7 favorita za zlato (po meni):
1. Danska - odlican napad, pristojna obrana
2. Spanjolska - rekla bih taktički daleko najbolja momcad, za roster to ne mogu reci
3. Norveska - isključivo zbog domaćinstva, obrana jako kriticna po meni
4. Svedska - prvi dio recenice za Norvesku, vrijedi i za Svedsku, momcad sa najboljim vratarima, bili "zreli" za zlato 2017. , nekako "pali" od tada
5. Francuska - veliki problemi na pozicijama sv i lv, previse forsiranje fizičke snage (jučer posebno bilo vidljivo na primjeru Mema, koji u 2. poluvremenu vise nije mogao), a to polako odlazi u proslost
6. Njemacka - obrana im je temelj, nedostatak im je veliki broj ozljeda,posebno izostanak Wiede-a, koji je motor ove momcadi
7. Hrvatska - napad kritican, bezidejan, previse forsiranja Cindriceve/Karaciceve individualnosti, koristenje igraca na lv koji za tu poziciju jednostavno nije (igrac na toj poziciji ipak treba moci skociti); obrana moze i mora biti bolja; ogroman nedostatak: sirina, koristi se 9-10 igraca, ostali su tu zbog zakulisnih igara (neki pozvani da skupljaju iskustvo ocito do 25 godine), ne svojih zasluga, profit prije svega; nema jasnog kriterija za stavljanje igraca na popis, igraci nestaju sa popisa kada budu prodani, vise ih nema ni na sirem popisu sljedeće godine; izbornik preferira rukomet proslog stoljeca, pomocnik je mladja verzija izbornika; pomaka u napadu nema vec 3 godine, iako se u izjavama stalno spominje neki pomak/poboljšanje u tom segmentu igre, u praksi to nije vidljivo
- momcadi koje bi mogle napraviti senzaciju: Slovenija (iskreno, malo sam razocarana nakon utakmice protiv Poljske), Portugal (nedostatak im je obrana kao i u mladim kategorijama)
- nema momcadi koja jednako kvalitetno igra napad i obranu, tako da, po meni, nema izrazitog favorita za zlato kao ranijih godina, u jednoj utakmici sve je moguce
[uredio krokodilkaca - 11. siječnja 2020. u 09:30]