I u vrijeme krize, kad u državi brojni projekti
stoje, u ovim se općinama i gradovima otvaraju nove radne zone i
zapošljavaju novi ljudi
DALMATINSKE OAZE NAPRETKA Šest mista jačih od recesije
|
Dugopolje (160 tvrtki u zoni) i načelnik
Ževrnja CROPIX
|
Do prije nekoliko godina bile su to općine poput ostalih u Hrvatskoj i
ničim se nisu izdvajale od drugih, no u posljednje vrijeme doživjele su
pravi procvat, postale su sredine ugodnog života s jakim gospodarstvom,
povećanom zaposlenošću i izvrsnom stopom nataliteta.
I u vrijeme krize, kad u državi brojni projekti stoje, u tim se općinama
otvaraju nove radne zone i zapošljavaju novi ljudi, pa nije čudno što
se u te općine sele ljudi iz drugih sredina.
Kada je o Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ, svi će se odmah
sjetiti Dugopolja jer ova je općina postala pravo gospodarsko čudo, a
veliki dio uspjeha pripada Zlatku Ževrnji koji vodi
Dugopolje već 13 godina. Na pitanje u čemu je tajna dugopoljskog
uspjeha, prvi čovjek odgovara:
- Tajna je u sustavnom i ustrajnom radu kompaktnog tima koji radi u
kontinuitetu od 1997. godine. Svi imamo želju za što razvijenijom
općinom i ta su nas želja i rad doveli do današnjih rezultata.
I dalje radimo na razvojnim planovima i projektima jer su oni temelj
razvoja i takvim pristupom došli smo do stanja da u današnjim radnim
zonama imamo 79 izgrađenih objekata sa 160 tvrtki, a zone se i dalje
šire - kaže Ževrnja.
Više rođenih nego umrlih
Općina je bila maksimalna potpora svim ulagačima u zone, što im je
olakšalo rad u početnoj fazi, a usporedno s razvojem zona, Dugopolje se
može pohvaliti kako ima više rođenih nego umrlih, nekad iseljeno domaće
stanovništvo vraća se na djedovinu, a u općinu dolaze i novi stanovnici.
Stoga nije čudno što se uz radne zone grade i stambene zone.
Ova općina se može pohvaliti i modernim stadionom koji je oduševio i
UEFA-u, a gradit će se i novi sportski objekt te olimpijski bazen.
I grad na Jadru, kako se naziva Solin, doživio je pravu renesansu u
posljednjih nekoliko godina, te je umjesto neprimjetnog predgrađa Splita
postao pravi grad u koji se sele i mnogi Splićani.
Blaženko Boban, solinski gradonačelnik, na tom je
mjestu 6 godina, a solinski procvat objašnjava u nekoliko rečenica.
- Riječ je o kontinuitetu vrlo ozbiljnog rada u kojem je bilo politike,
ali nikad politikantstva, pa čak i među političkim protivnicima. Želimo
raditi samo u interesu grada i nikakav drugi motiv nemamo. Solin je bio
nepravedno zapostavljen i sada je svaki mali pomak vidljiv - kaže Boban.
Ponosni su što su ove godine bogatiji za dva dječja vrtića, gradi se
školska dvorana na Arapovcu, uređuje se vranjička riva, sanira se
Mravinačka kava, a u suradnji s Eko agencijom i kanalizacijski sustav.
|
Nerežišća - 100 novih radnih mjesta
|
Grad na Jadru dogodine bi mogao dobiti i marinu, a mogu se pohvaliti
stopom vitalnosti 2,4, što znači da na jednog umrlog dolaze više od dva
stanovnika Solina pa je ovaj grad dobio titulu najmlađega grada u
državi. I nekad mala bračka općina Nerežišća posljednjih je godina
postala pravo gospodarsko čudo jer je baš u toj općini krenula izgradnja
gospodarske zone.
Lovre Kuščević, načelnik Nerežišća, zadovoljan je
rezultatima, iza kojih, kaže, stoji samo rad.
- Ako radite 15 sati dnevno, pripremate projekte i s gotovim projektima
dođete u Županiju ili u Ministarstvo, rezultat ne smije izostati. U
tijeku je izgradnja infrastrukture u našoj gospodarskoj zoni, vrijedna
12 milijuna kuna, imamo u planu obnovu cesta na našem području i
otvaranje turističke zone, a mogu najaviti i velike radove na Društvenom
domu koji će biti logistika brojnim udrugama i organizacijama - kaže
Kuščević.
I dok cijela država grca pod teretom krize i nezaposlenosti, u ovoj
bračkoj općini se u Gospodarskoj zoni otvara čak 100 novih radnih
mjesta.
U se i svoj proračun
Ma kako bio kontroverzan, u javnoj komunikaciji nalik slonu u
staklarskoj radnji, primoštenski načelnik Stipe Petrina
uvjerljivo je najuspješniji šef jedne od 15 općina u Šibensko-kninskoj
županiji, možebitno i u Dalmaciji.
Dužnost obnaša volonterski, a u njegovoj općini radi svega 8 službenika.
Općina ima tri tisuće stanovnika, a proračun joj je 16 milijuna kuna.
