kad ga neznam,onda napišem neki

Gruica iz Splita došo u Dugopolje

i Stefan Barić i Jure Obšivač će bit u prvoj postavi Dugopolja,danas ih novinar u SN nahvalio

neka Dugopolja, samo naprid momci

Luka Gusić došo na posudbu iz Šibenika

Druga HNL: Dugopolje zasluženo pobijedilo Zagreba

DUGOPOLJE – HAŠK 3 : 0 (1 : 0)

Dugopolje. 'SC Hrvatskih vitezova' Gledatelja: 800
Sudac: Zvonko Radić (Kastav) – 7
Strijelac:
1:0 H. Balić (22), 2:0 Žuljević (67) – 11 m, 3:0 B. Balić (82)

Crveni karton:
nema
Najbolji igrač: Luka Gusić (Dugopolje)

DUGOPOLJE
Smodlaka -, Granić 7,5, Obšivač 7,5, H. Balić 7,5 (od 80. B. Balić 8), Žuljević 7,5, T. Vardić 7,5, Brnadić 7,5, Barišić 7,5, Barać 7,5 (od 87. Barić -), Gusić 8, Guć 7,5 (od 84. Radošević -).

HAŠK
Dumenčić 6, Kolar 5,5 (od 46. Milatović 5,5), Tolić 5,5, Hudorović 5 (od 46. Gavrić 5,5), Puškarić 5,5, Jurakić 5, Kovačević 5 (od 75. Stipić -), Vrbat 5,5, El-Saleh 5,5, Crnković 5, Plazanić 5,5

Dominantnom igrom domaćin je zasluženo pobijedio goste iz Zagreba koji tokom cijele utakmice nisu imali ni jednu priliku za postizanje zgoditka.

Osim tri postignuta zgoditka domaći igrači su imali još desetak stopostotnih prigoda, a vrijedno je istaći prigode Barišića u 17. minuti kada je nakon prodora sa 10-tak metara iskosa pogodio prečku, te Žuljevića u 41. minuti kada je sa 2 metra loptu glavom poslao pored stative.

Kod prvog zgoditka, nakon kornera sa lijeve strane kojeg je izveo Barać, u gužvi ispred Dumenčića najbolje se snašao Hrvoje Balić te rutinirano sa 10-tak metara poslao loptu u mrežu.

Rezultat je povisio Ivica Žuljević u 67. minuti zgoditkom iz kaznenog udarca koji je dosuđen nakon što je ispred Dumenčića rukom igrao Tolić.
Konačni rezultat je postavio Božidar Balić u 82. minuti, dvije minute nakon ulaska u igru, kada je nakon brzog kontranapada,zakucao loptu pod prečku.

Joško Čelan(SD)

Strava na terenu: Golman Dugopolja ostao bez testisa

• Nesreća se dogodila na stadionu u Dugopolju

Vratar Dugopolja Mario Smodlaka doživio je nevjerojatnu nesreću u utakmici 10. kola Hrvatske druge lige protiv Međimurja. U jednoj akciji domaćih nogometaša sudario se s napadačem Međimurja Marijom Garbom i teško stradao.

Dogodilo se to u akciji u kojoj je strijelac Garba postigao gol za izjednačenje i sudario se s nesretnim Smodlakom teško ga ozlijedivši.

Kapetan i vratar Dugopolja odmah je prevezen na hitnu operaciju, gdje su mu liječnici morali odstraniti testis. Po prvim informacijama, oporavlja se dobro i uskoro bi trebao na kućnu njegu.

I u vrijeme krize, kad u državi brojni projekti stoje, u ovim se općinama i gradovima otvaraju nove radne zone i zapošljavaju novi ljudi

DALMATINSKE OAZE NAPRETKA Šest mista jačih od recesije

Dugopolje (160 tvrtki u zoni) i načelnik Ževrnja                                                    CROPIX

Do prije nekoliko godina bile su to općine poput ostalih u Hrvatskoj i ničim se nisu izdvajale od drugih, no u posljednje vrijeme doživjele su pravi procvat, postale su sredine ugodnog života s jakim gospodarstvom, povećanom zaposlenošću i izvrsnom stopom nataliteta.

I u vrijeme krize, kad u državi brojni projekti stoje, u tim se općinama otvaraju nove radne zone i zapošljavaju novi ljudi, pa nije čudno što se u te općine sele ljudi iz drugih sredina.

