ZALEĐE

Igrač je u zaleđu ako je bliži gol-liniji od suparnika i lopte, osim ako je u svom polju dijelu igrališta. Ako je igrač u crti, tj. u ravnini sa suparnikom, tada zaleđa nema. Trenutak u kojemu pomoćni sudac mora odrediti ima li zaleđa trenutak je upućivanja lopte prema igraču. Ako u tom trenutku zaleđa nije bilo, igrač slobodno može doći do gol-linije.

Ako je lopta upućena igraču koji je u zaleđu, a on očito pokazuje da ne namjerava igrati loptom ili ometati braniča u dobivanju posjeda lopte natrag, tada se zaleđe ne dosuđuje, a neki drugi igrač slobodno može manevrirati loptom te, naravno, dodavati se, pod uvjetom da nema zaleđa.

Evo krenut ćemo s najlakšim...

PREKRŠAJI I KAZNE

Prekršaj u nogometu nastaje kada igrač ugrozi suparničkog igrača na jedan od brojnih načina: igranje rukom, guranje protivnika, rušenje protivnika... Za takve vrste prekršaja dodjeljuje se slobodan udarac ili jedanaesterac, ovisno gdje je prekršaj napravljen. Ostali prekršaji kažnjivi su indirektom.

Sudac može kazniti igrača, zamjenu (čak i ako zamjena nije u igri), te osoblje (fizioterapeuta, trenera...) žutim ili crvenim kartonom. Kazniti se može bilo kada, pa čak i kratko poslije utakmice, i to ako je igrač napravio prekršaj koji je kažnjiv prema pravilima nogometa. Najčešći je razlog kazne nesportsko ponašanje, koje se kažnjava svaki put kada se narušava duh igre.

Sudac također može odlučiti pustiti prednost ako smatra da ekipa nad kojom je prekršaj napravljen može ostvariti prednost iz nastavka akcije. Sudac, ako prednost nije ostvarena. tj. ako ekipa nad kojom je prekršaj napravljen nije ostvarila neki značajni pomak u akciji, može vratiti igru i dosuditi prekršaj koji se izvodi na mjestu gdje se prekršaj dogodio. Ako se radi o prekršaju koji zahtijeva kaznu, a ekipa nad kojom je prekršaj napravljen može ostvariti prednost, sudac zadržava pravo kazniti igrača nakon odlaska lopte izvan granice terena.

IGRALIŠTE

Zbog engleskog porijekla nogometa i nadmoći britanskih saveza u ranim danima IFAB-a, standardne dimenzije nogometnog igrališta izražene su u jardima. Tako, npr., jedanesterac nije udarac upućen s 11 metara, već s 12 jardi! Iako se danas sve više preračunava u metre, nogometne nacije s engleskog govornog područja i dalje koriste jarde kao mjernu jedinicu.

Igralište je oblika pravokutnika. Za međunarodne utakmice, duljina ne smije prelaziti 90 do 100 metara, a širina bi trebala biti između 65 i 75 metara. Ove dulje linije nazivaju se aut-linije, a kraće se nazivaju gol-linije. Duljina aut-linije mora biti veća od duljine gol-linije. Na gol-liniji postavljeni su golovi. Gol se sastoji od grede i dvije stative. Greda mora biti duga točno 8 jarda, ili preračunato, 7.32 metara. Stative se moraju uzdizati 2.44 metra od tla. Ovo može zvučati nevjerojatno, ali mreža koja stoji pričvršćena za gol nije potrebna! Ipak, danas je gotovo nezamislivo igrati bez mreže, pa se ona postavi iza gola.

Ispred svakog gola je šesnaesterac, još poznat i pod nazivima kazneni prostor ili jednostavno prostor. Vidljivo iz slike, poprečna linija spaja dvije okomite linije duge 18 jardi, ili preračunato 16.5 metara. Svaki se prekršaj napravljen u šesnaestercu kažnjava jedanestercem.

Igralište ima još linija i oznaka koje su opisane u glavnom članku o igralištu.

Standardna utakmica za odrasle sastoji se od dva dijela od 45 minuta poznatih kao poluvrijeme. Dakle, utakmica traje 90 minuta. Obično je između dva poluvremena odmor od 15 minuta.

Sudac je jedini službeni mjerač vremena na utakmici. On donosi odluku kolika će biti nadoknada izgubljenoga vremena. Vrijeme se gubi obavljanjem zamjena, pružanja medicinske pomoći ozlijeđenom igraču, slavljenjem gola... Sudac će pokazati četvrtom sucu kolika je nadoknada, a četvrti će sudac podignuti mali semafor koji pokazuje igračima i gledateljima koliko se minuta nadoknađuje.