Otkad je Petrina na čelu ovog pitoresknoga “malog mista”, minusi u
proračunu potpuna su nepoznanica.
U novu zgradu “TRN”, u kojoj će biti dječji vrtić, knjižnica, općinski
uredi te komunalno poduzeće “Bucavac”, uložili su 16,5 milijuna kuna, a
spremaju se na izgradnju Doma zdravlja (750 kvadrata), za što su već
osigurali 500 tisuća eura, na koliko je investicija procijenjena - sve
iz općinskog proračuna. Ovo je općina, kaže Petrina, koja je svakoj kući
u svakome naselju osigurala vodu, a u sustav vodoopskrbe uložili su 30
milijuna kuna općinskog novca.
Perjanica su hrvatskog turizma i nema te nagrade koju već nisu dobili -
od Zlatnog cvijeta Europe do Plavog cvijeta HTZ-a. Konačno, pohvalit će
se Petrina, u općini Primošten 2009. g. stvorena je dodana vrijednost,
po stanovniku je iznosila 2516 eura, dok je u Šibeniku bila 1892 eura, a
u županiji 1567.
Novi načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, pripadnik tzv.
generacije mladih lavova, ambiciozan je i uporan. Općinu je naslijedio s
minusom od tri milijuna kuna, kako ističe, a danas umjesto dugova ima
samo planove.
U Tisnu živi 3400 stanovnika, općinski proračun je 24 milijuna kuna, a
od značajnijih investicija Klarin će se pohvaliti sportskom dvoranom,
‘teškom’ 12 milijuna kuna, koja je pri završetku.
Gradi se i dječji vrtić s jaslicama, u što će biti investirano 2
milijuna kuna. U Betini pripremaju uređenje uvale Zdrače, plaže, obalnog
pojasa i nogometnog igrališta s umjetnom travom, za što će izdvojiti
1,5 milijuna eura. Gotovo toliko bit će uloženo i u uređenje rive i
obalnog pojasa u Jezerima.
|
Solin - najmlađi grad u državi
|
Radi se i vodovod kroz Tišnjansku Dubravu, vrijedan milijun kuna. No,
Klarin popularnost stječe napose socijalnim programom: za osnovce Općina
sufinancira udžbenike s 50 posto, za srednjoškolce putne karte. A tu su
i najveće porodiljne naknade u županiji, hvali se načelnik Tisna: 3-5 i
7 tisuća kuna jednokratno.
Konavle procvale
- Nema recepta za uspješnost nekog područja osim rada i predanosti
onih koji ga vode i svih stanovnika - kaže načelnik Konavala, u više
mandata jedne od najperspektivnijih općina u državi, Luka Korda.
Nakon ratnih stradanja u kojima je srbo-crnogorska vojska opustošila,
razorila i do temelja uništila Konavle, ta se najjužnija hrvatska općina
brzo oporavila, bilježeći iz godine u godinu i rast nataliteta, ubrzanu
obnovu te sve veći priljev novca u općinsku blagajnu.
- Nakon ratnih stradanja trebali smo odlučiti što ćemo, zasukati rukave i
početi od nule, a država nam je pomagala koliko je mogla u toj općoj
besparici - kaže prvi čovjek jedne od rijetkih općina u Hrvatskoj u
kojoj se gotovo cjelokupno, tijekom rata prognano, stanovništvo vratilo
na svoja ognjišta.
Dodaje kako je u sedamnaest godina postojanja općine Konavle u njezinoj
blagajni zabilježeno ukupno 570 milijuna kuna, svake godine više, pa
tako ovogodišnji općinski proračun iznosi oko 81 milijun kuna.
- Danas je u Konavlima više žarulja na javnoj rasvjeti i asfalta nego
stanovnika - šali se Korda, ponosan na stanje infrastrukture, iako
napominje da bi pravi procvat tog dijela Hrvatske donijela tek planirana
gradnja brze ceste, koja bi Konavle još bolje povezala s ostatkom
Hrvatske i svijeta.
Već iduće godine, napominje konavoski čelnik, svako kućanstvo u
Konavlima imat će pitku vodu, a zbog rasta nataliteta, koji raznim
novčanim poticajima podržava i Općina, u planu je dogradnja postojećih
te izgradnja novoga dječjeg vrtića u Cavtatu.
Danas u trideset tri konavoska naselja živi više od 9 i pol tisuća
stanovnika, a općinu sa središtem u Cavtatu, očekuje još nekoliko
projekata.
Uz izgradnju turističkog naselja na poluotoku Prevlaka-Oštro očekuje se
gradnja golf-terena s atraktivnim pratećim sadržajima te pružanje
mogućnosti potencijalnim koncesionarima da obrađuju izuzetno plodnu
zemlju u Konavoskom polju.
Zbog mogućnosti razvoja poljodjelstva želja je da se u budućnosti na
području Konavala otvori srednja poljoprivredna škola, u kojoj bi se
školovali kadrovi koji bi mogli prodonijeti unapređenju te djelatnosti -
kaže Luka Korda.
Napominje kako zbog sve većih potreba cavtatskih hotela i restorana te
otvaranja novih, u tom dijelu hrvatskog juga raste i potreba za sve
većim brojem kvalitetnoga turističkog i ugostiteljskog kadra.