Započeo lov na pojačanja : Chago,Zahora,Blatnjak ....

Posljednji ponedjeljak u 2009. godini označio je i posljednji dan stare ere pulskog i istarskog nogometa. Od trenutka promocije ruskog poduzetnika Mihaila Ščeglova (50), sigurno je, više ništa neće biti kao prije. Činjenica da je jedan prvoligaški klub dobio predsjednika stranca novost je ne samo za Pulu nego i za Hrvatsku!

Što zapravo znači Ščeglovljeva promocija, odnosno kako je do nje uopće došlo i kakve će reperskusije imati u kontekstu budućnosti Istra 1961? Krenimo redom. Rus je poduzetnik u naftnom biznisu, što obuhvaća široki spektar poslova. Šture informacije sugeriraju da je za ruske prilike dobrostojeći biznismen ali daleko od uobičajene percepcije tamošnjih tajkuna. U hrvatskim okvirima Ščeglov je, naravno, imućan čovjek koji si bez osobitog financijskog stresa može priuštiti investiranje u klub ranga Istra 1961. Ta je stvarnost toliko dobra za Puljane da su dvojbe u javnosti, o tome zašto bi jedan ruski biznismen investirao baš u ovdašnji nogomet, očekivane.

Na stranu zli jezici koji uvijek traže negativnu stranu svakog ovakvog događanja, većina onih koji dvoje o Ščeglovljevim motivima čine to u bojazni da se aktualni sjajan osjećaj pronalaska izlaza iz neimaštine ne prekine. U tom kontekstu, taman da nakon godinu dana taj projekt ne suživi, Istra 1961 nema što izgubiti već samo profitirati. Puljani su, kao i svi u HNL-u, bili na rubu snaga. Velikih je problema u naplati sponzorskih ugovora (50% proračuna), kamoli u pronalaženju ostalih sredstava. Kako će ruski sponzor, temeljem potpisanog četverogodišnjeg ugovora, u prvoj tranši uplatiti 200 tisuća eura, razvidno je da će do početka priprema biti u većem dijelu riješene obveze prema igračima, struci i zaposlenicima. Već je to razlog velikom zadovoljstvu.

Na stranu promptni efekt projekta Ščeglov, činjenice govore da je bio aktivni dužnosnik moskovskog Spartaka, a nakon toga i Himkija iz Podmoskovlja, te dobitnik priznanja za najboljeg sportskog menadžera Rusije. Dakle, radi se o čovjeku koji sigurno poznaje nogometnu problematiku i njeguje strast prema tom sportu. Zašto Pula? Ščeglov je surađivao, i vremenom upostavio prijateljske odnose s ovdašnjim FIFA agentom, Eljverom Račom. Slijedom toga dolazio je u Pulu i toliko se valjda dopalo njemu i obitelji da je kupio kuću.

Koliko je Rusa kupilo nekretnine na Jadranu, vijest je uobičajena. Ščeglov ipak najavljuje da bi se uskoro mogao i trajnije nastaniti u gradu Arene, iako će mu dobro uhodani biznis u Rusiji ostati glavna preokupacija. Logično je očekivati da ima poduzetničkih ambicija i u Hrvatskoj, no za sada nije poznato u kojem području (nafta, plin, turizam). Nogomet može također biti dobar biznis, ali u Hrvatskoj, sukladno stanju i organizaciji, izgleda kao najgora investicija.

Zašto onda Šćeglov kani u privatizaciji kupiti dionice sportskog dioničkog društva Istra 1961? Pod pretpostavkom da želi organizirati kvalitetan klub s europskim ambicijama, što znači oplođivanje uloženog kroz povećanje vrijednosti igrača i njihove transfere, Ščeglovu je više nego jasno da mu je to mnogo lakše, i jeftinije, u Hrvatskoj. U Rusiji su naslovne role i euro-vize rezervirane za Zenit, Spartak, CSKA, Dinamo i slične bogate klubove koji investiraju na desetke milijuna eura. U HNL-u, uz kontinuitet ulaganja od 2-3 milijuna eura, te posljedično dobar rad, Europa je realan cilj.

