NK Dinamo Zagreb 2014/2015
black mamba je napisao/la:
J. Štulić je napisao/la:
http://sportske.jutarnji.hr/kako-su-talijani-uznemirili-vatrene---to-su--tipicni-balkanci--spori--lijeni--umisljeni-i-grubi--/1235289/U Maksimiru je bilo 3:1, no postava notornog Guya Rouxa sve je nadoknadila s 3:0, ne mareći za repove koji su opteretili Hrvate. Nizozemski sudac Roelof Luinge već u 11. minuti isključio je Zvonimira Soldu, opravdano, a Dražen Ladić, Zoran Mamić, Joško Jeličić, Igor Pamić, Sejad Halilović, Igor Cvitanović i ostali zaista nisu mogli sačuvati prednost. Bio je to grozan dan u kojem su BBB-i razbijali sve čega su se dohvatili, čak i lokalnog policajca, opravdavajući bijes izazivačkim paljenjem fotografije Franje Tuđmana i provokatorskim mahanjem “tri prsta”. Još gore je odjeknulo ponašanje navodnog sponzora Majana Dabića (!?), a u biti direktora Zdravka Mamića, napose neprimjeren duel s delegatom Alainom Courtoisom, uglednim odvjetnikom belgijske kraljevske obitelji. Ćiri su nakalemili niz verbalnih ispada konstatiranih prislušnim uređajem ispod trenerske klupe!
“Dabić” se izvukao, Blažević nije...
Kako li će mamićoidi reagirati na ovo. 
bogami ovi talijani prije pljuvanja se bar mogu informirati ....pa dabić je bilo lažno ime i prezime karadžića
a nije da su i oni baš duša od naroda.
Članak je pisao Stipković, ne Talijani.
Nogometaši Rijeke II skliznuli su na treće mjesto na ljestvici zapadne skupine Treće HNL, za plavima zaostaju pet bodova, a na drugu se poziciju serijom dobrih rezultata probio Novigrad.
Nogometaši Dinama II, dakle, prvi su se put osjetno odmaknuli svojim pratiteljima na čelu ljestvice. Prvi put im ove sezone za vratom ne puše Rijeka II, prestigao ju je zahuktali Novigrad, koji je, počevši s pobjedom protiv Dinama u 7. kolu, povezao šest (!) uzastopnih pobjeda.
Zagrepčani su, dakle, na vrhu sa 28 bodova, društvo iz Novigrada zaustavilo se na 24, dok su Riječani skliznuli na treće mjesto sa pet bodova manje od Dinama. Preokretom u završnici utakmice u regionalnom derbiju nogometaši druge momčadi Istre 1961 svladali su Rijeku II sa 2-1. Bijeli su, doduše, od pete minute vodili pogotkom Kokorovića, ali su „žuti“ golovima Repića u 79. i Hadžića u 86. minuti zgrabili sva tri boda i „potjerali“ Rijeku II na treće mjesto. Gosti su minutu prije kraja zaradili isključenje, travnjak je morao napustiti Filipović. Novigrad je, pak, u ovom kolu svladao momčad HAŠK-a sa 3:0.
No, pravi je „dar-mar“ u ovome kolu priredio i sljedeći Dinamov suparnik: Dubrava. U gostima je čak sa 6:1 u gostima svladala Trnje, koje je lovilo treće mjesto na ljestvici. Nogometaši Trnja bi, dakle, eventualnom pobjedom protiv Dubrave, zasjeli na treće mjesto. No, i ovako su ostali četvrti, ali sa samo bodom prednosti u odnosu na ovu istu Dubravu...
Okršaj Dinama II i Dubrave na rasporedu je u subotu u 14 sati na igralištu Grana-Klaka
REZULTATSKA CRNA RUPA Kriza u Modrih je veća nego lani, može li Hajduk opet biti melem?
