Način na koji mravi u prirodi pronalaze hranu je neko vrijeme bila
nepoznanica, dok nije otkriveno da mravi kad pronađu hranu iza sebe
ostavljaju trag
feromona. Drugi mravi koji osjete feromone prate ih do
hrane i vraćaju se do mravinjaka. Ukoliko negdje osjete jači trag
feromona radije idu za njim nego za onim tragom koji je slabiji. To ima
dva razloga, jedan je isparavanje feromona. Dakle što više vremena je
prošlo od postavljanja feromona to je trag slabiji, što se dobro uklapa
u logiku pronalaženja, jer ona hrana koja je više udaljena od
mravinjaka na taj način ima manju šansu da bude praćena u odnosu na
neku bližu. Drugi razlog razlike među tragovima feromona je broj mrava
koji su ga postavili. Što više mrava se prethodno odlučilo za jedan put
to je veća vjerojatnost da je put dobar te ga i ostali mravi prate.
Ukoliko se na putu pojavi prepreka koja postojeći put dijeli na dva
nejednaka puta, mravi na početku ne znaju koja strana je kraća. Stoga
je vjerojatnost da će mravi krenuti na dulju i kraću stranu jednaka.
Pošto je jedna strana kraća, na toj strani će trag feromona ubrzo
postati jači, jer na kraćoj strani ne stigne ispariti koliko na duljoj
strani. Pošto osjećaju da je trag feromona na jednoj strani jači više
mrava se odlučuje za njega, te se ubrzo svi mravi odlučuju za kraći
put.
Barbie, Winx, Bratz, Hello Kitty, Dora...