NK Dugopolje

123
...
131415
Babangida
Babangida
Dokazano ovisan
Pristupio: 30.07.2006.
Poruka: 11.538
10. lipnja 2010. u 21:35
Topic za buducnost, Dugopolje je grad sa najvecom stopom rasta u Hrvata, NK ima stadion za prvu ligu, a hoce li i kada stvarno jednom "pucati" prema 1 HNL vidjecemo, sigurno je da ce ako nista htjeti biti stabilan drugoligas


Povijest NK Dugopolja je napisao/la:

 

sc1 >

Završetkom Drugog svjetskog rata, koji je u Dugopolju kao i drugim mjestima ostavio pustoš, tugu i razaranje, dolazi do obnove nogometnog sporta u cijeloj zemlji. U Dugopolju nogomet nastavlja gdje je stao početkom rata. Igra se i dalje neobvezno i spontano među zaseocima, nema organiziranog nogometnog kluba.

U drugoj polovini 1952. godine u mjestu počinje pojačana sportska, prosvjetna i kulturna aktivnost. U tim aktivnostima, kao i uvijek, prednjači mjesna mladež. Nogomet se igra svakog vikenda i praznikom, ali i dalje spontano po grupama i bez sportske opreme. Pojačana nogometna aktivnost nametnula je potrebu osnivanja nogometnog kluba i organiziranog bavljenja nogometom.

U srpnju 1952. godine osnovan je nogometni klub, izabrano klupsko čelništvo, predsjednik, tajnik i ostali članovi. Za predsjednika kluba izabran je Ante Rogošič Kusilić, za tajnika Roko Caktaš, a za članove uprave: Nedjeljko Dodoja, Ante Caktaš Santić, Zvonimir Kardum i Tadija Rogošić. Za trenera je izabran Božo Bosančić, dok je za doživotnog počasnog predsjednika kluba izabran Roko Prančić Karan, tadašnji predsjednik Mjesnog odbora Dugopolje.

Kako klub nazvati, koje mu ime dati?

Prigodom davanja imena klubu raspravljalo se o raznim prijedlozima: Mosor? ali ima ga veću Žrnovnici; Omladinac? ali ima ga već u Vranjicu; Borac? ali ima ga već u Glavicama; možda Ljubljan? ali taj vrh planine Mosor malo je poznat u javnosti. Konačno je Roko Caktaš dao prijedlog da se klub nazove Proleter uz obrazloženje: "Novosnovani smo klub koji nema ništa, ni sportsku opremu, ni igralište, ni klupske prostorije, odnosno sirotinja smo, pravi proleteri".

Najbolnija točka novoosnovanog kluba bila je nedostatak igrališta.

Dogovoreno je da se na Sirčini organizira dobrovoljni rad u kojem su sudjelovali igrači i uprava kluba. U radu su im pomagali i ostali mjesni mladići koji su simpatizirali nogomet i novoosnovani klub, te je napravljeno igralište za trening od oko 70x40 metara.

Prvi sportski dresovi i kopačke nabavljeni su od strane Poljoprivredne zadruge Dugopolje i općinske organizacije omladine, a velikom zaslugom predsjednika Ante Rogošića Kusilića. Više nogometnih lopti, i to već korištenih, donijeli su mjesni srednjoškolci iz Splita, a dio je kupljen i od vlastitih sredstava. Sreća tih nogometnih zanesenjaka bila je neizmjerna kada su prvi put istrčali na igralište u novim pravim dresovima.

1955. godine donesena je odluka da klub službeno zatraži registraciju i da prijavi za natjecanje u Splitskom nogometnom podsavezu. Na sjednici Izvršnog odbora Splitskog nogometnog podsaveza održanoj dana 5. listopada 1955. godine pod predsjedanjem tadašnjeg predsjednika dr. Ljubomira Vučetića donesena je, možemo s pravom reći, za cijelo Dugopolje povijesna odluka kojom je registriran nogometni klub "Proleter" - Dugopolje. Time službeno započinje nogometni put ovog kluba.

Svoju prvu službenu utakmicu Proleter odigrava 9. listopada 1955. godine u okviru treće grupe Grupnog prvenstva Splitskog nogometnog podsaveza u kojoj se sastaje s Tekstilcem u Sinju i biva poražen sa 7:0. U Grupnom prvenstvu Splitskog nogometnog podsaveza klub nastupa do kraja prvenstvene sezone 1958./59-, kada privremeno prestaje s natjecanjem.

Stanka kluba koji službeno ne nastupa već odigrava samo prijateljske utakmice, traje sve do 1962. godine. Nedugo zatim u Dugopolje se sa školovanja vraća junior prvoligaškog Splita Zvonimir Mustapić, u to vrijeme i kasnije dugi niz godina, ključni čovjek dugopoljskog nogometa (igrač, trener i tajnik).