Četiri utakmice zaredom Dinamo nije pobijedio. Tu računamo i onu s Opatijom, jer Modri su pobjedu izborili nakon produžetaka. Gledajući 90 minuta - porazno. Od zadnjih 6 utakmica Dinamo je svladao samo Osječane. Ako netko još kaže da nema krize, taj je optimist.
- U ovakvom stanju nismo ni za donji dom ljestvice - priznao je nakon remija sa Zagrebom Zoran Mamić, ustvrdivši time da njegova momčad, zapravo, jest u krizi. I pitanje koje kopka nakon svih ovih zadnjih utakmica jest: “Može li Dinamo, nakon Europe i komplikacija u Kupu, zakomplicirati i prvenstvo?” Ako su u Maksimiru gledali Rijekinu izvedbu protiv Lokosa i Kramarićevo “trpanje”, sigurno im nije bilo svejedno. Rijeka, koja ima jednak broj utakmica, koja također igra Europu, djeluje mnogo svježije i razigranije od Dinama. I ima tog Kramarića, koji zabija sve što može. Kao što radi Henriquez, iako smo i njega u Kranjčevićevoj vidjeli da zna i promašiti... Šest Rijekinih golova iz šest prekrasnih akcija, nešto su što od Dinama nismo vidjeli čitave jeseni. Zato, ta četiri boda ispred Kekovih jurišnika i ne izgleda tako puno, s obzirom na formu u kojoj je trenutno Dinamo. Naime, u zadnjih 10 utakmica, u listopadu i studenome, Modri su upisali tri pobjede, četiri remija (uključujući 90 minuta s Opatijom) te tri poraza. Što je čak i lošije nego lani, u onoj nadaleko poznatoj krizi, koja je uslijedila poslije ispadanja od bečke Austrije. Dinamo je pod Ivankovićem gubio i HNL utakmice, kao i u Europi, došao je Mamić i odvojio bod s PSV-om, kasnije i on izgubio u Europi...
‘Petarda’ za utjehu
Međutim, kad se sve zbroji, ove je sezone u istom razdoblju Dinamo “posijao” više bodova nego lani.
- To je pokazatelj koliko je Salzburg ostavio traga. Ova je prvenstvena stanka stigla, srećom, u najboljem trenutku. Imamo dva tjedna da se vratimo, da dignemo momčad. Dobro je što nećemo u toj pauzi biti bez velikog broja igrača, ovoga puta nema mlade reprezentacije, nikamo ne idu Portugalci, Henriquez... Veći broj igrača ostat će s nama i imamo vremena dobro se pripremiti za nastavak. I nema prevelike filozofije: red, rad, razgovor i disciplina. To je jedini recept - kazao je Zoran Mamić.
Dakle, idućih dana Dinamov će trener biti bez hrvatskih reprezentativaca Brozovića, Čopa i Antolića, zatim makedonskog prvotimca Ademija te Alžirca Soudanija. Svi ostali su na raspolaganju. Imat će Zoran Mamić dovoljno vremena da se zaboravi Salzburg, da se zaborave loša izdanja u domaćim natjecanjima i da nastavak prvenstva Modri dočekaju uzdignutih čela. A prvi suparnik bit će Hajduk. Veliki derbi u Maksimiru. Bijeli nisu izgubili još od poljudskog sraza zadnjeg dana kolovoza, što ukazuje da bi Dinamo mogao imati ozbiljnih problema. Ovakav Dinamo - sigurno. S druge, pak, strane Hajduk je Zoranu Mamiću melem na sve rane. U šest dosadašnjih susreta protiv Splićana slavio je pet puta, tek jednom remizirao.
I baš je prošle zime, pobjeda protiv Hajduka 5:0 u Kupu presudila da se pozabavi trenerskim poslom, ta je “petarda” na kraju jeseni bila utjeha za sva razočaranja te polusezone. Sad će, nakon pauze, Dinamo krenuti ne samo u spašavanje europske časti, već i u spašavanje prednosti pred Rijekom. Prvo Hajduk, pa dva tjedna potom i Rijeka na Maksimiru. Između toga gostovanje u Puli... Jedini je put do izlaska iz krize, Modri moraju proigrati i početi pobjeđivati. Zasad nitko ne strahuje da bi prvenstvo moglo iskliznuti, ali ako nastave ovako, tko zna...