Kada je o Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ, svi će se odmah sjetiti Dugopolja jer ova je općina postala pravo gospodarsko čudo, a veliki dio uspjeha pripada Zlatku Ževrnji koji vodi Dugopolje već 13 godina. Na pitanje u čemu je tajna dugopoljskog uspjeha, prvi čovjek odgovara:

- Tajna je u sustavnom i ustrajnom radu kompaktnog tima koji radi u kontinuitetu od 1997. godine. Svi imamo želju za što razvijenijom općinom i ta su nas želja i rad doveli do današnjih rezultata.

I dalje radimo na razvojnim planovima i projektima jer su oni temelj razvoja i takvim pristupom došli smo do stanja da u današnjim radnim zonama imamo 79 izgrađenih objekata sa 160 tvrtki, a zone se i dalje šire - kaže Ževrnja.

Više rođenih nego umrlih

Općina je bila maksimalna potpora svim ulagačima u zone, što im je olakšalo rad u početnoj fazi, a usporedno s razvojem zona, Dugopolje se može pohvaliti kako ima više rođenih nego umrlih, nekad iseljeno domaće stanovništvo vraća se na djedovinu, a u općinu dolaze i novi stanovnici. Stoga nije čudno što se uz radne zone grade i stambene zone.

Ova općina se može pohvaliti i modernim stadionom koji je oduševio i UEFA-u, a gradit će se i novi sportski objekt te olimpijski bazen.

I grad na Jadru, kako se naziva Solin, doživio je pravu renesansu u posljednjih nekoliko godina, te je umjesto neprimjetnog predgrađa Splita postao pravi grad u koji se sele i mnogi Splićani.

Blaženko Boban, solinski gradonačelnik, na tom je mjestu 6 godina, a solinski procvat objašnjava u nekoliko rečenica.

- Riječ je o kontinuitetu vrlo ozbiljnog rada u kojem je bilo politike, ali nikad politikantstva, pa čak i među političkim protivnicima. Želimo raditi samo u interesu grada i nikakav drugi motiv nemamo. Solin je bio nepravedno zapostavljen i sada je svaki mali pomak vidljiv - kaže Boban.

Ponosni su što su ove godine bogatiji za dva dječja vrtića, gradi se školska dvorana na Arapovcu, uređuje se vranjička riva, sanira se Mravinačka kava, a u suradnji s Eko agencijom i kanalizacijski sustav.

Nerežišća - 100 novih radnih mjesta

Grad na Jadru dogodine bi mogao dobiti i marinu, a mogu se pohvaliti stopom vitalnosti 2,4, što znači da na jednog umrlog dolaze više od dva stanovnika Solina pa je ovaj grad dobio titulu najmlađega grada u državi. I nekad mala bračka općina Nerežišća posljednjih je godina postala pravo gospodarsko čudo jer je baš u toj općini krenula izgradnja gospodarske zone.

Lovre Kuščević, načelnik Nerežišća, zadovoljan je rezultatima, iza kojih, kaže, stoji samo rad.

- Ako radite 15 sati dnevno, pripremate projekte i s gotovim projektima dođete u Županiju ili u Ministarstvo, rezultat ne smije izostati. U tijeku je izgradnja infrastrukture u našoj gospodarskoj zoni, vrijedna 12 milijuna kuna, imamo u planu obnovu cesta na našem području i otvaranje turističke zone, a mogu najaviti i velike radove na Društvenom domu koji će biti logistika brojnim udrugama i organizacijama - kaže Kuščević.

I dok cijela država grca pod teretom krize i nezaposlenosti, u ovoj bračkoj općini se u Gospodarskoj zoni otvara čak 100 novih radnih mjesta.

U se i svoj proračun

Ma kako bio kontroverzan, u javnoj komunikaciji nalik slonu u staklarskoj radnji, primoštenski načelnik Stipe Petrina uvjerljivo je najuspješniji šef jedne od 15 općina u Šibensko-kninskoj županiji, možebitno i u Dalmaciji.

Dužnost obnaša volonterski, a u njegovoj općini radi svega 8 službenika. Općina ima tri tisuće stanovnika, a proračun joj je 16 milijuna kuna.

Otkad je Petrina na čelu ovog pitoresknoga “malog mista”, minusi u proračunu potpuna su nepoznanica.

U novu zgradu “TRN”, u kojoj će biti dječji vrtić, knjižnica, općinski uredi te komunalno poduzeće “Bucavac”, uložili su 16,5 milijuna kuna, a spremaju se na izgradnju Doma zdravlja (750 kvadrata), za što su već osigurali 500 tisuća eura, na koliko je investicija procijenjena - sve iz općinskog proračuna. Ovo je općina, kaže Petrina, koja je svakoj kući u svakome naselju osigurala vodu, a u sustav vodoopskrbe uložili su 30 milijuna kuna općinskog novca.

