Ne znan kako vi, ali meni je pun kufer klaunova koji dolaze u Hajduk glumit trenere i “velike igrače”, a na kraju jedino šta ostane su razočaranje i sramota. Gatuzo, talijanski klaun, koji je od prvog dana gura svoj ego isprid svega – isprid igrača, isprid navijača, isprid Hajduka. Bahat, arogantan, odvojen od stvarnosti. Pokaza je kroz ovu sezonu da nema ni poštovanja, ni vizije, ni znanja za vodit naš klub. Ostat će upamćen kao jedan od najgorih trenera koji su prošli kroz Poljud – a konkurencija mu je stvarno žestoka.
A šta reć o Perišiću? Omiški Casanova koji je doša u klub samo da se zaliječi, potroši par miseci i onda ode kao da ništa nije bilo. Nema tu ni strasti, ni lojalnosti, ni osjećaja za Hajduka. Iskoristija klub kad mu je tribalo, i to je to. U mojim očima – obična mala sisa.
I sad ti meni reci kako Hajduk misli bit prvak s ovakvima u i oko kluba? Dvadeset godina gladujemo titulu, i umisto da se svi uozbilje i skupe glave za isti stol, mi gledamo parade ega po medijima i svečanim ložama. Svaki zaposlenik kluba bi triba svatit da je ovo više od posla – ovo je borba, znoj, krv i suze. Nema mista za uhljebe, kumove, rodbinske veze i smiškavanja dok klub tone.
Nikola Kalinić je pustija Perišića kao slobodnog igrača – i time sam sebi potpisao priznanje da u Hajduku više ne vlada profesionalizam, nego kafićki mentalitet. Tko koga zna, tko je kome šta, tko će koga zaposlit. Sramotno.
Mene iskreno boli kurac tko je kriv, tko je Juda, a tko gospodin. Ja oću jak i moćan Hajduk. Hajduk koji se bori, koji ne prašta i koji ide na titulu svake godine. Ovi što su sad u klubu – svi do jednoga su grobari Hajduka. Nemaju više pravo ni izgovorit ime našeg svetog kluba, a kamoli se smijat iz loža i glumit da im je stalo.
Sramite se. I maknite se ako vam Hajduk nije svetinja.