NK Maribor - racionalno poslovanje pod parolom: "Kapital se ne miješa u struku"
Mjesto: Maribor, Slovenija
Broj stanovnika: cca 100.000
Prosječna neto plaća po glavi stanovnika: cca 1.000 EUR
Popularnost nogometa: nešto manja od skijaških skokova, nešto veća od rukometa.
Kada se pogledaju ovi podaci (odnosno, eksterni faktori na koje klub ne može utjecati, ali oni itekako utječu na njega), tko bi rekao da će najuspješniji i financijski najstabilniji klub s područja bivše Jugoslavije biti baš NK Maribor? Ne mnogi, vjerojatno…ali oni to – jesu! Iako bi, naravno, navijači Dinama-Hajduka-Zvede-Partizana pronašli brojne povijesne razloge zašto su „janezi“ nebitni u nogometu, dok su baš oni najveća nogometna snaga ovih prostora.
No, nećemo ovdje uspoređivati čiji je tata jači, nećemo brojati titule iz prošlosti, nećemo bacati pijesak u oči s veličinom i značajem „branda“ (ne misli se na Davora Šukera). Jednostavno, analizirat ćemo poslovanje nogometnog kluba Maribor i kroz konkretne brojke vidjeti kako posluju, te kakav je omjer uloženog i dobivenog (točnije – nogometnih postignuća).
NK Maribor je oblikovan kao neprofitna udruga građana. Članovi udruge biraju vodstvo (nadzorni odbor i upravu). Predsjednik kluba je Drago Cotar, poslovni direktor je Bojan Ban (od 2006. godine), a funkciju sportskog direktora obnaša Zlatko Zahović (od 2007. godine). To je trojac koji je ponajviše zaslužan za uzlet Maribora i uspostavljanje stabilnog poslovanja. Trojac u kojem svatko radi i odgovara za svoj dio posla, pazeći na aktualne financije.
Kao i mnogi drugi klubovi sa ovih prostora, i Maribor je prošao kroz financijski teško razdoblje (početkom i sredinom ovog tisućljeća) kad su dugovi dosegli oko 4 milijuna eura. Takav iznos duga možda i ne zvuči kao ogroman u današnjim nogometnim uvjetima, ali dobiva na težini kad znamo da su se prihodi kretali oko 2 milijuna eura.
Nova uprava je „srezala“ troškove, oslonila se na igrače iz vlastitog pogona (rezultati su patili), te počela otplaćivati dugove. Kriza je trajala otprilike 5 godina, a može se reći da se Maribor „oslobodio“ starih dugova tek 2011. godine. Nakon toga, kreću i veliki nogometni uspjesi, što na domaćoj, što na inozemnoj sceni.
Financijski izvještaji za posljednje tri godine (2011.-2013.) potkrepljuju ono što vidimo na terenu, a to je organiziran i stabilan klub.
Veličina bilance nam na prvi pogled pokazuje ono što smo i znali, a to je da Maribor nije „veliki“ klub. Ne posjeduju imovinu visoke vrijednosti (stadion nije u njihovom vlasništvu), niti raspolažu velikim kapitalom (budući da nisu išli u preoblikovanje, dokapitalizaciju ili neki sličan proces). No, s druge strane, bilanca pokazuje da je Maribor svake godine sve stabilniji, likvidniji i vredniji klub.
Iz podataka za 2011. godinu, jasno je da se klub „borio“ s gubicima prethodnih razdoblja (koji su bili debelo preko visine temeljnog kapitala), ali u zadnje 3 godine poslovalo se pozitivno (ukupna neto dobit od 2011. do 2013. iznosi preko 3 milijuna eura), što je povećalo vrijednost kapitala na 60% ukupne vrijednosti bilance na kraju 2013. godine. Ukupne obveze su smanjenje za 700.000 EUR i iznose tek nešto više od milijun eura.