Utakmice u ligi mogu završiti i neriješeno, no u knockout fazi natjecanja neodlučena utakmica nakon odigranih 90 minuta rješava se produžecima, a ako je i tada neodlučeno, onda se pristupa izvođenju jedanesteraca. Golovi zabijeni u produžecima se u službenim statistikama trebaju računati kao da su zabijeni tijekom regularnih 90 minuta. Kod jedanaesteraca, to je drugačije. Oni zabijeni tijekom 90 minuta ili produžetaka računaju se kao i gol iz igre, no oni zabijeni poslije 90 minuta i produžetaka ne računaju se u službenim statistikama.

Natjecanja koja se održavaju dvokružno (ekipe igraju jedna protiv druge dvaput; jednom doma, jednom u gostima) mogu koristiti pravilo gola u gostima, ako dvije ekipe imaju jednak broj bodova na kraju natjecanja. Ako je i broj golova u gostima također jednak, onda se može izračunati omjer dodijeljenih i iskorištenih jedanaesteraca. No, najlakša je varijanta odigravanje odlučujuće utakmice.

U kasnim 90-im godinama 20.stoljeća, IFAB je počeo eksperimentirati s načinima koji bi omogućavali završetak utakmice bez izvođenja jedanaesteraca. To su bili zlatni gol i srebrni gol. Zlatni gol znači trenutni završetak utakmice i pobjedu ekipi koja je gol zabila. Srebrni gol donosi pobjedu ekipi koja ima prednost na kraju produžetka. Pravilo zlatnog gola uvedeno je prvi puta na svjetskom prvenstvu mladih 1993., a srebrni gol na EP-u 2004. u Portugalu. No, eksperimenti su sa zlatnim i srebrnim golom ukinuti te se IFAB vratio tradiciji i odigravanju produžetaka do kraja.

U Pravilima, dva su osnovna dijela igre lopta u igri i lopta izvan igre. Sve vrijeme od početnog udarca pa do kraja poluvremena, osim kada lopta izađe van granica igrališta ili sudac zaustavi igru, lopta je u igri. Kada lopta nije u igri, ona se vraća na jedan od osam sljedećih načina:

• Početni udarac: na početku utakmice, poluvremena ili produžetka, ili nakon gola protivničke ekipe.
• Aut: kada lopta cijelim obujmom prijeđe aut-liniju, lopta je dodijeljena ekipi suprotnoj od one koja je zadnja dirala loptu.
• Gol-aut: kada lopta cijelim obujmom prijeđe gol-liniju, a da gol nije zabijen, te pod uvjetom da je ekipa koja je napadala zadnja dirala loptu, gol-aut je dodijeljen ekipi koja se do kraja te akcije branila.
• Korner: kada lopta cijelim obujmom prijeđe gol-liniju, a da gol nije zabijen, pod uvjetom da je loptu zadnja dirala ekipa koja se branila, lopta je dodijeljena ekipi koja napada.
• Indirekt: lopta se dodjeljuje ekipi suprotnoj od one koja je napravila prekršaj koji nije ometao protivnika (zaleđe, predugo držanje lopte u rukama vratara...).
• Slobodan udarac: dodijeljen je ekipi čiji je igrač pretrpio prekršaj protivnika.
• Jedanaesterac: dodijeljen je ekipi čiji je igrač pretrpio prekršaj u šesnaestercu protivnika.
• Sudačko podbacivanje: događa se kada sudac zaustavi igru zbog npr.: ozbiljne ozljede igrača, ulaska stranoga tijela u teren (poput vjeverice u teren na utakmici Arsenal – Villarreal), probijanja lopte i sl.). Ovakav se nastavak utakmice rjeđe viđa na utakmicama za odrasle.

Najviše je i najutjecajnije nogometno tijelo FIFA. Osim nogometa kakvog svi poznajemo, FIFA je također nadležna za razvoj futsala i nogometa na pijesku. Sjedište FIFA-e je u Zurichu, Švicarska.

Postoji šest regionalnih konfederacija koje su u savezu s FIFA-om:

• Azija: AFC (KONFEDERACIJA) (Azijska nogometna konfederacija)
• Afrika: CAF (Afrička nogometna konfederacija)
• Srednja/Sjeverna Amerika i Karibi: CONCACAF (Nogometna konfederacija karipskog, sjevernoameričkog i srednjeameričkog nogometa)
• Europa:UEFA (Zajednica europskih nogometnih saveza)
• Oceanija:OFC (Nogometna konfederacija Oceanije)
• Južna Amerika: CONMEBOL (Nogometna konfederacija južnoameričkog nogometa)

Neki nogometni savezi nadilaze poneki nogometni propis. No, kada se održava službeno natjecanje, sva pravila FIFA-e i pripadajuće konfederacije moraju se prihvaćati. FIFA kao sama ne donosi pravila, već je za to nadležan IFAB.

Eto...to bi bilo to za početak...osnove su tu,kad dođe to nekih dvojbenih i sumnjivih situacija najbolje je o svemu ovdje raspraviti.Također ako netko ne zna neko pravilo ili nije skroz upoznat neka tu postavlja pitanja pa ako se nađe netko stručan neka odgovori.