Klub se ponovno registrira, a potom za predsjednika biva izabran Ante Čelan koji u klubu provodi više od 40 godina.


1968. godine završena je izgradnja klupske zgrade koja je sadržavala dvije svlačionice s kupaonicama i sanitarnim čvorom te dvije manje prostorije.

Gradnja novog igrališta u Dugopolju započinje već 1970. godine po projektu dipl. inž. Vladimira Apostolskog, uz veliki doprinos tadašnjeg predsjednika Nedjeljka Dodoje, dopredsjednika Ante Čelana i Joze Caktaša Pajdare. Igralište je dovedeno u funkciju 1975. godine.

Od prvenstvene sezone 1975./76. Proleter je ponovno sudionik prvenstva Splitskog nogometnog saveza, a od sezone 1979./80. se natječe u prvenstvu Međuopćinske nogometne lige Split - Makarska. U sezoni 1980./81. klub se natječe u tzv. Splitskoj ligi Nogometnog saveza općine Split gdje ostaje do sezone 1989./90. kada postaje članom Dalmatinske nogometne lige - srednja skupina.

U tijeku stvaranja države Hrvatske na Skupštini kluba održanoj 23. srpnja 1990. godine donosi se odluka o promjeni naziva kluba od kada klub nosi naziv Nogometni klub "Dugopolje". Na Skupštini su usvojene izmjene i dopune Statuta te izabran Izvršni odbor kojeg su sačinjavali: Anton Prančić, Nikola Radoševič, Mate Plazibat, Miro Perišić, Ante Čelan, Jozo Šimunovič, Dražan Rogošič, Anđelko Bosančić Ivanov, Neno Balić, Ivica Božinović, Danijel Balić te Dušan Balić, Mirko Radošević, Zvonko Kardum, Miro Balić, Grgo Prančić, Alen Perišić, Vlado Jerković i Jozo Radošević.

Slijedom administrativne procedure klub je pod novim imenom Dugopolje upisan u Registar društvenih organizacija Općine Solin 30. listopada 1990. godine te od tog datuma i službeno počinje djelovati kao NK Dugopolje.

Pod novim imenom klub prvi put nastupa 27. listopada 1990. godine protiv "Jadrana" u Tučepima.

Napadom srbočetničke soldateske na Lijepu Našu brojni nogometaši i članovi kluba, veterani i ostali javljaju se dragovoljno u postrojbe Zbora narodne garde i policije, prolaze brojna ratišta, neki čak i srpske kazamate (Goran Balić Stipin i Goran Balić Dujin), nekolicina njih biva ranjena. Na sreću svi se oni sa svojini pobjedničkim postrojbama Hrvatske vojske vraćaju svome mjestu i svome klubu.

U tom ratnom razdoblju kada dolazi do gašenja tzv. SlZ-ova i Saveza sa fizičku kulturu, klub prate financijske poteškoće, međutim uz pomoć MZ Dugopolje i snalaženjem čelnih ljudi kluba, prvenstveno predsjednika Zlatka Ževrnje, klub se uspješno natječe i odolijeva svim nasta-lim problemima zahvaljujući brojnim domaćim i vanjskim sponzorima.

Osnivanjem Općine Dugopolje za nogomet i sport općenito dolaze "bolji dani" te donekle prestaju financijske "glavobolje".

Reorganizacijom natjecanja u prvenstvenoj sezoni 1995./96. NK Dugopolje postaje članom III. Hrvatske nogometne lige, Srednja splitsko-dalmatinska skupina, a od nogometne sezone 1996./97. Dugopolje se danas uspješno natječe u 3. HNL-jug.

U nogometnoj sezoni 1997./98. Dugopolje je prvak I. županijske nogometne lige, a u istoj prvenstvenoj sezoni je finalist kupa nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije. Iz daljnjeg natjecanja u kupu ispao je u pretkolu kupa Hrvatske porazom od "Halubjana" u Viškovu.

U jednoj od najuspješnijih nogometnih sezona u povijesti kluba, 1997/1998, dres Dugopolja pod trenerskim vodstvom Mate Smodlake nosili su sljedeći nogometaši: Mario Smodlaka, Mario Jurenić, Boško Perišić, Goran Čevra, Goran Kardum, Bojan Šimić, Dragan Doždor, Ivica Rogošić, Roko Rogošić, Goran Balić Dujin, Andro Rogošić, Edo Radošević, Filip Čipčić, Žarko Madžar, Hrvoje Domjanović, Hrvoje Balić, Goran Balić Stipin, Alen Smodlaka, Tomislav Tomaša, Ivica Rogošić II, Joško Bazina, Andrija Rogošić, Mario Bosančić, Dalibor Zebić i Matko Rogošić.

