BiH vinjeta od 150 eura za "bosansko more"

Za prolazak kroz bosansko teritorijalno more vlasnici jahti i brodica moraju izdvojiti i do 150 eura pristojbe koliko košta vinjeta koju nautičari moraju istaknuti na vidno mjesto kako ne bi imali problema sa zakonom Republike BiH.


Međutim, naizgled obična pristojba, koju je usvojila federlana Vlada, mogao bi prerasti u međudržavni problem ako se primjenjuje na "ničijem moru“ uz vrh poluotoka Kleka.

Naime, neutvrđena granična crta i višegodišnji problemi oko razgraničenja na moru između Hrvatske i BiH, ostavljaju različite mogućnosti za tumačenje pravilnika i Zakona susjedne države.

Dodatni problem domaćim i stranim vlasnicima plovila predstavlja mjesto naplate i kontrole na moru budući bosanska strana smatra da su vrh Kleka, te Veliki i Mali škoji, BiH teritorij, a more uz njih bosanske teritorijalne vode. To unosi pomutnju među domaće, a posebno inozemne turiste koji plove Neretvanskim kanalom.

Bilo je nekoliko slučajeva da je bosanska Državna granična služba kod vrha Kleka presrela brodicu te je vlasnika kaznila sa 1.500 konvertibilnih maraka, jer nije imao vinjetu kojom dokazuje da je platio prolaz kroz bosnako teritorijalno more.

Budući se ovakvi prekršaji kvalificiraju kao kršenja Zakona o nadzoru državne granice, prekršajni nalog izdaje Sud u Mostaru, a počinitelju ukoliko ne plati prijeti i zatvorska kazna.


Stranci se uglavnom ne snalaze jer misle da u hrvatskom moru. Ipak na kraju neugodnog susreta plate kaznu te olakšani za pet tisuća kuna napuštaju Jadransko more.

Dok se tako domaća javnost bavi vinjetama na slovenskim autocestama, vlada Federacije BiH ove sezone uvelike provodi naplatu prostojbe za strana plovila koja prolaze ili samo dotaknu bosansko teritorijalno more.

Budući su u BiH kapetanije organizirane na kapetanije unutarnje i pomorske plovidbe nautičari koji žele ploviti po bosanskom moru, mogu svoje vinjete izvaditi u bilo kojem gradu Bosne i Hercegovine, ukoliko tamo postoje ispostave Lučke kapetanije.

Stanislav SOLDO / EPEHA



U Hrvatskoj vinjeta do 100 eura

Bosanska strana traži da voditelji jahta ili brodica, koji plove bosanskim morem ovisno o dužini plovila, moraju platiti vinjetu za korištenje bosanskih teritorijalnih voda u visini do 150 eura bez obzira koliko se zadržali, dok ta ista usluga u Republici Hrvatskoj za cijelu godinu iznosi 100 eura.
Osim toga, 10 konvertibilnih maraka plaćat će se i odobrenje za popis posade te dodatnih deset maraka za obrazac vinjete. Vlasniku stranog plovila koji je uplatio naknadu izdaje se dozvola boravka u teritorijalnim vodama BiH.

Ostvario mi se dječački san

Dino Skokić 02.07.2008 18:38

Ostvario mi se dječački san, istakao je Said Huseinović, fudbalski reprezentativac BiH i u prošloj sezoni prvotimac Slobode, koji je u utorak naveče potpisao četverogodišnji ugovor sa njemačkim Verderom.

Prema pisanju njemačkih medija, transfer je vrijedan milion eura koliko će u ratama Huseinović od tima iz Bremena dobiti u naredne četiri godine.

"U Bremenu sam prošao ljekarske preglede, a do kraja sedmice priključit ću se pripremama Verdera. Možda to učinim i na sutrašnjoj prozivci", rekao je Huseinović, čiji je prelazak u Bundes ligu tokom jučerašnjeg dana objavljen u većini evropskih medija kao senzacionalan jer u Njemačku dolazi iz statistički jedne od najlošijih liga UEFA.

Na "Tušnju" je proveo tri godine u kojima je igrao za juniore i seniore. Lani je proglašen za najboljeg igrača juniorskog prvenstva BiH, iako je Sloboda na završnom turniru zauzela treće mjesto.

"Njegov transfer u Verder iz Bremena je uspjeh svih nas koji smo u Slobodi, ali je prvenstveno njegov uspjeh. Pred početak prošle sezone nije se znalo hoće li ići na pripreme. No, kada je dobio priliku i pokazao šta zna i umije bio je nezaobilazan u startnoj postavi. Riječ je o povučenom mladiću, koji vrijedno radi i zasigurno je jedan od najvećih talenata sa naših prostora svih vremena", kaže Sakib Malkočević, trener Slobode.

Said Huseinović, koji će za sedam dana napuniti 20 godina (rođen 10. jula 1988. godine u Zvorniku), u Bremenu bi, prema potpisanom ugovoru, trebao ostati do 30. juna 2012. godine. Za transfer tuzlanskoj Slobodi prema ugovornoj klauzuli trebalo bi pripasti 200.000 KM od obeštećenja. Prije Huseinovića, najskuplji transfer u istoriji Slobode bio je onaj iz 1999. godine kada je Mirza Mešić za milion tadašnjih njemačkih maraka prešao u francuski Nant.       

