Ma nitko nema želju gubit...

Moje mišljenje je više da nesmije biti pritiska na rezultat pogotovo tu mislim na miniće...i mislim da ima puno primjera da klinac koji je u miniću(run and gun) bio super u "velikom" rukometu se baš nije snašo...osobno baš imam primjer kod vlastite djece, curka koma u miniću sad super,dečko super u minić sad u velikom se baš i nije snašo (zasada)hhahaha

Zna biti i polemika oko minutaže...stava sam da bolji naravno mora više igrat ali isto tako svako dijete može dobit ako nigdje onda na krilnoj poziciji 2-3 napada tek tolko da osijeti da je dio ekipe...

Osobno mislim kako bi bilo produktivno da se u minićima uvede sistem utakmica s 2 poluvremena, gdje djeca koja su igrala prvo pol nemaju pravo igrati drugo...i još bez semafora, odnosno svi su pobijednici!!

Međutim kad se krene na veliki rukomet...nažalost mora se gledati i rezultat jer on je taj koji pokazuje kvalitetu rada i tjera na više i bolje!!

PS...VR46

I da...Garantiram kako NE MOŽEŠ biti prvak države u kadetima ako nisi spojio kvalitetu dijece i kvalitetu rada i to kroz cijeli period MDS (dakle 5-6 godina bez mini rukometa)!

NE POSTOJI trener koji će s 2-3 šablone, a bez jako puno rada ostvariti rezultat i bez obzira na materijal. U hr rukometu klubovi jako puno rade s djecom!!

Evo primjer 1998/99...nije Kozala bila prvak i nije to plod slučajnosti...puno višegodišnjeg kvalitetnog rada (pitajte trenera Tomaša koji ih je stvorio i afirmirao) i puno kvalitete (Jaganjac, Lučin itd)

Ajme meni koliko gluposti u objavama ranije. Mlatite praznu slamu. Svi redom.

Rukomet je banana sport!!!! To je jedini sport u kojem možeš doći sa 17 godina i biti ravnopravan onom koji trenira taj sport od 10 godina. Čak i bolji.

Onda o kakvim vi šablonama pričate. Isključivo je riječ o talentu pojedinca u momčadi, a ne o treneru i njegovom rukopisu. Još ako imaš dva ili tri odlična, nema ti ravna. Zato sam i pitao postoji li netko tko dobro radi s djecom. Pogledajte si tablice. Npr. Dugo selo generacija 2004 i vidjeti će te da je ta generacija svake sezone prva sa svojom generacijom u svima narednim natjecanjima do kadeta. 2006 je tipa pod. Zašto? Pa jer imaju dobru generaciju s kojom se natječu u svim uzrastima, a s različitim trenerima. 

Vama trenerima je netko rekao da trebate biti pedagozi i vi sad odjednom ste svi pedagozi, a nitko više nije trener.

Zelim svu srecu onom treneru kod kojeg je tvoje dijete u ekipi. Trebat ce mu

E moj VR46 ti si napisao isto što i ja. Bez talenta do kadeta ništa, a to ti govori o onome da nema kvalitete u rukometnim školama, a i da je dovoljno doći sa 17 u rukomet.

Naravno da me trener ne voli, ali voli moje dijete, koje je na svakom treningu, na svakoj utakmici, dolazi po snijegu, kiši buri, nikada nije bolestan,ispunjava sve zadaće, uredno na početku mjeseca plaća. Dok je tata razočaran.

Evo ti još jedan primjer zašto sam razočaran. Inače upravo sam upisao klince na nogomet. Najstarija kćer mi ide na odbojku, i roditelji su dobili anketu da li žele pustiti djecu da treniraju vani, zbog zabrana. Curice. Našima je hladno i ne žele niti čuti. Naravno spominju i zabranu. Ja im velim da je zabrana igranja i treniranja u dvorani, a neće nitko nikome ništa napraviti ako odu trčati vani ili se dodavati loptom. Eto ja to ne razumijem onda postavljam pitanja, pa me zato trener ne voli.

Nije mi se dalo čekati, pa sam dečke upisao na nogomet. Njima uopće nije hladno i cijeli život su na otvorenom. Čak i kada pada.

Taj mlaki pristup treba mijenjati prema sportašima. Od ranog djetinjstva ih učiti da budu oni istinski sportaši.

Jesam nadrobio, ha?

Uzmimo za primjer trenera A koji je krenuo u veliki rukomet. U ekipi ima Peru, Pero je iznadprosjecno motoricko sposobno dijete. Pero ima skok sut, prirodnu promjenu smjera, ide na glavu, a k tome je za pola glave visi od svojih vrsnjaka. Pero igra srednjeg. Prva sezona je prosla, njegova ekipa je otisla na zavrsnicu, bili su 4. Fantastican rezultat. Druga sezona djecaka B. Opet zavrsnica, ispali u polufinalu, vrh. Djecaci A, opet zavrsnica, Pero je cudo, vanserijski talent. Zavrsnica 6. mjesto, super se radi. Druga sezona djecaka A, opet zavrsnica, i tako dalje i tako dalje. Uz peru su tu jos njegovi prijatelji koji su do djecaka A, odnosno u 4 godine treniranja velikog rukometa naucili dodavati i hvatati loptu u kretanju, ali ne znaju se bas kretati bez lopte, krila ne znaju zabosti, zato jer je bilo samo prenijeti loptu do Pere, pivot ne zna blokirati, vanjski nemaju individualne kretnje sa loptom i bez lopte zato jer su naucili sablonski akcije u kojima Pero dobije loptu i rijesava. I onda dolaze mladi kadeti. Pero vise nije tako fizicki mocan zato jer su i drugi decki narasli, Pero vise ne moze tako lako prolaziti zato jer su i drugi narasli i puno lakse pokrivaju prostor u obrani. I onda on treba pomoc od svojih suigraca, a krilo ne zna zabosti, vanjski se ne zna pravilo zaletjeti na gol, pivot nema pojma gdje treba stajati. I onda dolazi pad rezultata.

Moje pitanje je, da li je trener A odradio kvalitetan posao i da li je on dobar trener? A imao je rezultate....

A onda imamo za primjer trenera B

U ruke je dobio generaciju gdje je prve dvije godine djecaka B ucio dodavat i hvatati loptu u kretanju sa djecom, izgubio sate i sate treninga da ih nauci promjenu smjera kretanja. I naravno bio je kanta za napucavanje u djecacima B, zato jer nema Peru. U djecacima A se pati sa tim da ih nauci kretati sa loptom i bez lopte, kako krilo pravilo zabada zato jer nema nikoga da uzme loptu i rijesi. Kako se pivot treba postavljati i kretati. Cijela godina prode na to da mu objasnis da u finti mora napadati prostor, a ne igraca. I tako prode stotine treninga dok on to ne usvoji. I prode 4 godine treniranja, a on nije nista osvojio u mladim kategorijama, ali je do mladih kadeta ekipa usvojila veliki broj elemenata koji su trebali nauciti.

Da li je trener B los trener ako nije nista osvojio zato jer mu je trebalo 4 godine da napravio ovakav posao, ali su ta djeca koja su bila kanta za napucavanje sada stigla Peru i njegovu ekipu.

I koja ekipa ima potencijala za napredovanje i daljnji rad, kada polako dolazi taktika igre i ostale stvari u puno ozbiljnijem rukometu.

Neznam dali je problem u plaćanju trenera ili nešto treće u tome da mladi rukometaši ne treniraju vani...makar trčanje samo....