Pozitivno poslovanje se ponajviše očituje u vrijednosti kratkotrajne imovine, i to one najbitnije – novac. Novčana sredstva na računima kluba čine više od 50% bilance 2013. godine, što je vrhunski pokazatelj likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti iznosi 2,17 i to je "školski primjer" kako kratkoročna podbilanca treba izgledati.
Koeficijenti zaduženosti također drže pozitivan trend i dobre vrijednosti. Dok je 2011. godine pokazatelj zaduženosti (ukupne obveze kroz ukupna imovina) iznosio 2,18 što znači da je postojao financijski rizik od nemogućnosti vraćanja dugova (poželjna vrijednost je 0,5), u 2013. godini taj pokazatelj iznosi 0,42. Točnije, samo 42% imovine je financirano iz tuđih izvora, dok je većina (58%) financirana iz vlastitih izvora (kapitala).
Račun dobiti i gubitka prikazuje poslovanje s dobiti u svakoj od promatranih godina. Iznos dobiti nije velik, ali možemo reći da je vrijedan zbog načina na koji je ostvaren. U analizi smo sučelili poslovne prihode i poslovne rashode, ali smo izdvojili ulazne i izlazne transfere ,da bi dobili sliku o stvarnom, tekućem poslovanju. Poslovni rezultat kreće se oko nule i vidimo da su troškovi svedeni u realne okvire (koliko dopuštaju prihodi). Također, primjećuje se rast prihoda i rashoda iz godine u godinu, i to otprilike jednakim intenzitetom, što znači da vodstvo kluba kvalitetno sastavlja proračun i način trošenja novaca.
Rast prihoda je ponajprije rezultat povećanih nagrada od UEFA-e, koje čine 60% svih poslovnih prihoda u 2013. godini. Značajni su i komercijalni prihodi (prodaja suvenira, dresova, reklamnog prostora). Zanimljivo je primijetiti da klub od lokalne vlasti dobiva između 140.000 i 180.000 EUR godišnje, iako direktor Ban spominje puno manje cifre, i dalje je to iznimno niska "cifra". Pogotovo kad znamo da klub plaća najam stadiona i poslovnih prostora, kao i sve režije.
S druge strane, najviše novaca odlazi na plaće igrača i trenera. No, taj iznos (4 milijuna eura u 2013. godini) je uistinu malen kad se uspoređuje čak i s ispodprosječnim europskim klubovima. Troškovi zaposlenika su također relativno niski (700.000 EUR). Ove stavke su najbolji pokazatelji koliko je poslovanje kluba racionalno postavljeno.
Budući da se gotovo svi tekući troškovi financiraju iz tekućih nogometnih prihoda, klub ne mora prodavati da bi preživio, odnosno normalno poslovao. Iz podataka o transferima kluba, jasno je da ne kupuju (troše) puno, ali ni ne prodaju puno. Takva politika omogućuje veći kontinuitet i uigravanje momčadi, što definitivno donosi rezultate (prolaz skupine Europa lige lani, ulazak u Ligu prvaka ove sezone).
Kada već spominjemo Ligu prvaka, onda treba naglasiti kako će ulazak u skupine ovog natjecanja značiti ogroman financijski rast za Maribor. Prihod od nagrada UEFA-e će biti 10 milijuna eura (plus nagrade za svaki osvojen bod), osjetno će se povećati prihodi od prodaje ulaznica, a vjerojatno će i sponzori biti nešto izdašniji te brojniji.