Perjanica su hrvatskog turizma i nema te nagrade koju već nisu dobili - od Zlatnog cvijeta Europe do Plavog cvijeta HTZ-a. Konačno, pohvalit će se Petrina, u općini Primošten 2009. g. stvorena je dodana vrijednost, po stanovniku je iznosila 2516 eura, dok je u Šibeniku bila 1892 eura, a u županiji 1567.

Novi načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, pripadnik tzv. generacije mladih lavova, ambiciozan je i uporan. Općinu je naslijedio s minusom od tri milijuna kuna, kako ističe, a danas umjesto dugova ima samo planove.

U Tisnu živi 3400 stanovnika, općinski proračun je 24 milijuna kuna, a od značajnijih investicija Klarin će se pohvaliti sportskom dvoranom, ‘teškom’ 12 milijuna kuna, koja je pri završetku.

Gradi se i dječji vrtić s jaslicama, u što će biti investirano 2 milijuna kuna. U Betini pripremaju uređenje uvale Zdrače, plaže, obalnog pojasa i nogometnog igrališta s umjetnom travom, za što će izdvojiti 1,5 milijuna eura. Gotovo toliko bit će uloženo i u uređenje rive i obalnog pojasa u Jezerima.

Solin - najmlađi grad u državi

Radi se i vodovod kroz Tišnjansku Dubravu, vrijedan milijun kuna. No, Klarin popularnost stječe napose socijalnim programom: za osnovce Općina sufinancira udžbenike s 50 posto, za srednjoškolce putne karte. A tu su i najveće porodiljne naknade u županiji, hvali se načelnik Tisna: 3-5 i 7 tisuća kuna jednokratno.

Konavle procvale

- Nema recepta za uspješnost nekog područja osim rada i predanosti onih koji ga vode i svih stanovnika - kaže načelnik Konavala, u više mandata jedne od najperspektivnijih općina u državi, Luka Korda.

Nakon ratnih stradanja u kojima je srbo-crnogorska vojska opustošila, razorila i do temelja uništila Konavle, ta se najjužnija hrvatska općina brzo oporavila, bilježeći iz godine u godinu i rast nataliteta, ubrzanu obnovu te sve veći priljev novca u općinsku blagajnu.

- Nakon ratnih stradanja trebali smo odlučiti što ćemo, zasukati rukave i početi od nule, a država nam je pomagala koliko je mogla u toj općoj besparici - kaže prvi čovjek jedne od rijetkih općina u Hrvatskoj u kojoj se gotovo cjelokupno, tijekom rata prognano, stanovništvo vratilo na svoja ognjišta.

Dodaje kako je u sedamnaest godina postojanja općine Konavle u njezinoj blagajni zabilježeno ukupno 570 milijuna kuna, svake godine više, pa tako ovogodišnji općinski proračun iznosi oko 81 milijun kuna.

- Danas je u Konavlima više žarulja na javnoj rasvjeti i asfalta nego stanovnika - šali se Korda, ponosan na stanje infrastrukture, iako napominje da bi pravi procvat tog dijela Hrvatske donijela tek planirana gradnja brze ceste, koja bi Konavle još bolje povezala s ostatkom Hrvatske i svijeta.

Već iduće godine, napominje konavoski čelnik, svako kućanstvo u Konavlima imat će pitku vodu, a zbog rasta nataliteta, koji raznim novčanim poticajima podržava i Općina, u planu je dogradnja postojećih te izgradnja novoga dječjeg vrtića u Cavtatu.

Danas u trideset tri konavoska naselja živi više od 9 i pol tisuća stanovnika, a općinu sa središtem u Cavtatu, očekuje još nekoliko projekata.

Uz izgradnju turističkog naselja na poluotoku Prevlaka-Oštro očekuje se gradnja golf-terena s atraktivnim pratećim sadržajima te pružanje mogućnosti potencijalnim koncesionarima da obrađuju izuzetno plodnu zemlju u Konavoskom polju.

Zbog mogućnosti razvoja poljodjelstva želja je da se u budućnosti na području Konavala otvori srednja poljoprivredna škola, u kojoj bi se školovali kadrovi koji bi mogli prodonijeti unapređenju te djelatnosti - kaže Luka Korda.

Napominje kako zbog sve većih potreba cavtatskih hotela i restorana te otvaranja novih, u tom dijelu hrvatskog juga raste i potreba za sve većim brojem kvalitetnoga turističkog i ugostiteljskog kadra.