Bilo je jučer dosta loših stvari a isto tako i dobrih. Prvo poluvrijeme nismo mogli zadržati loptu, presing domaćina je ukazao na svu inferiornost veznog reda i bezidejnog nogometa prema napred. Panično nabijanje i gubljenje duela, svaki skok njihov, svaka druga lopta njihova i da je Fiolić ono zabio raspali bi se. Drugo poluvrijeme puno bolje, počelo se trčati, igrati, bili smo agresivniji i kompaktniji i domaćin je bio u problemima. Naša realizacija je sada već kritično zabrinjavajuća, toliko potencijala, tako nekad jednostavno dolazimo pred protivnička vrata i uvijek neka komplicirana rješenja, promašuju se ziceri, juri u zaleđa... ajmo se sada dobro pripremiti za Šibenik, protivnik po mjeri al pari i trobod bi nas digao na tablici sa finom zalihom bodova od dna.