Obični d0d0 je napisao/la:
whiteboy je napisao/la:
Obični d0d0 je napisao/la:
Kinez-i-olog je napisao/la:
razumin zanos jer je broj clanova bolestan,
ali suludo je pricat o povecanju kapaciteta dok nam je prosjek manji od pola kapaciteta stadiona..
edit: clanarine nisu realan pokazatelj u toj prici jer nemaju veze s tim ko dolazi na utakmice ko ne
najrealniji pokazatelj su pretplate
na cca 7-8-9 iljada pretplatnika nema logike povecavat kapacitet od 30 iljada
Vidi cijeli citat
Stvari koje nam trebaju su:
- kamp onako kako je predstavljen u projektu (nisam fan lokacije, ali ako je sve navedeno pravno, tehnički i financijski izvedivo onda apsolutna podrška)
- obnova konstrukcije krova i zamjena pokrovnih ploča
- obnova armiranobetonske konstrukcije stadiona
- nastavak rada na uređenju prostorija kluba
- kontinuirano održavanje glavnog terena na visokoj razini
- nekakav novi sadržaj na stadionu i oko njega za navijače (kreativci, javite se)
- eventualno uređenje okoliša stadiona (nije hitno i nisam ekspert, ali ako neki arhitekt ima dobru i izvedivu ideju zašto ne)
- i možda najvažnije od svega: Redovito održavanje svake od gore navedenih stavki ako se realizira
Stvari koje nam ne trebaju su:
- skupa i neisplativa investicija proširenja kapaciteta koju bi iskoristili dva puta godišnje, a koja bi narušila izvorni koncept stadiona koji je jedan od najljepših na svijetu
- veliki dodatni troškovi u situaciji gdje imamo znatno hitnije i bitnije prioritete
Vidi cijeli citat
Mene zanima di je ona davna priča o postavljanju solara na krov?
Osim šta bi za to lako dobili EU lovu, financijski benefit je stvarno ogroman s obziron da će cijena struje sigurno rast u idućim godinama.
Vidi cijeli citat
Sve to sa solarnim panelima zvuči jako seksi, ali...
Za početak, sve ono što sam našao na internetu o toj ideji (namjerno kažem ideji, a ne projektu jer projekt to nije) je na razini sažetka u najboljem slučaju prosječnog seminarskog rada studenta nekog tehničkog fakulteta. Imaš par parametara poput površine krova, broja sunčanih sati, karakteristike ćelija i to ubaciš u formulu i pafff... Evo struje za cijeli kvart. Onda tu još ubaciš i jedan umnožak outputa s cijenom kWh i Hajduk najveći postaje izvoznik energije nakon Putina. Ne ide to baš tako.
Pitanje je koliko je to sve skupa dopušteno. Poljud je kulturno dobro i radit takvu intervenciju na njemu je u najmanju ruku diskutabilno.
Pitanje je tko bi s time gospodario, tko bi od toga zarađivao, kome bi se prodavalo, tko bi održavao...
Pitanje je, više onako subjektivno, na šta bi to ličilo.
Nadalje, ni o čemu tome se ni ne može razgovarati prije potpune obnove armiranobetonske konstrukcije i krova. Bi li nešto tako eventualno išlo u sklopu tog projekta ili tek nakon, to je šbbkbb.
Nemoj me krivo shvatiti, nisam a priori protiv. Da se ozbiljnije progovori o tome i da struka (tehnička, pravna, ekonomska, konzervatorska...) uz političku volju jasnije izloži argumente za i protiv mogli bi nešto zaključiti. Ovako ne možemo ništa. Sigurno da postoje dobri slični primjeri i sigurno je da je to nešto za što bi se i dao izvući koji euro iz EU sredstava. Energetska samoodrživost je općenito sjajan koncept, pogotovo ako od toga koristi imaju i Hajduk i okolna naselja, ali nažalost sve to skupa je do sada po ozbiljnosti na razini onog Karamarkovog tunela do Brača ili Kerumovog tunela ispod trajektne luke. Ova zadnja rečenica je ujedno i odgovor na tvoje pitanje.
EDIT: Vidim kolega iznad je već odgovorio. Za razumjeti je Lukšine stavove. Lijepa prigoda nekima za samopromociju, a novinaru za kvotu klikova taj dan. Čini se da će na tome i ostati.
Ako je s tehničke strane nemoguće ok, iako kojim smjerom ide ta tehnologija uskoro će se i masa samog panela znatno smanjit.
Šta se tiče prodaje struje, kod malih proizvođača (običnih ljudi) to ide na način da prikupljenu struju vraćaš u sustav i hep ti odbija od računa za struju. Virujen da kod poslovnih subjekata to ide na način da viškove struje možeš i prodavat blizu tržišnoj cijeni, al to sad već nagađam.
Ako se ikad i krene u temeljitu obnovu Poljuda ne virujen da se neće pokušat ić u smjeru EU sredstava, a bilo kakva implementacija ekologije znatno podiže šansu da se sredstva i odobre. S druge strane svjedočija san osobno koliko etiketa kulturnog dobra zakomplicira i manje zahtjeve, a na primjeru Poljuda me baš zanima jel se po tim kriterijima ponovno mora koristit leksan za krovne ploče il se može proć s kvalitetnijim materijalima koji su dostupni na tržištu.
Tema je kompleksna. Nadajmo se da će se baren pokrenit kakva takva obnova, pa makar i pituravanje ka šta je neko već pisa.
