27. STUDENOG

Dubai pred kolapsom, u svijetu počinje nova kriza?

Dubai ima 80 milijardi dolara stranog duga. Državni investicijski konglomerat ne može ih vraćati, a cijene nekretnina pale su za 50 posto.
Financijska kriza koja je lani pogodila velik dio svjetskih ekonomija za koje se samo msililo da su jake, pogodila je i Dubai, koji je svojevrsni simbbol blagostanja i luksuza. Cijene nekretnina u Dubaiu pale su za oko 50 posto, projekti su zaustavljeni, tisuće je radnika otpušteno.
Nakon šest godina snažnog rasta, gospodarstvo Dubaija, jednog od sedam emirata u sastavu Ujedinjenih Arapskih emirata, bilježi od druge polovine 2008. pad aktivnosti, što je dovelo i do snažnog pada cijena nekretnina.
The Independent piše i kako je Dubai nakupio 80 milijardi dolala stranog duga, što je pokazatelj kako se stavri ne kreću najboljim putem. Osim toga, Dubai World, državni investicijski konglomerat, je u dugu visine 22 milijarde dolara, objavio je kako ih neće moći podmirivati idućih šest mjeseci, što je potreslo tlo na međunarodnim tržištima.
Ekonomski kaos u Dubaiju mogao bi imati ozbiljne posljedice za regiju i širu svjetsku ekonomiju, čega se analitičari naviše i boje.


U Dubaiju kroničan pad aktivnosti
Podsjetimo, tvrtka Dubai World, čiji ukupni dug doseže vrijednost od 59 milijardi dolara, zatražila je od kreditora odgodu otplate dugova do svibnja iduće godine. Dubai World teško je pogođen svjetskom kreditnom krizom i recesijom a za pomoćnika u financijskom preustroju odabrao je globalnu konzultantsko-revizorsku tvrtku Deloitte.
Sljedećeg mjeseca trebao je otplatiti iznos od 3,5 milijardi dolara. Zahtjev za odgodom otplate nagnao je vodeće svjetske rejting agencije Standard & Poor's i Moody's na snižavanje rejtinga nizu državnih tvrtki u emiratu Dubai. Nakon šest godina snažnog rasta, gospodarstvo Dubaija, jednog od sedam emirata u sastavu Ujedinjenih Arapskih emirata, bilježi od druge polovine 2008. pad aktivnosti, što je dovelo i do snažnog pada cijena nekretnina.
Analitičari upozoravaju da vlada Dubaija sada plaća cijenu gospodarskog modela koji se temelji na priljevu inozemnog kapitala i megalomanskim građevinskim projektima.