https://samohajduk.com/2025/02/18/napredna-statistika-utakmice-istra-hajduk-11/
Za one koje vole statistiku, uvijek dan-dva nakon utakmice dobijemo onu nešto napredniju statistiku utakmice. Unutar članka je i link za pojmovnik, ali ovaj put ću objasniti i interpretirati podatke za utakmicu.
xG su očekivani golovi, mjeri se povijesnim podacima koliko je obično vjerojatno da će se neke situacije zabiti gol. Na internetu često možete naletiti na različite xG-eve, a to je radi metodike mjerenja. Prvi xG-evi su samo uzimali u obzir samo nekoliko parametara: udaljenost od gola, kut pucanja, kojim dijelom tijela se pucalo i odakle dolazi asistencija. Ovi neki napredniji imaju i poziciju golmana u trenutku šuta, dali udarac dolazi nakon kornera gdje je obično više igrača između igrača i golmana i sl. Dakle, što više parametara to bolje, a ovaj model ih ima baš dosta.
U slučaju Istre i Hajduka vidimo da je xG Istre 1.59, a Hajduka 1.08. Od Hajduka se prema prilikama i očekivalo da će zabiti jedan gol, što je i napravio, dok je Istra bila nešto bolja, ali ne toliko da je imala par 100-tnih šansi koliko se govorilo. Igrači Istre su bili bliže drugom golu od Hajduka i to je sve.
Posjed je bio 53.2% na strani Hajduka, a field tilt je bio jako sličan. Field tilt je metrika dominacije momčadi. Za razliku od posjeda koji gleda koliko jedna momčad ima loptu u nogama vremenski, field tilt gleda dodire i dodavanja samo u zadnjoj trećini. S obzirom da su podaci slični s posjednom, zaključuje se da se uglavnom igralo ispred golova i da se 'nadmetanje' u sredini preskakalo.
PPDA je broj dodavanja po obrambenoj akciji. On u suštini mjeri intenzitet presinga. Mjeri koliko protivnici naprave dodavanja u svojoj prvoj i drugoj trećini prije nego ih momčad prekine defenzivnom akcijom. Što je broj manji, to znači da momčad visoko napada i pokušava osvojiti loptu te je manji broj indikacija da momčad više igra presing. Vidimo da je Istra tu na 15.7, a Hajduk na 10.
High Recovery odnosno visoki reposjedi je mjera koja pokazuje ono što se presingom želi ostvariti - osvajanje lopte u zoni opasnoj po gol. Tu se vidi dali je presing uspješan. Istra je zapravo uspješnija sa 7 visokih reposjeda naprema Hajdukovih 6.
Zaključak svega je da je Hajduk pokušavao igrati presing da osvoji što više lopti u protivničkoj polovici, ali je Istra bila uspješnija na kraju u toj metrici što govori da nisu uspjeli u onome što su naumili i da bi nekakva druga taktika bila uspješnija.