Ono što će biti novi test i veliki izazov za Upravu je kako isplanirati poslovanje u narednom razdoblju (2-3 godine). Hoće li odabrati pametno i racionalno ulaganje za ostvarivanje postepenog rasta, ili će ući u veće investicije i veći rizik? Kako god bilo, navijači i simpatizeri NK Maribora mogu mirno spavati jer je ova Uprava pokazala da itekako zna izvući maksimum iz danih resursa.
Zaključak je jasan. Maribor je profitabilan i likvidan klub koji ostvaruje rast na svim poljima iz godine u godinu. Oni nisu europski gigant, niti će to ikada biti (što zbog malog tržišta, što zbog nedostatka vrhunskog nogometnog talenta). No, oni su našli svoje mjesto na nogometnoj karti Europe. Oni vjeruju u svoje mogućnosti, svjesni su svojih limita. Rade pametno i smisleno. Razmišljaju dugoročno.
Nadajmo se da će i dalje ostati na dobrom putu, jer su dokaz da nogometni klub može biti uspješan i bez trošenja desetina milijuna kuna/eura poreznih obveznika ili prodaje svjetskim bogatašima da se malo poigraju.
Broj stanovnika: cca 100.000
Prosječna neto plaća po glavi stanovnika: cca 1.000 EUR
Popularnost nogometa: nešto manja od skijaških skokova, nešto veća od rukometa.
Kada se pogledaju ovi podaci (odnosno, eksterni faktori na koje klub ne može utjecati, ali oni itekako utječu na njega), tko bi rekao da će najuspješniji i financijski najstabilniji klub s područja bivše Jugoslavije biti baš NK Maribor? Ne mnogi, vjerojatno…ali oni to – jesu! Iako bi, naravno, navijači Dinama-Hajduka-Zvede-Partizana pronašli brojne povijesne razloge zašto su „janezi“ nebitni u nogometu, dok su baš oni najveća nogometna snaga ovih prostora.
No, nećemo ovdje uspoređivati čiji je tata jači, nećemo brojati titule iz prošlosti, nećemo bacati pijesak u oči s veličinom i značajem „branda“ (ne misli se na Davora Šukera). Jednostavno, analizirat ćemo poslovanje nogometnog kluba Maribor i kroz konkretne brojke vidjeti kako posluju, te kakav je omjer uloženog i dobivenog (točnije – nogometnih postignuća).
NK Maribor je oblikovan kao neprofitna udruga građana. Članovi udruge biraju vodstvo (nadzorni odbor i upravu). Predsjednik kluba je Drago Cotar, poslovni direktor je Bojan Ban (od 2006. godine), a funkciju sportskog direktora obnaša Zlatko Zahović (od 2007. godine). To je trojac koji je ponajviše zaslužan za uzlet Maribora i uspostavljanje stabilnog poslovanja. Trojac u kojem svatko radi i odgovara za svoj dio posla, pazeći na aktualne financije.
Kao i mnogi drugi klubovi sa ovih prostora, i Maribor je prošao kroz financijski teško razdoblje (početkom i sredinom ovog tisućljeća) kad su dugovi dosegli oko 4 milijuna eura. Takav iznos duga možda i ne zvuči kao ogroman u današnjim nogometnim uvjetima, ali dobiva na težini kad znamo da su se prihodi kretali oko 2 milijuna eura.
Nova uprava je „srezala“ troškove, oslonila se na igrače iz vlastitog pogona (rezultati su patili), te počela otplaćivati dugove. Kriza je trajala otprilike 5 godina, a može se reći da se Maribor „oslobodio“ starih dugova tek 2011. godine. Nakon toga, kreću i veliki nogometni uspjesi, što na domaćoj, što na inozemnoj sceni.
Financijski izvještaji za posljednje tri godine (2011.-2013.) potkrepljuju ono što vidimo na terenu, a to je organiziran i stabilan klub.
Veličina bilance nam na prvi pogled pokazuje ono što smo i znali, a to je da Maribor nije „veliki“ klub. Ne posjeduju imovinu visoke vrijednosti (stadion nije u njihovom vlasništvu), niti raspolažu velikim kapitalom (budući da nisu išli u preoblikovanje, dokapitalizaciju ili neki sličan proces). No, s druge strane, bilanca pokazuje da je Maribor svake godine sve stabilniji, likvidniji i vredniji klub.
