s biografijama vrhunskih hrvatskih sportaša, sportašica i trenera u olimpijskom ciklusu, zaokružujući pritom povijesne činjenice o sportskim imenima koja su trajna hrvatska i svjetska baština:
1) „Hrvatska i olimpijska odličja“, s romansiranim pričama uz portete 291 osvajača olimpijskih odličja, koji su po nekoliko kriterija vezani za hrvatski sport;
2) „Kovači hrvatskih olimpijskih odličja“, također s romansiranim pričama, biografijom i portretima, a u kojoj je, prema nekoliko kriterija, opisao 137 trenera i izbornika koji su s hrvatskim sportašima „kovali“ olimpijske medalje;
3) „Hrvatske sportašice na olimpijskim igrama“, koja na isti način, s romansiranim pričama i portretima po nekoliko kriterija opisuje 160 hrvatskih sportašica sudionica olimpijskih igara.
4) „Hrvatski olimpijci i odličnici“, s faktografskim podacima s portretima svih hrvatskih sudionika na olimpijskim igrama od 1900. do današnjih dana, s tim da su uključene i olimpijske igre mladih, a ista knjiga je već doživjela treće dopunjeno izdanje, u dinamici objave nakon svakih olimpijskih igara; posljednje izdanje objavljeno je nakon završetka Olimpijskih igara u Parizu.
5) „Hrvatski sportski dužnosnici“ - veoma je vrijedno djelo, u kojem Gizdić biografijama i fotografijama, uz romansirane priče, opisuje hrvatske sportske dužnosnike koji su obnašali dužnosti u: Hrvatskom sokolu, Hrvatskom športskom savezu, Jugoslavenskom olimpijskom odboru, Jugoslavenskom savezu za fizičku kulturu, Hrvatskoj športskoj slogi i Hrvatskom olimpijskom odboru.
6) „Hrvatski suci na olimpijskim igrama“ - knjiga je koju upravo završava, a u kojoj je romansiranim pričama i fotografijama opisao 119 hrvatskih sudaca koji su sudili na olimpijskim igrama, kao i olimpijskim igrama mladih. U istoj knjizi opisani su i prvi hrvatski suci koji su imenovani odlukom Hrvatskog športskog saveza 1911. godine.
7) Gizdić je, skupa s Denisom Lugarićem, autor prve cjelovite monografije o izuzetnim uspjesima vrhunskih hrvatskih paraolimpijaca u monografiji „Pola stoljeća hrvatskog paraolimpizma“, o djelovanju Hrvatskog paraolimpijskog odbora kao sljednika nacionalnog saveza za sport osoba sa invaliditetom.
8) Povodom 100. obljetnice Hrvatskog nogometnog saveza (2012.), Jurica Gizdić objavio je vrlo značajno djelo za hrvatski nogomet i općenito sport monografiju pod nazivom „Hrvatski nogometaši i izbornici“, gdje je također s romansiranim pričama i portretima opisao po nekoliko kriterija hrvatske nogometaše i izbornike koji su nastupali za reprezentaciju Jugoslavije ili je vodili od samih početaka pa do kraja države, kao i Hrvatske - od prve utakmice 1940. do 2012. (ukupno 457 imena). U ovoj iznimno obimnoj i dragocjenoj monografiji opisana je i prva utakmica hrvatske nogometne reprezentacije u Pragu 1907. godine.
Kao sportski dužnosnik, Gizdić je u više mandata predsjednik Komisije za izdavačku djelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, te potpredsjednik i predsjednik Komisije za povijest sporta i izdavačku djelatnost Hrvatskog nogometnog saveza, član predsjednišva Hrvatskog društva za povijest sporta, a od 2010. do danas potpredsjednik je Društva.
Bio je višegodišnji član Upravnog odbora Udruge za osnivanje muzeja sporta u Splitu, od osnutka 2007. godine, aktivno promičući važnost uloge i otvaranje Kuće slave splitskog sporta. Član je Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova.
Bio je član Organizacijskog odbora Kongresa svjetskih sportskih povjesničara (Split, 2015.), na kojem je nastupio kao predavač i autor teme „Fabjan Kaliterna - otac splitskog sporta.“
Jurica Gizdić pripada izrazito uglednoj sportskoj obitelji koja je ostavila veliki trag u povijesti sporta posebno solinskog bazena. Djed mu je osnivač i prvi predsjednik Nogometnog kluba Uskok iz Klisa, čiji je Jurica bio dugogodišnji član uprave i tajnik kluba.
Posjeduje više od 100 tisuća sportskih fotografija te vrlo bogatu sportsku zbirku raznih artefakata (novina, časopisa, revija...). Zahvaljujući tome, kao i namjeri da to bogatstvo podijeli sa širom javnošću, Jurica Gizdić organizirao je četiri izložbe: „Hrvatska i europska nogometna prvenstva“ (Dom kulture Zvonimir, Solin, 2012.), „Dani časti, ponosa i slave“ (Kulturni centar Vis, 2014.) te „Sto godina Omladinca“ (Dom kulture Zvonimir, Solinu, 2014.) i Šime Poduje (Kulturni centar Vis 2020.)
Od 1998. službeni je kroničar Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk, o čijoj je bogatoj povijesti do sada objavio 24 knjige.
Kao kroničar Hajduka puno je napravio u jačanju odnosa HNK Hajduk i Veleposlanstva Republike Francuske u Zagrebu, kao i u odnosima s konzulatom Republike Francuske u Splitu.
Organizator je brojnih dolazaka veleposlanika i ostalih dužnosnika Republike Francuske u posjetu Hajduku, gdje je uvijek imao ulogu domaćina, obrazlažući značaj Povelje počasne momčadi Slobodne Francuske koju je Hajduku 1945. godine ukazom dodijelio tadašnji francuski premijer, kasnije predsjednik Charles de Gaulle.
Zahvaljući upravo Gizdiću, HOO i hrvatski sport imaju ono što nemaju mnoge daleko veće i bogatije sportske države u svijetu. Dakle, na jednom mjestu - sve hrvatske sudionike olimpijskih igara, kao i olimpijskih igara mladih, kao i sve osvajače medalja na svjetskim i europskim prvenstvima i mediteranskim igrama od 1900. do današnjih dana.
Raspadom bivše države, čijom je sastavnicom bio i hrvatski sport, sportaši, kao i svi rezultati, Gizdić je uložio silan trud i po kriterijima koje je utvrdio Hrvatski olimpijski odbor istražio, potom i objelodanio sve olimpijce, sportske dužnosnike, trenere i suce koji su djelovali u zajedničkoj državi, odnosno napravio je sukcesiju hrvatskog sporta od jugoslavenskog, objavivši sve hrvatske u brojnim knjigama.
Jure, počivaj u miru, do nekog novog susreta! Svi smo mi prolazni, samo Hajduk živi vječno!
Posljednji ispraćaj Jurice Gizdića održat će se na groblju sv. Kate u Klisu u četvrtak u 14 sati.
![[VIDEO] Bad Blue Boysi oduševili Engleze: 'Uvjerljivo najbolji navijači koji su gostovali na našem stadionu'](/photos/_resized/530/75/0000000000530756_400_240_cut.png)
