Otvoren put do Petijevića

SVEČANOST U HERCEG NOVOM POVODOM ZAVRŠETKA VRIJEDNE INVESTICIJE

Herceg Novi - Predsjednik Filip Vujanović i hercegnovski gradonačelnik Dejan Mandić juče su, uz prisustvo građana, predstavnika crnogorske i Vlade BiH, kao i ambasadora akreditovanih u našoj zemlji, svečano otvorili 12,5 kilometara trase Meljine-Petijevići, koja je dio puta Trebinje-Herceg Novi.
Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar naglasio je da je put Meljine-Petijevići od lokalnog prerastao u regionalni, i u put sa svim karakteristikama međudržavnog i standardima magistralnog puta.
On je istakao da je izgradnja puta stvorila uslove za povećanje standarda ljudi koji mu gravitiraju i ekonomskog razvoja Herceg Novog, jer ga povezuje sa njegovim zaleđem.
- Prvi put u Crnoj Gori rađeno je javno-privatno partnerstvo. Moram da čestitam Opštini Herceg Novi i njenom partneru “Univerzal holdingu”, koji su našli model javno-privatnog partnerstva i koji su imali hrabrosti i znanja da taj model osmisle i uđu u njega, i stvore finansijsku konstrukciju koja je dovela i do realizacije - kazao je Lompar.
Izgradnjom puta, koncesionar - beogradski „Univerzal holding“, u Crnoj Gori registrovan kao „Univerzal Monte“, dobija pravo korišćenja puta na 20 godina, nakon čega ga vraća hercegnovskoj Opštini.
Lompar je za početak iduće godine najavio raspisivanje tendera za projektovanje zaobilaznice oko Herceg Novog, koja bi trebalo trajno da riješi saobraćajne probleme i gužve.
Predsjednik Vujanović je istakao značaj novog puta koji je, kako je rekao, poboljšao saobraćajnu infrastrukturu između Crne Gore i BiH.
On je naglasio da će, nakon izgradnje puta kroz Šćepan polje i rekonstrukcije željezničke pruge Nikšić-Čapljina, dvije države biti dobro povezane, a pruga će biti značajna i za Luku Bar.
- Nakon toga, stvoriće se dobri uslovi saobraćajne infrastrukture za povezivanje dviju država za korišćenje kvalitetnih ekonomskih resursa i za valorizaciju naše turističke ponude - kazao je Vujanović.
Izvršni direktor “Univerzal holdinga” Dušan Stupar rekao je da je put Meljine-Petijevići prva koncesija na jednoj saobraćajnici po takozvanom BOT sistemu - “uzmi, izgradi, koristi i vrati”, na prostorima nekadašnje Jugoslavije.
- Dvije godine smo pripremali koncept, papire, dokumenta i rješavali sva bitna pitanja u vezi sa izgradnjom, a za duplo manje vremena smo ga završili - kazao je Stupar dodajući da su "imali punu podršku premijera Mila Đukanovića koji je prepoznao BOT aranžman - koncesiju, kao način kako da se u uslovima nedostatka sredstava radi na poboljšanju infrastrukture, odnosno logistike za Crnu Goru kao zemlju koja ima ambicije da postane turistička velesila".
Put Meljine-Petijevići počinje od raskrsnice u Meljinama i završava se nedaleko od granice sa Republikom Srpskom. Graditelj puta bila je firma „Prijedor putevi“. Pored 12,5 kilometara puta, postavljeno je još 7,5 kilometara novog asfalta do same granice.
Cijela investicija je koštala 20 miliona eura.

Putarina od 1,5 do osamnaest eura

Naplata putarine kod graničnog prelaza počeće naredne nedjelje. Za motocikle ona će iznositi 1,5 eura, za automobile tri i za kamione 18 eura.
- U toku je rješavanja pitanja na naplatnoj rampi zbog propusne moći - kazao je Stupar.
Na pitanje hoće li građani Herceg Novog i Trebinja imati neku privilegiju, on je rekao da će to pitanje rješavati narednih dana.
Istakao je problem nekih firmi, među njima i hercegnovskog “Prvoborca” čiji kamioni stalno koriste put i njime 400 puta dnevno prođu, "zbog čega postoji opasnost da vrlo brzo dođe do habanja asfalta".