Iz podataka za 2011. godinu, jasno je da se klub „borio“ s gubicima prethodnih razdoblja (koji su bili debelo preko visine temeljnog kapitala), ali u zadnje 3 godine poslovalo se pozitivno (ukupna neto dobit od 2011. do 2013. iznosi preko 3 milijuna eura), što je povećalo vrijednost kapitala na 60% ukupne vrijednosti bilance na kraju 2013. godine. Ukupne obveze su smanjenje za 700.000 EUR i iznose tek nešto više od milijun eura.
Pozitivno poslovanje se ponajviše očituje u vrijednosti kratkotrajne imovine, i to one najbitnije – novac. Novčana sredstva na računima kluba čine više od 50% bilance 2013. godine, što je vrhunski pokazatelj likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti iznosi 2,17 i to je "školski primjer" kako kratkoročna podbilanca treba izgledati.
Koeficijenti zaduženosti također drže pozitivan trend i dobre vrijednosti. Dok je 2011. godine pokazatelj zaduženosti (ukupne obveze kroz ukupna imovina) iznosio 2,18 što znači da je postojao financijski rizik od nemogućnosti vraćanja dugova (poželjna vrijednost je 0,5), u 2013. godini taj pokazatelj iznosi 0,42. Točnije, samo 42% imovine je financirano iz tuđih izvora, dok je većina (58%) financirana iz vlastitih izvora (kapitala).
Račun dobiti i gubitka prikazuje poslovanje s dobiti u svakoj od promatranih godina. Iznos dobiti nije velik, ali možemo reći da je vrijedan zbog načina na koji je ostvaren. U analizi smo sučelili poslovne prihode i poslovne rashode, ali smo izdvojili ulazne i izlazne transfere ,da bi dobili sliku o stvarnom, tekućem poslovanju. Poslovni rezultat kreće se oko nule i vidimo da su troškovi svedeni u realne okvire (koliko dopuštaju prihodi). Također, primjećuje se rast prihoda i rashoda iz godine u godinu, i to otprilike jednakim intenzitetom, što znači da vodstvo kluba kvalitetno sastavlja proračun i način trošenja novaca.
Rast prihoda je ponajprije rezultat povećanih nagrada od UEFA-e, koje čine 60% svih poslovnih prihoda u 2013. godini. Značajni su i komercijalni prihodi (prodaja suvenira, dresova, reklamnog prostora). Zanimljivo je primijetiti da klub od lokalne vlasti dobiva između 140.000 i 180.000 EUR godišnje, iako direktor Ban spominje puno manje cifre, i dalje je to iznimno niska "cifra". Pogotovo kad znamo da klub plaća najam stadiona i poslovnih prostora, kao i sve režije.
S druge strane, najviše novaca odlazi na plaće igrača i trenera. No, taj iznos (4 milijuna eura u 2013. godini) je uistinu malen kad se uspoređuje čak i s ispodprosječnim europskim klubovima. Troškovi zaposlenika su također relativno niski (700.000 EUR). Ove stavke su najbolji pokazatelji koliko je poslovanje kluba racionalno postavljeno.
Budući da se gotovo svi tekući troškovi financiraju iz tekućih nogometnih prihoda, klub ne mora prodavati da bi preživio, odnosno normalno poslovao. Iz podataka o transferima kluba, jasno je da ne kupuju (troše) puno, ali ni ne prodaju puno. Takva politika omogućuje veći kontinuitet i uigravanje momčadi, što definitivno donosi rezultate (prolaz skupine Europa lige lani, ulazak u Ligu prvaka ove sezone).