Tih 90-ih godina prošlog stoljeća četvorica mještana Dugopolja, igrača kluba, postali su prvoligaški nogometaši. To su bili: Ivica Šimunović, Neno Rogošić, Filip Čipčić i Hrvoje Balić.

Godina 2001. ostat će posebno upisana u povijest kluba jer je te godine po prvi put jedan nogometaš i mještanin Dugopolja, Mario Smodlaka, nastupao u državnom dresu za amatersku reprezentaciju Hrvatske. Iste godine postao je i prvoligaški igrač.


 
Vidi cijeli citat



[uredio Babangida - 10. lipnja 2010. u 21:38]
Triba vratit Štimca!!!
Babangida
Babangida
Dokazano ovisan
Pristupio: 30.07.2006.
Poruka: 11.538
10. lipnja 2010. u 21:47
Jedna od sljedecih investicija u gradu Dugopolju, najveci akvapark u ovom dijelu planete, izgradnja bi trebala poceti do kraja ljeta a gotovo bi moglo biti za iduce ljeto, i od ovoga projekta bi trebala kapnuti dobra lovica gradu, a ako grad ima love jedan dio bi mogao kad tad otici i za NK

SLOBODNA je napisao/la:
06.06.2010. | 09:59

Druga najrazvijenija općina u Hrvatskoj ulaže i u goleme zabavne i tehnološke projekte

Dugopoljski akvapark najveći u ovom dijelu Europe

Između naplatnih kućica na dugopoljskom ulazu na Dalmatinu i novoga regionalnog centra “Agrokora”, što je još uvijek u izgradnji, uskoro bi trebao niknuti najveći vodeni park u ovom dijelu Europe.

Na površini od vrtoglavih 120 tisuća četvornih metara, u gospodarskoj zoni Podi, mađarski investitori tvrtke “Margaritum” izgradit će gotovo 12 tisuća kvadrata samo za vodene površine, a ostatak bi trebao dalmatinski krš pretvoriti u zelenu oazu. Po planovima, cijeli bi zabavni, vodeni park trebao imati i ambulantu, wellness-centar, kafiće, barove, ali i parkiralište, na dvije razine, za gotovo 800 automobila.


- Investitor je ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu, uknjižba je provedena, u tijeku je izrada glavnog projekta, pa vjerujem da bi izgradnja mogla početi negdje za dva-tri mjeseca - kazuje nam načelnik druge najrazvijenije općine u Hrvatskoj Zlatko Ževrnja. Posebni su elaborati rađeni upravo zbog vode koja će se u parku koristiti, bit će sagrađena posebna vodosprema koja bi trebala imati dovoljne količine zaliha vode za nekoliko dana.

A na dan kada bude prvo punjenje vodoparka, vladat će poseban režim. - Prvo bi se punjenje trebalo obaviti noću, kako se ne bi remetila opskrba Dugopolja, a i nadam se od srca kako bi zaposlenje trebalo naći tu barem dvadesetak mještana - kaže Ževrnja.

Milijun i pol posjetitelja

Kako doznajemo, usred sezone u parku bi trebalo raditi i do 150 ljudi. Dugopoljski akvapark upotpunio bi (nedovoljnu) ponudu zabave za lokalno stanovništvo i brojne goste koji dolaze u Dalmaciju; investitori računaju s milijun i pol ljudi koji gravitiraju ovom području. Budući da će se park nalaziti neposredno uz autocestu, pristup će biti olakšan kako za stanovništvo (i goste) od Zadra preko Zagore do Dubrovnika, tako i za one koji “potegnu” iz Hercegovine.

Izgleda da je cijeli projekt “težak” gotovo 40 milijuna eura, od čega bi čak 15 trebalo ići na planirani akvarij unutar parka. Taj bi park trebao biti, posve sigurno, jedan od najvećih, ako ne i najveći u Europi. - Investitori računaju da bi od dana kada će u zemlju biti zabijena prva lopata do dana svečanog otvorenja trebalo proći ne više od godinu dana. Do tada će - kazuje nam načelnik Ževrnja – Dugopolje imati svoj kanalizacijski sustav.

Naš je sustav spreman! Nedostaje samo dio kroz naselje Klis koji bi nas trebao povezati s ekosustavom. Očekujemo da će se to dogoditi tijekom prosinca ove godine, ne moram vam ni reći kako će to biti povijesni dan za ovaj kraj - ponosan je načelnik. A do sada je izgrađeno, podsjećamo, oko 22 kilometra sekundarne kanalizacijske mreže, glavni kolektor u dužini šest kilometara, s pet crpnih stanica.