Pođani zabrinuti

Radost mještana hercegnovske opštine, naročito njegovih sela zbog izgradnje puta, nepodijeljena je, ali je zadovoljstvo dvadesetak mještana sela Podi izostalo.
Put je, prema njihovim riječima, nanio dosta nevolja i muka seljanima zaseoka Mištica jer je “jednom vještačkom deponijom ugrozio 30 kuća i izazvao klizište, koje je i dalje aktivno”.
Mještani misle da su i Opština i Republika malo uradili na sređivanju posljedica klizišta.
Predsjednik Vujanović je kazao da se nada da će obećanja koje je Mandić dao Pođanima biti ispunjena i da će se njihov problem kvalitetno riješiti.

 

jebiga,sve je manje donacija,sve manje firmi za prodat pa se moraju nalazit novo izvori finansiranja za nase vodje.

Priznaćemo Kosovo 

MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA MILAN ROĆEN U INTERVJUU ZA „VIJESTI“

Podgorica – Ministar inostranih poslova Crne Gore Milan Roćen nagovijestio je juče da će Crna Gora priznati nezavisnost Kosova. Međutim, on nije želio da otkrije kada će Vlada donijeti takvu odluku.
U intervjuu za „Vijesti“ Roćen je naglasio da kosovsko pitanje sa sobom nosi i određene emocije koje „u politici nijesu najbolji saveznik“.
„U ovom slučaju sigurno nijesu... Kosovski ciklus je završen, a kada to kažem mislim na tu vrstu svijesti. Ovo je 21. vijek, mi možemo misliti šta hoćemo, ali postoji nešto što je politički fakticitet“, ističe Roćen. „Nije se promijenio stav Crne Gore da rješenje za Kosovo treba tražiti u pregovorima, uz posredstvo međunarodne zajednice, ali su se promijenile okolnosti. Na kraju je došlo do te promjene koja je politička realnost“.
Kada će Crna Gora da se zvanično odnese prema toj političkoj realnosti?
Nijednim svojim potezom ranije nijesmo htjeli da na bilo koji način dolivamo ulje na vatru u pregrijanoj političkoj atmosferi u Srbiji i da odnosom prema onome što se desilo na Kosovu utičemo na izborne rezultate u Srbiji.
U Prištini, kao i u Beogradu, i na svim relevantnim međunarodnim adresama, razumjeli su da je nama prije svega stalo da očuvamo unutrašnju stabilnost i da doprenesmo regionalnoj stabilnosti. Sa svih tih adresa dolaze nam priznanja zbog takve uzdržane i promišljene politike. Naravno, slijedićemo svoj strateški interes – članstvo u EU i NATO – i u skladu sa tim donijeti odluku.
Da li ovo znači da će Crna Gora priznati Kosovo, s tim što se to neće desiti tako brzo, odnosno tokom ove godine?
Mislim da taj zaključak nije do kraja tačan.
Što nije tačno?
Nijesam govorio uopšte o dinamici. Hoće li to biti prije ili kasnije, zaista u ovom trenutku ne bih mogao da odgovori ni ja niti bilo ko. To će se desiti onda kada procijenimo da je to politički najbolje za Crnu Goru.
Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići kaže da su na Kosovu dobili obećanje od najviših zvaničnika Crne Gore da će Crna Gora donijeti odluku o priznanju?
Mi imamo komunikaciju i sa Prištinom i sa Beogradom. Međutim, nijesmo u obavezi da Beogradu kažemo da nećemo priznati, niti Kosovu da hoćemo. Ne radi se tu uopšte o bilo čijem obećanju. Nama je najveći interes da imamo najbolje moguće odnose sa svima u regionu. Dakle, i sa Srbijom, i sa Kosovom, sa kojima se graničimo. Ostajemo dosljedni takvoj politici, jer smo i do odluke kosovskog parlamenta, stalno isticali da je prirodno da imamo najbolje odnose i sa Kosovom, bez ikakvog prejudiciranja njegovog statusa. Sve to je za jednu malu Crnu Goru od kapitalne važnosti.
Nama stižu različite poruke, i iz Srbije, i sa Kosova, i od onih iz Crne Gore koji podržavaju Srbiju ili Kosovo. Sve to respektujemo, ali prije svega vodimo računa o Crnoj Gori, državnim i interesima naših građana.
