Svaki treæi Hrvat podrijetlom je iz BiH

SVAKI treæi Hrvat u Hrvatskoj podrijetlom je iz Bosne i Hercegovine, a svaki sedmi roðen je na dana¹njem podruèju te zemlje, reèeno je veèeras u zagrebaèkom hotelu Sheraton na tribini "©to je Hrvatima Bosna i Hercegovina". Do tog podatka do¹ao je Sini¹a Grgiæ sa Zavoda za poslovna istra¾ivanja dok je istra¾ivao koliko Hrvata ¾ivi u SAD-u. Koristeæi se metodom pronala¾enja ¾ari¹ta odreðenih prezimena ustanovio je da u SAD-u ¾ivi milijun i sto pedeset tisuæa osoba koje su svjesne svojih hrvatskih korijena. "No, pokazalo se i da je svako treæe hrvatsko prezime nastalo na podruèju dana¹nje Bosne i Hercegovine", kazao je Grgiæ. Ocijenio je da u javnom mnijenju vlada kriva predod¾ba o "jako moænim Hercegovcima u hrvatskom gospodarstvu" buduæi da je od 140.000 gospodarskih subjekata tek njih 12,5 posto u sudskom registru zavedeno na ime osoba roðenih u BiH. Demograf Anðelko Akrap ustvrdio je da je Bosna i Hercegovina veliki biolo¹ki rezervoar Hrvatske bez kojeg bi Hrvatska danas imala dvostruko manje stanovni¹tva. Samo od 1991. do 2001. u Hrvatsku je iz BiH do¹lo 190.000 osoba, uglavnom Hrvata. "Hrvati iz BiH su igrali veliku ulogu tijekom èitave povijesti i mi im moramo pomoæi da tamo opstanu", kazao je Akrap. Glavni urednik Katolièkog tjednika Ivo Balukèiæ ustvrdio je da su Hrvati najveæe ¾rtve u ratu u BiH i postdaytonskom miru. Prije rata na tom je podruèju ¾ivjelo 820.000 katolika, uglavnom Hrvata, a sada tek 460.000, kazao je. Govoreæi o lo¹im pravima i polo¾aju Hrvata u BiH, Balukèiæ je ocijenio licemjernima tvrdnje nekih hrvatskih politièara da Hrvati u BiH svoje probleme trebaju rje¹avati u toj zemlji. Banjoluèki biskup dr. Franjo Komarica kazao je da je katolièka crkva u Hrvata u BiH u posljednjih 15 godina pro¹la kroz najdramatiènija razdoblja u povijesti. Upozorio je i na sprjeèavanje povratka Hrvata na podruèje Republike Srpske i nikakvu obnovu crkvenih objekata. "Mi katolici u Banja Luci nemamo pravo ni braniti se", kazao je. Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ kazao je da u te¹kim prilikama treba pronaæi izazov, a on to vidi u boljem upoznavanju koje bi po njemu trebalo sru¹iti predrasude. Skup je pozdravio i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ. "Mi koji smo roðeni s druge stranice granice Zagreb je uvijek bio san", kazao je Bandiæ, dodav¹i da je u Hercegovini dobio odgoj, a da je u Zagrebu ostvario svoje ambicije. Kao jedan u nizu, okrugli stol priredili su Hrvatski katolièki radio i Katolièki tjednik kako bi Hrvati u Hrvatskoj i BiH osvijestili to da pripadaju istom nacionalnom biæu.

iskren da budem ja im uopste nisam sklon!!!bez obzira na ovaj iznad podataknema mi nista gore nego kad u svom gradu i svom tramvaju primjetim bosansku glavu i cujem onaj nakaradni bosanski naglasak!!!+zanima me nesto pa eto koristim priliku da vas pitam koliko je vas ovde za zabranu domovnica bosanskim hrvatima?

ja sam za zabranu!naravno.