liga počinje danas

toliko katalonaca, madridista, šišmiša, baska, patetičara itd. a nitko da se sjeti otvorit temu

nogomet, šport. igra između dviju ekipa sastavljenih od po 11 igrača (1 vratar i 10 igrača u polju). Igrači momčadi koja je u posjedu lopte nastoje organiziranim napadom svladati protivničku momčad udaranjem i guranjem lopte nogom, glavom ili tijelom. Završetak napada je ubacivanje lopte u protivnička vrata da bi se postigao pogodak. Pobjeđuje ekipa koja postigne više pogodaka. Pogodak u vlastita vrata pribraja se protivničkoj ekipi. Dodirivanje lopte rukom (hvatanje, odbijanje, bacanje) dopušteno je samo vrataru i to dok se nalazi u svojem kaznenom prostoru.

Španjolska, država na Pirenejskom poluotoku; s Balearima i Kanarskim otočjem 505 988 km², 40 847 371 st. Gl. grad Madrid. Veći gradovi: Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza.

U središnjem dijelu visoravan Meseta (600–800 m) s planinskim masivima Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama. S od Mesete Kantabrijsko gorje i Pireneji (Pico de Aneto, 3404 m), J Andaluzijsko gorje sa Sierra Nevadom i najvišim vrhom Španjolske Mulhacén (3482 m). Na SI rubu Mesete Ibersko gorje.

Klima u sredozemnom primorju mediteranska, na Meseti umjereno kontinentalna, na S i SZ oceanska; JZ dio Španjolske pod utjecajem Atlantskoga oceana. Na sredozemnom primorju i u nižim dijelovima unutrašnjosti 400–500 mm oborina godišnje, a u primorju Biskajskoga zaljeva i na planinama 1000–2000 mm.

Rijeke: Duero, Tajo, Guadiana, Guadalquivir, Ebro.

U primorju Atlantskoga oceana i u Pirenejima šume; suhi krajevi pod makijom i garigom; na planinama pašnjaci.

Pučanstvo: Španjolci (72%), Katalonci (16%), Galjegi (8%), Baski (2,5%). Službeni jezik španjolski.

Š. ima 43 sveučilišta.

Uzgajaju se žitarice, ind. biljke, povrće, voće, agrumi; po proizvodnji maslinova ulja i vina među vodećima u svijetu. Stočarstvo (ovce, svinje, goveda, mazge, magarci), uzgoj dudova svilca, pčelarstvo. Ribarstvo važna grana privrede. Šume hrasta plutnjaka (svjetski značajna proizvodnja pluta). Iskorištavaju se ležišta ugljena, ruda željeza, pirita, bakra, kositra, olova (među vodećim proizvođačima Europe), žive (među prvima u svijetu), volframa, antimona, zlata, srebra, rude urana, sumpora, potaše. Crna, obojena i elektrometalurgija, kovinska, petrokem. i kem., automobilska, aeronautička ind., proizvodnja oružja; brodogradnja. Tekst., prehr. ind., tvornice gume, papira, stakla, keramike, proizvodnja štavila i preradba kože, duhanskih prerađevina, cementa. Turizam.

Glavne luke: Bilbao, Tarragona, Algeciras, La Línea, Barcelona, Gijón, Huelva, Valencia, La Coruña. Gl. zračne luke: Madrid (Barajas), Barcelona, Palma de Mallorca. Prekomorski posjedi: 5 luka na marokanskoj sredozemnoj obali, među kojima Ceuta i Melilla.

Najstarijim klubom smatra se RC Recreativo de Huelva (1889), a potom su utemeljeni: Athletic Club de Bilbao (1898), Barcelona (1899), Español (1900) i Madrid FC (1902). Igra se ubrzo raširila među studentima te u industr. gradovima. Nogometni savez utemeljen 1913. Okuplja 12 421 klub. Sjedište u Madridu. Članica FIFA-e od 1904., UEFA-e od 1954. Prvoligaška natjecanja od 1928.; prvi prvak Barcelona.