Što mislite o predlogu SNP-a da se održi referendum o (ne)priznanju Kosova?
To je jedna od političkih poruka više okrenuta ka zadobijanju pažnje na domaćoj sceni. Ja ne znam za primjer da je neka država organizovala referendum o tome hoće li ili ne priznati drugu državu. Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku i ona je odgovorna za donošenje takvih odluka.
Ima li Vlada istraživanja javnog mnjenja o tome kakvo je raspoloženje u javnosti Crne Gore o pitanju Kosova? Neka istraživanja govore da manje od 20 odsto građana smatra da treba priznati Kosovo?
Koliko znam, ona su uglavnom rađena u vrijeme predizborne kampanje. Znate da je tada atmosfera pregrijana, i da je politika nekih partija ovdje refleksija onoga što je aktuelno u Srbiji, tako da je i to možda uticalo na takve rezultate.
Znam koliko je Kosovo bolno pitanje za Srbiju, i za neke i u Crnoj Gori, ali ako racionalno gledate na stvari, onda to dobija drugu dimenziju. Mislim da bi i u postojećoj situaciji Srbija mogla izuzetno politički da profitira.
Kako?
Nije mi namjera da ja učim bilo koga u Srbiji šta da radi ovim povodom. Ali ću reći svoje mišljenje, kao prijatelj Srbije. Ne prekidajući diplomatsku borbu za Kosovo, siguran sam da je dugoročno u najboljem interesu Srbije, i stabilnosti regiona, da uspostavi kontakte sa rukovodstvom Kosova. Jer, bez obzira na prisustvo međunarodnih snaga na Kosovu, niko ne može osigurati bezbjedan život Srba na Kosovu, niti zaštititi srpske kulturno-istorijske spomenike, kao što to mogu Albanci. To bi relaksiralo situaciju u cijelom regionu.
Uostalom, kroz istoriju se zna ko je očuvao Pećku patrijaršiju. Ne može se stalno govoriti „Kosovo je Srbija“, a s druge strane, okretati glavu od Albanaca koji žive na Kosovu. Ako živimo jedni pored drugih, onda moramo da imamo toliko pameti da u skladu sa savremenim evropskim i svjetskim kretanjima od toga napravimo pravi politički kapital.
Mislite li da ćete imati problema sa Moskvom kada Vlada bude donijela odluku o priznanju Kosova?
Nećemo, jer se Rusija odnosi sa velikim respektom prema tome što mi radimo ovdje i prije svega polazi od toga da smo mi nezavisna država koja vodi računa o svojim i regionalnim interesima. Niko od ruskih zvaničnika nije ni u primislima pokušao da nam sugeriše što da radimo.
Kakvi su Vam planovi za dalje razvijanje diplomatske mreže?
Uskoro treba da pošaljemo ambasadora u Grčku, a vrlo brzo ćemo ići i sa donošenjem odluke o otvaranju ambasada u Turskoj i Mađarskoj. Ambasada u Kini već radi, treba da imenujemo ambasadora u Pekingu.
Mislim da smo za kratko vrijeme postigli zapažen uspjeh kada je u pitanju otvaranje predstavništava u susjednim i svim ključnim zemljama, ključnim međunarodnim organizacijama, EU, NATO...
Plan nam je da u pojedine zemlje šaljemo ljude sa specijalističkim znanjima, mada je jedna od glavnih obaveza naših, kao i diplomata drugih zemlja - jačanje ekonomske saradnje.
Što mislite o predlozima da Crna Gora ostane neutralna i da ne ide u NATO?
To je fina priča, ali treba biti realan. Balkan nije Skandinavija, Balkan nije ni centralna Evropa, nego je Balkan Balkan. To je utopistička ideja. Pa i zemlje koje nijesu ni u EU ni u NATO-u usklađuju svoju politiku sa njima, jer su to održivi sistemi, koji se trude da pronađu rješenja za savremene izazove u svijetu.
Mnogi kažu da je NATO paravan i oruđe u rukama najmoćnije zemlje svijeta?
Amerika je Amerika, ali da je to tačno, Makedonija bi bila pozvana u članstvo u NATO na samitu u Bukureštu, isto kao i Albanija i Hrvatska. Vidjeli ste da se tamo odluke donose konsenzusom, i da je Grčka blokirala Makedoniju.

http://www.vlada.cg.yu/img/1197571157.jpg