Mali rat 1939.

Sredinom 1938. odnosi između Mađarske i Čehoslovačke bili su napeti. Mađari su na granici imali invazijsku silu, prijeteći da će preuzeti područje Čehoslovačke. S druge strane granice, Čehoslovačka je branila svoje granice od oko 2.000 dobro postavljenih, iako malih, konkretnih položaja i prirodnih prepreka. 
Njemačka i Italija su 2. studenoga 1938. prisilile Čehoslovačku i Mađarsku na potpisivanje Bečke arbitraže, što je omogućilo Mađarskoj da angažira jugoistočnu Slovačku i Rusinu, regije koje su naseljavali etnički Mađari. Ova akcija umirila je Mađare, iako se nastavljaju granični sukobi.

Navečer 13. ožujka 1939. Njemačka je prisilila Slovačku na proglašenje neovisnosti od Čehoslovačke, prijeteći da će odbijanje značiti njemački pristanak na invaziju Slovačke od strane Mađarske za nekoliko dana. Slovačka je sljedećeg dana proglasila neovisnost. Adolf Hitler je tvrdio da su nemiri u Čehoslovačkoj bili prijetnja njemačkoj sigurnosti i poslali su trupe u Čehoslovačku.

Njemačka je uskoro objavila potporu slovačkom režimu. Mađarska je 15. ožujka proglasila priznanje za novu slovačku državu, ali samo dva dana kasnije mađarsko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Njemačke da posreduje daljnji prijenos na područje s Slovačke u Mađarsku. Međutim, prije nego što se postigne konačni dogovor, mađarski vojnici su na današnji dan 23. ožujka 1939. upali u Slovačku i započeli slovačko-mađarski rat, poznat i pod nazivom Mali rat.

Dana 23. ožujka 1939. mađarski vojnici koji su prešli granicu uglavnom su iznenadili slovačke trupe, prodireći preko granice. Slovački ratno zrakoplovstvo, međutim, bio je nešto bolje pripremljen i bio u mogućnosti pokrenuti bombaški napad na mađarske gradove Roznava, Mukacheve i Uzhorod, što je uzrokovalo manje štete. Ipak, Mađari su pobijedili u zraku tijekom sukoba, budući da je 11 slovačkih zrakoplova uništeno a nijedan mađarski zrakoplov nije uništen.

Na terenu, do drugog dana rata, Slovaci su uspjeli organizirati protunapad, podupiran oklopnim automobilima. Glavni protunapad je pokrenut u 23 sata 24 ožujka, gurajući se unutar jednog kilometra od rijeke Okna. U blizini rijeke Okna, mađarske su se snage suprotstavile topničkoj vatri koja je uništila nekoliko oklopnih automobila.

Dana 25. ožujka 1939., nakon dolaska četiri oklopna vozila, tri laka tenka, Slovačke 41. pješačke pukovnije i baterija Slovečke 202. planinske topničke pukovnije stanje je postalo smirenije za Slovačku. Istoga dana Mađarski zrakoplov napali su Slovački zračni prostor tijekom napada poginulo je 13 civila. 26. ožujka preostale jedinice Slovačke 202. planinske topničke pukovnije stigle su na Mađarsku granicu, nakon čega ih slijede dijelovi 7. i 17. pješačke pukovnije, Slovačke snage brojale su oko 15.000 ljudi.

Veliki protunapada planiralo je slovačko vodstvo, ali su Mađari bili spremni na to i imali su dovoljno protupješačkih oružja kako bi se suprotstavili slovačkim oklopnim automobilima i lakim tenkovima, a Njemačka je počela tvrditi kako će se okončati borbe. Rat je posramio Njemačku, jer je Njemačka imala obvezu štititi Slovačku dok je također uživala u prijateljskim odnosima s Mađarskom.

Borba je uglavnom prestala do 31. ožujka, 4. travnja, potpisan je mirovni sporazum u Budimpešti u kojem je Slovačka morala Mađarskoj prepusti 1.697 kilometara teritorija. Tijekom rata poginulo je osam mađarskih vojnih, 15 mađarskih civila, 22 slovačka vojnika i 36 slovačkih civila.
-panzer-

Slovački vojnici na položaju sa strojnicom tijekom rata protiv Mađarske, ožujak 1939.

Mađarski plan napada na Slovačku 1939.

Slovački vojnici tijekom rata protiv Mađarske 1939