Kada već spominjemo Ligu prvaka, onda treba naglasiti kako će ulazak u skupine ovog natjecanja značiti ogroman financijski rast za Maribor. Prihod od nagrada UEFA-e će biti 10 milijuna eura (plus nagrade za svaki osvojen bod), osjetno će se povećati prihodi od prodaje ulaznica, a vjerojatno će i sponzori biti nešto izdašniji te brojniji.
Ono što će biti novi test i veliki izazov za Upravu je kako isplanirati poslovanje u narednom razdoblju (2-3 godine). Hoće li odabrati pametno i racionalno ulaganje za ostvarivanje postepenog rasta, ili će ući u veće investicije i veći rizik? Kako god bilo, navijači i simpatizeri NK Maribora mogu mirno spavati jer je ova Uprava pokazala da itekako zna izvući maksimum iz danih resursa.
Zaključak je jasan. Maribor je profitabilan i likvidan klub koji ostvaruje rast na svim poljima iz godine u godinu. Oni nisu europski gigant, niti će to ikada biti (što zbog malog tržišta, što zbog nedostatka vrhunskog nogometnog talenta). No, oni su našli svoje mjesto na nogometnoj karti Europe. Oni vjeruju u svoje mogućnosti, svjesni su svojih limita. Rade pametno i smisleno. Razmišljaju dugoročno.
Nadajmo se da će i dalje ostati na dobrom putu, jer su dokaz da nogometni klub može biti uspješan i bez trošenja desetina milijuna kuna/eura poreznih obveznika ili prodaje svjetskim bogatašima da se malo poigraju.
Futsal
Dalmatinski derbi u Omišu, Olmissum pobjedom može preuzeti vrh, a Torcida priključiti vodećima
Engleski nogomet
Gvardiol asistirao za pobjedu Manchester Cityja i barem privremeni dolazak na vrh ljestvice!
SuperSport HNL
Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961
Španjolski nogomet
Bivši dokapetan Reala o Negreiri: 'Istina će izaći na vidjelo, možda je to utjecalo na prvenstva'
- Najnovije
- Najčitanije
Brozović asistirao Ronaldu, Al Nassr ostao na maksimalnom učinku
38 min•Nogometni svijet
Benin do povijesne pobjede na Afričkom kupu nacija
2 sata•Nogometni svijet
Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961
1 dan•SuperSport HNL
Nikola Vlašić zabio za Torino i četvrto kolo zaredom, Cagliari do pobjede nakon preokreta
2 sata•Talijanski nogomet
Gvardiol asistirao za pobjedu Manchester Cityja i barem privremeni dolazak na vrh ljestvice!
3 sata•Engleski nogomet
Fiorentina se vratila lošim navikama, Parma skočila na ljestvici
3 sata•Talijanski nogomet
Nigerija i Tunis žele ostati na maksimalnom učinku
5 sati•Nogometni svijet
Najbolji u prosincu: Nagrade za Prevljaka i Rieru okrunile sjajan mjesec za Istru 1961
1 dan•SuperSport HNL
Gvardiolov City igra za (privremeno) prvo mjesto, Pep protiv menadžera koji ga nikada nije nadigrao
10 sati•Engleski nogomet
Nikola Vlašić zabio za Torino i četvrto kolo zaredom, Cagliari do pobjede nakon preokreta
2 sata•Talijanski nogomet
Bara potvrdio Livakovićevu želju za dolaskom u Dinamo, ali poručio: 'Nije sve na nama'
11 sati•SuperSport HNL
Promjene u Interu, Sučićeva konkurencija odlazi u redove ljutog rivala?
10 sati•Talijanski nogomet
Dinamo bi već na zimu mogao ostati bez zvučnog ljetnog pojačanja, nije se uspio nametnuti
9 sati•SuperSport HNL
Arsenal ostaje na vrhu, Liverpool do treće pobjede u nizu
26 min•Engleski nogomet
Dvoboj susjeda na tablici, Rangersi dočekuju momčad koja nije primila gol već 581 minutu
8 sati•Europske lige