Huseinović je prije dolaska u Slobodu igrao za Mladost iz Gornje Tuzle.

evo opet ista emisija na obn, opet studio zelen, cak zeleniji nego prije i opet turska kuhinja  i opet, naravno, sve je ovo samo  slucajno

avazaPredsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik ocijenio je da je oslobađajuća presuda Haškog tribunala Naseru Oriću skandalozno i sramotno izrugivanje srpskim žrtvama koje je Orić sa svojom jedinicom svirepo i podmuklo ubijao iz zaštićene zone UN.

- To je izrugivanje i pravdi i pravu i ponovno ubijanje srpskih civila oko Srebrenice, ponovno paljenje i bezobzirno uništavanje srpskih sela, izjavio je Dodik.

Prema njegovim riječima, ovom presudom Haški tribunal nagradio je Nasera Orića za sva zlodjela i podstakao sve kao što je Orić na ponovni zločin koji, kako se vidi, može ostati nekažnjen.

- Da sramota i cinizam budu veći Haški tribunal oslobađa Orića upravo u julu kada se i Srbi i Bošnjaci pripremaju za obilježavanje stradanja svojih najbližih. Razlika je samo što za užasne zločine nad Srbima toga kraja niko nije odgovarao niti odgovara ni pred Haškim tribunalom ni pred domaćim sudovima, istakao je premijer Srpske.

Dodik je naglasio da oslobađajuća presuda Naseru Oriću udaljava od pomirenja i trajno utvrđuje podjele u BiH.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala danas je oslobodilo komandanta ARBiH u Srebrenici i okolini Nasera Orića odgovornosti za zločine počinjene tokom agresije na BiH.

Proglasiti 11. juli danom žalosti u BiH

Abdurahman Malkić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 13. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, rekao je jučer na sastanku Odbora u Potočarima da će 11. jula biti ukopano 330 žrtava. Očekuje se da će dženazi prisustvovati 40.000 građana, a prenosit će je nekoliko domaćih i stranih TV kuća. Organizacioni odbor uputio je Vijeću ministara BiH prijedlog da 11. juli u cijeloj državi bude proglašen danom žalosti. Usvojen je budžet od 700.000 KM i utvrđen program komemoracije. Za učešće u „Maršu mira“ od Nezuka do Potočara prijavilo se više od 2.000 učesnika. 

Izmijenjena optužnica u predmetu Kravica

Sudsko vijeće Suda BiH, koje zasjeda na suđenju jedanaestorici optuženih za genocid u Srebrenici, na kraju dvogodišnjeg dokaznog postupka saopštilo je odbranama da je Tužilaštvo BiH izvršilo određene izmjene optužnice, javila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Miloš Stupar, Milenko Trifunović, Brano Džinić, Aleksandar Radovanović, Slobodan Jakovljević, Velibor Maksimović, Dragiša Živanović i Branislav Medan, kao pripadnici Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, te Milovan Matić kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), optuženi su za saučesništvo u genocidu, odnosno učestvovanje u strijeljanju više od 1.000 Srebreničana u selu Kravica.

Istom optužnicom obuhvaćeni su Petar Mitrović i Miladin Stevanović, protiv kojih se, odlukom Sudskog vijeća, vode dva odvojena procesa, saopćio je Sud BiH, koji je 21. maja godine razdvojio predmet "Kravica" na procese protiv Miloša Stupara i drugih osam optuženih, te protiv Mitrovića i Stevanovića.

Prema navodima optužnice, 13. jula 1995. godine optuženi su učestvovali u hvatanju, zarobljavanju i pretresanju Bošnjaka; izvršavali sigurnosne dužnosti na livadi u mjestu Sandići, “gdje je bilo zarobljeno više hiljada muškaraca”, te su više od hiljadu njih autobusima odvezli u Kravicu, gdje su u večernjim satima učestvovali u njihovom strijeljanju.

"U suštini, radi se o ukupno dvije-tri rečenice koje su dorađene u skladu sa onim što je utvrđeno u toku dokaznog postupka. Jedina značajnija izmjena odnosi se na Milovana Matića, gdje se navodi da je, pored ostalih radnji, oduzimao satove i novac od zarobljenih Bošnjaka", rekao je Hilmo Vučinić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Prema prvobitnoj optužnici, potvrđenoj 19. decembra 2005. godine, Matić je optužen da je "punio okvire municijom, koji su korišteni za ubijanje zatvorenika".

Odbrane, ali i Sudsko vijeće su pred kraj dokaznog postupka više puta pitali tužioca da li će vršiti izmjene optužnice, što je on svaki put negirao. Budući da je izmijenjena optužnica odbrani dostavljena tek danas, Sud je braniocima optuženih dao rok do sljedećeg ročišta, 9. jula, da se izjasne o izmjenama.

Tog dana Sudsko vijeće će istu priliku dati i odbranama Petra Mitrovića i Miladina Stevanovića, protiv kojih je dokazni postupak okončan u junu ove godine, navodi se u saopštenju.