Kolonizacija se dogodila jer je Europa bila bogata i razvijena. Nije Europa postala bogata zbog kolonizacije. To ne umanjiva zlocine niti ih pravda. Ali apsolutno netocno je tvrditi da je Europa postala razvijena u odnosu na ostalima kad je kolonizirala Afriku i Amerike. U mnogim slucajevima je cak financijska isplatljivost tih kolonija jako upitna. Recimo u slucaju Njemacke, njihove kolonije su kostale puno vise da ih se uspostavi i odrzava nego sto su Njemackoj donjele kroz neku eksplataciju. Ali svejedno su se u tome okusali jer su htjeli mjeriti onu stvar s ostalima i Kajzer je htio pokazati rodjacima da i on ima neke svoje kolonije. 

U jednu ruku si u pravu, invazija na Kongo je inicijalno koštala iako je kasnije donila bogatstvo. Neko je mora financirat u početku. Baš ka i križarske pohode koji su donili bogatstvo al su u startu koštali puno. Isto vridi i za kolonizaciju Amerika. Ta startna investicija (da je tako nazoven) je financirana od crkve (križarski pohodi) dok su evropljani živili u užasnim uvjetima. Ukratko da ne iden previše u off topic, jedna krađa je financirala iduću i tako dalje. 

Uzasni uvjeti u usporedbi s kim?

Ko je zivio bolje?

ima knjiga od Martina Mereditha "The State of Africa" gdje objašnjava da te afričke kolonije i nisu donosile baš takav profit kako se zamišlja

da bi napravio pravi profit, prvo moraš napravit ogromna ulaganja: napravit luku, grad oko luke, željeznicu par stotina kilometara do jednog rudnika u unutrašnjosti, drugi i treću prugu do drugog i trećeg, treba napraviti grad oko rudnika, dovesti ljude koji će radit (to nije bio problem za obične radnike, ali svakog kvalificiranijeg iznad dva razreda osnovne škole si morao dovesti iz Europe), dalje ti treba administrativa, policija, vojska ako su domorodci nemirni, dalje bolnice, škole, bijele žene, nagovorit ljude da uopće odu tamo, a odlazili su samo pustolovi. Italija je uporno pozivala Talijane da se naseljavaju u Libiju, a oni su to uporno odbijali u većim brojevima. Neto profit od afričkih kolonija nije bio baš veliki. Ulaganja su dakle morala biti velika, ali kupovna sila domaćeg stanovništva je bila vrlo niska, tako da se i nije nešto moglo obogatiti od plasmana svojih proizvoda. Stanovništvo Malija i Kameruna baš i nije kupovalo francuske industrijske proizvode. Naći ćeš ukupno 10 Renaulta u Gabonu 1958, a od toga niti jedan u vlasništvu domaćeg stanovništva

stanje infrastrukture neposredno prije dekolonizacije, oko recimo 1955, nije uopće sjajno. Kolonije su se održavale u trajnom low-cost stanju. Sve skupa pruža dobar razlog zašto su kolonijalne sile u svega nekoliko godina otišle iz Afrike, uglavnom bez većih problema

problemi su bili tamo gdje zemlja uopće nije bila shvaćena kao kolonija (Francuski Alžir je Francuzima bio isto kao Provansa ili Korzika) i tamo gdje je bilo relativno puno bijelih doseljenika (Kenija, Zimbabve)

od svih afričkih kolonija je najprofitabilnija bila Južna Afrika zbog zlata i dijamanata, ali i ona je od 1910. zapravo samostalna

Leopoldov Kongo je isto bio profitabilan, ali čim je kemija počela s proizvodnjom sintetičkih materijala, njegova važnost je pala. Namjerno "Leopoldov Kongo" jer je to bio privatni posjed belgijskog kralja. Država Belgija nije upravljala zemljom sve do ranih 1900-tih

više se radilo o nekom nacionalnom ponosu "imamo kolonije i zato smo bitni" nego o profitabilnosti. Taj osjećaj "i mi moramo biti bitni u svijetu" je natjerao Njemačku na pokretanje dva svjetska rata, tako da ga ne možemo potcjenjivati. Prestiž ispred realnog profita  

to je što se tiče Afrike, ali pravi profit je bio Karibik 17-19. stoljeće, s rumom i šećerom, kasnije američkim pamukom, ranije peruanskim srebrom. TAMO su se vrtili ogromni profiti i ako se Europa negdje obogatila u kolonijalizmu, onda je to bilo tamo. Ne u Africi. Koja korist od Čada i Nigera? Sve pustinja 

Tada su više manje svi bili bili u istom kaosu, velika smrtnost osobito male djece, bolesti, 99% rad na poljoprivredi...Recimo prosječna dob za Njemačku i Francusku sredinom 18-og stoljeća je bila 24 godine. 

Danas se još zgražamo na Afriku i smrtnost, a praktički do pred 50-ak godina(malo više) je Europa imala slične brojke kao Afrika danas. Nevjerojatno koliko smo u zadnjih 50-ak do 60-ak godina napredovali. SAD je prednjačio zbog velikih migracija, ulaganja, to što se dva svjetska rata nisu odvila na njihovom teritoriju...

Tamo u Londonu 1952 kada je kombinacijom niskim temperatura i industrijskog zagađenja u par dana umrlo po današnjim procjenama 12 000 ljudi te preko 100 000 otrovano. Kad čovjek pogleda, to uopće nije bilo tako "davno" iz naše perspektive, ne samo 2025 već kada bi gledali od prije recimo 20-ak godina kada su nam te stvari već bile nezamislive. A Britanija je uz SAD tada bila najrazvijenija zemlja Svijeta.