Piše: Alenko Zornija
dopisnik Pincom.info iz Sarajeva
Veoma zanimljiva vijest došla je iz rumunjskoga grada Oradea, gdje je od 1. do 4. ožujka održan skup predsjednika biskupskih konferencija jugoistočne Europe. Na tom su skupu, kako je javila Katolička tiskovna konferencija, sudjelovali predstavnici sedam biskupskih konferencija – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Turske, i Biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, kao i predstavnici Svete Stolice u Rumunjskoj i pri Europskoj uniji, te glavni tajnik Povjerenstva biskupskih konferencija Europske zajednice.
Moderno u komunizmu
Zajedno s nekolicinom stručnjaka, sudionici su raspravljali o pitanju mješovitih brakova i obitelji i u ovom kontekstu bilo je riječi i o Bosni i Hercegovini.
Tako je kardinal Péter Erdö, mađarski primas i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan posebice na brak između katolikâ i vjernika drugih kršćanskih vjeroispovijesti, napomenuo je kako su mješoviti brakovi u muslimanskim zajednicama vrlo rijetki.
- Primjerice, u Bosni i Hercegovini takav brak obuhvaća i međuetnički problem unutar same obitelji, budući da religije odgovaraju i različitim narodima. Na temelju opće zabrane od strane muslimana, praktički nije moguće sklopiti mješoviti brak. U vrijeme Jugoslavije, posebice je među komunistima i drugim jako sekulariziranim osobama, bilo moderno sklopiti kršćansko-muslimanski brak, upravo kako bi se pokazalo da se nijedna strana ne zanima previše za religiju. Danas su, međutim, takvi brakovi postali vrlo rijetki – kazao je kardinal.
Razboritost i odvažnost
Kada je riječ o stajalištu Katoličke crkve prema mješovitim brakovima, zanimljivo je podsjetiti na dokument talijanskih biskupa, objavljen prije godinu dana, a u kojem je navedeno kako je u slučajevima braka između katolika i muslimana potrebna razboritost i odvažnost u razmatranju životnih i crkvenih posljedica takvih brakova.
Msgr. Domenico Mogavero, dotajnik Talijanske biskupske konferencije, u povodu ovog dokumenta svojedobno je kazao da stajalište Crkve «o razboritosti i odlučnosti», koje u biti ne preporučuje bračne zajednice između katolika i muslimana, dijele i muslimanske vjerske vlasti, te kao primjer naveo problem odgoja djece.
- Uz svu dobru volju, inteligenciju i sposobnost za dijalog u tom pitanju, lako dolazi do razmimoilaženja i problema, jer će svaki supružnik željeti odgajati djecu u vlastitoj vjeri – kazao je msgr. Mogavero.
Neprihvatljivi brakovi
Dakle, prilično je jasno da vjerske zajednice ne preporučuju tzv. «mješovite brakove», no kakva je doista situacija u samoj Bosni i Hercegovini kada je ova stvar u pitanju?
Po podatcima za 2005. godinu, koji su objavljeni potkraj prošle godine, u BiH je sklopljeno 21.698 brakova. Koliko je od njih «miješanih» teško je procijenite, jer se ta vrsta statistika ne vodi.
Jedno od rijetkih relevantnijih istraživanja radio je prošle godine Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP). To istraživanje je pokazalo da na području s bošnjačkom većinom 26,2 posto ispitanika smatra da je u potpunosti prihvatljivo da član njihove obitelji stupi u brak s osobom hrvatske nacionalnosti, odnosno 22,4 posto s osobom koja je iz reda srpskog naroda. Na istom području 54,9 posto ispitanika smatra da je brak s Hrvatom uglavnom ili u potpunosti neprihvatljiv, odnosno 61,8 posto to isto smatra za brak s osobom iz reda srpskog naroda. U Republici Srpskoj 51,9 posto ispitanika smatra da je brak s Bošnjacima neprihvatljiv, a 47,3 posto to isto misli kada je riječ o braku s Hrvatima. Čak 68,9 posto Hrvata protivi se braku s Bošnjacima, a 66,9 posto kada je riječ o braku sa Srbima.
Mješoviti brak - trajni gubitak
Spomenuli smo podozriv stav Katoličke crkve prema «mješovitim brakovima», a kažimo i da se unutar Islamske zajednice BiH protive ovom fenomenu. Smatra se kako je u mješovitim sredinama gdje žive muslimani, mješoviti brak na neki način trajni gubitak te obitelji. Još za vrijeme reis-ul-uleme Fehim-ef. Spahe donesena je fetva o zabrani mješovitog braka muslimanima. Ta je fetva dostavljena Vrhovnom Šerijatskom sudu u Sarajevu da onemogućava muslimanima sklapanje takvih brakova. Ovaj stav se zapravo do danas nije promijenio. Jedini su izuzetak slučajevi kada je kršćanka ili židovka iskreno primila islam i kada su u punini islamskog duha odgajana njihova djeca.
Ipak, mješovitih brakova u BiH još uvijek ima, doduše mnogo manje nego ranije.
6.3.2007.