Tome će se posebno radovati i francuski investitori koji planiraju uložiti novac u izgradnju tehnološkog parka - sustava 12 zgrada na površini od 28 tisuća četvornih metara. Radni naziv projekta je Tehnološki park “Sveti Mihovil”, jer, eto, dogodilo se da investitori dolaze iz grada Rennesa, čiji je Mihovil zaštitnik, u općinu koju taj svetac također štiti. 

Tehnološka dolina

Tu bi svoje mjesto trebali naći programeri, kao i tvrtke koje se bave visokom tehnologijom, projektni biroi, konzalting i marketinške kuće sa svih strana svijeta, koji bi dugopoljsku dolinu trebali pretvoriti u drugu Silicijsku. Predviđa se kako bi, kada sve bude gotovo, tu radilo više od 500 visokoobrazovanih ljudi.

Dugopolje im se čini idealnim mjestom za rad jer im je pristup olakšan do maksimuma, a sve što im treba jesu širokopojasna internetska mreža, parkiralište i – dobra hrana. Ževrnja tvrdi – sve to njegova općina ima. A kako i ne bi kada je u dvanaest godina doživjela potpuni preobražaj, a kraj se promjenama i ne naslućuje...

piše milena budimir
snimio feđa klarić/cropix

Čatež i Gardaland – prošlost?

Na vodenu zabavu u Čatež hrle masovno Hrvati, ne odolijevaju ni talijanskom Gardalandu, a tamo je samo ulaz u park dvadeset eura. Cijena ovog dugopoljskog trebala bi biti barem dva puta niža.

Reciklirana voda

Vodeni park, vjerovali ili ne, ne iziskuje velike količine vode, niti je ona najskuplja stavka u održavanju. Voda se i reciklira, pa će se otpadni dio koristiti za zalijevanje zelenila, a dio pak za sanitarni sustav, na koji je i usmjeren najveći dio kapaciteta.

Zabavni park ‘Hrvatska’?

Premda nitko od naših sugovornika nije želio potvrditi – doznajemo kako bi još jedan zabavni park trebao naći svoje mjesto u Dugopolju. Navodno bi mu ime bilo Park “Hrvatska”, oblikom bi bio nalik Lijepoj našoj, a na mjestima gradova nalazile bi se njihove minijature. Takvo što kod nas ne postoji i posve bi sigurno bilo velika atrakcija.


 
Vidi cijeli citat



Triba vratit Štimca!!!
makijana50
makijana50
Željan dokazivanja
Pristupio: 17.03.2010.
Poruka: 516
10. lipnja 2010. u 21:49
oćete li možda praviti web stranicu za klub
E.M.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.03.2010.
Poruka: 28.213
10. lipnja 2010. u 22:18
dugopolje napreduje velikim koracima
gorc
gorc
Dokazano ovisan
Pristupio: 13.01.2008.
Poruka: 13.756
10. lipnja 2010. u 22:26
jbt tamo svi Rogošići,Radoševići,Kardumi,Perišići i Smodlake 

nadam se da će i oni ko i RNK Split u 1.HNL.šteta bi bilo da se na onom stadionu igra 2.hnl
...ništa ja nisam vidio,ja sammmmm pio vodu...
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.03.2010.
Poruka: 28.213
10. lipnja 2010. u 22:31
i ževrnje
Captain Jack
Captain Jack
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 21.09.2008.
Poruka: 25.366
10. lipnja 2010. u 23:04
Jedva čekam Dugopolje u 1 HNL
nek i Krušlin vidi Rija, al Hrvatsku sine voli
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
10. lipnja 2010. u 23:07
jedva čekam tekmu Suhopolje-Dugopolje,da vidimo čije polje je plodnije
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.03.2010.
Poruka: 28.213
10. lipnja 2010. u 23:09
ime ti govori,suho je suho
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 30.03.2010.
Poruka: 5.978
11. lipnja 2010. u 00:54
Dugo će dugo

Nego,zanima me,jel zna ko,ko je zamijenija Katalinića na mistu trenera Dugopolja?

" NK ima stadion za prvu ligu, a hoce li i kada stvarno jednom "pucati" prema 1 HNL vidjecemo, sigurno je da ce ako nista htjeti biti stabilan drugoligas."
S obzirom na uvjete,financije i infrastrukturu koju ima,ništa nije nemoguće.Bar bi oni imali "fair square" licencu za 1. HNL,a ne igrali na nekoj livadi sa ogradom oko terena,a HNS im to propustija.
123
...
131415
  • Najnovije
  • Najčitanije