Ščeglov, dakako, neće sam financirati Istru 1961. Grad Pula, zajedno sa Županijom, uz nekoliko istarskih tvrtki, aktivni su faktor projekta i jamac da će isti biti pod kontrolom lokalne samouprave. U privatizaciji kluba, koja će uslijediti kroz 6-12 mjeseci administrativnog procesa, Grad će valorizirati svoja ulaganja u Omladinsku školu ali i gradski stadion, kao što će tvrtke Puljanka, Ceste, ICY, Arenaturist i drugi u vlasničkoj strukturi budućeg sportskog dioničkog društva imati odgovarajući broj dionica.

Mihail Ščeglov će biti, barem se nadamo, kruna tog procesa i jamac iskoraka pulskog nogometa iz ralja besparice i besperpektivnosti, odnosno prosjećnosti. Uspije li to Puli, onda će to biti više nego jasan signal ostatku Hrvatske da nogomet u domaćim okvirima i te kako ima perspektivu.
U svakom slučaju, sinergija Grada Pule, Istre 1961 te Mihaila Ščeglova, može biti obrazac ne samo opstanka profesionalnog nogometnog kluba u Puli, već i putokaz svima u Hrvatskoj.

Navijače Istre 1961, dakako, najviše zanimaju aspekti novih odnosa u klubu u kontekstu momčadi. Sigurno je da će Puljane u proljetnu borbu za opstanak povesti Valdi Šumberac, koji se zajedno s tehnikom Ivanom Kurtovićem te izvršnim dopredsjednikom Darkom Jergovićem nakon Supštine uputio na večeru s Mihailom Ščeglovom. Svi zajedno su složni da klubu trebaju pojačanja, a Šumberac ih je locirao u kadru za lijevi bok, stopera, veznu liniju te špicu. Temeljem dolazaka bit će i odlazaka. Kukoč se vratio u Hajduk, a vjerojatno će se sporazumno raskinuti ugovor s Nikolićem. Slično rješenje ponudit će se Županu. Šehićev odlazak se uopće ne razmatra, a kod Traorea ovisi hoće li nizozemski i grčki klubovi, koji su iskazali interes, platiti fiksnu odštetu po ugovoru, shodno kojoj Malijac može otići. Kako sada stvari stoje, tržište baš i nije naklonjeno takvom transferu za igrača koji je odigrao sivu jesen...

Na pripreme s Puljanima ići će Otochian iz Rovinja, a kako saznajemo, Verudeži su zainteresirani za dva BiH mlada reprezentativca koji su članovi inozemnih klubova, u pitanju su stoper i centarfor čije su reference i video materijal, kako kažu u klubu, izuzetno zanimljivi. Javnost više golicaju etabliranija imena, kao što eter vrti Chaga, Tomića iz Dinama te Zahoru iz Rosenborga. Sa Chagom se u utorak u Zagrebu i razgovaralo, ali za sada nema naznaka postoji li objektivna mogućnost za ikoga od njih da dođe na Verudu. U kolopletu informacija vrte se i imena Linića, Čavala, Skočibušića, Pejića, a Ščeglov navodno kani dovesti i 1-2 inozemna pojačanja iz klubova ruske lige. No, na Verudi bi se prije svega trebali hitno odrediti po hijerarhiji operativnog djelovanja. Više je nego dojam da u trenutnom odnosu snaga na Verudi nema jasne vizije tko što treba raditi po pitanju stručne problematike.

To je bilo vidljivo i u nejasnoj epizodi razgovara s Goranom Vlaovićem za mjesto trenera. U načelu, selekciju bi temeljem stručne politike, koju amenuje klub, trebao voditi sportski direktor Kurtović. Uz placet trenera Šumberca zajedno predlažu imena igrača koje žele, a onda čelništvo amenuje transfere. Trenutno tako nije, što nije dobar znak u kontekstu skorog starta priprema. Nadajmo se, stoga, brzom preustroju i podjeli zadataka, ujedno i odgovornosti za učinjeno, jer momčadski hodogram pred tešku borbu za opstanak ne trpi daljnja kašnjenja.