Varljivo leto 2008.
Kranovi i turisti ne idu zajedno. Trebaju nam i novi putevi i novi hoteli, ali se oni grade kada turista nema
Ako nemaju novca da iznajme ležaljku dobro dođe hlad na šetalištu ispod palme
Budva – Krenulo je medijski ofanzivno, pomalo nadmeno tek što se izašlo iz zime: ovoga leta novi rekord. Stranci iz Evrope će navaliti, pratiće ih u stopu gosti sa eks-JU prostora, posebno iz Srbije.
Uporedo sa najavama nabijenim optimizmom, koje su stizale sa sajmova i berzi širom Evrope, ali i sa onih u okruženju, sve proleće su bageri „orali” južnojadransku obalu, šireći uske drumove, ali i gradeći Zavalu, još hotela i stambenih zgrada koje na Budvanskoj rivijeri niču kao pečurke nakon kiše. Prašina i duge kolone dočekali su prve goste koji su do plaža preskakali beton i železo, neretko i rasecali noge. Trajalo je to (i dalje svi kranovi nisu ukočeni) do prvih julskih dana. Na drugoj strani osokoljeni najavama vrelog leta, hotelijeri i vlasnici privatnih restorana i kuća za izdavanje podigli su cene i do 25 odsto! Naprosto rezon je bio: što da ne zaradimo u takvoj gužvi.
I dogodila se „julska rupa”. Ništa od najezde Evropljana, ništa od ruskog buma, izostali su u većem broju i gosti iz Srbije. Na jednoj strani domaćini, realni, oni koji žive uistinu od turizma, izašli su brzo s analizama: bageri su oterali goste, ekološke takse na granici i „pretresi” gepeka „paradajz turista” dodatno su uticali da gosti iz Srbije krenu drugim drumovima, cene koje su odletele u nebo odbijaju...Videvši da je sezona loše krenula reagovali su i oni koji se decenijama bave ovim poslom i znaju za sve (ne)prilike turističke.
– Imamo sezonu kakvu smo zaslužili – iskren je Diki Kažanegra, vlasnik agencije „Adriatik ekspres”. – Kranovi i turisti ne idu zajedno. Trebaju nam i novi putevi i novi hoteli, ali se oni grade kada turista nema.
U oceni sumornog početka sezone pridružio mu se i Dragan Ivančević, suvlasnik i direktor elitnog hotela „Kraljica Montenegra” u Bečićima, ističući da njegov hotel već beleži minus, da su izostali gosti, da stižu odštetni zahtevi od turista koji su gutali prašinu umesto svežeg vazduha na hotelskim terasama.
– Izostali su Rusi. Deo njih već ima kuće i stanove na našoj obali, pa su tu domaćini, drugi ne dolaze jer ne trpe saobraćajni haos, divljanje cena i slične poteze – rekao je Ivančević.
Cene su – posebna priča. Espreso valja ovog leta platiti u kafićima oko starog budvanskog grada 1,40 evra, pa i dva, za pivo se mora dati od 1,5 do 3 evra (najčešće dva i dva i po), slično je sa sokovima. Litar vina u malo boljoj konobi staje i do 50 evra, kilogram ribe od 30 do 70, porcija roštilja je premašila cenu od 10 evra. Ako se ima u vidu da krevet staje od 12 do 15 evra, u apartmanima 20 i 30, onda je jasno s koliko para treba krenuti na „rivijeru bisernih plaža”.
Umesto da su pune gostiju, ulice su preplavili – dileri. Oni koji s tablama na kojima piše „sobe, apartmani” nude sumnjiv smeštaj uz obaveznu naknadu za svoj posao i koji presreću turiste na svakom ćošku. Videvši da je vrag odneo šalu, domaćini koji su pripremili svoje apartmane i kuće očekujući najezdu, počeli su da krešu cene. Sve su češći oglasi sa „popustima”, i na internetu i u štampi. Krevet je tako pao (još uvek ne masovno jer mnogi čekaju da krene) na deset pa i 8 evra, a po svoj prilici uslediće i nova sniženja. No, da li će to biti kasno ili ne, pokazaće naredni dani i nedelje.
I dok realisti priznaju da se grešilo i pogrešilo, turistički čelnici će u – klin. Ministar turizma u crnogorskoj vladi Predrag Nenezić kaže da sezoni nije odzvonilo zovući u pomoć statistiku koja kaže da je gostiju „otprilike kao i lane”.
– Mi hoćemo elitni, a ne masivni turizam. Stoga gradimo i nove hotele i puteve, vodovode i ostalo. To gosti razumeju. Kvalitet treba platiti, zna se. A oni koji su podigli cene bez pokrića imaće problema. Ima i te kako i dezinformacija kroz priče o zmijama i meningitisu, jer epidemija nema, tu su još neke podvale. Oni koji su nam došli u goste, najbolje znaju kako je ovde – rekao je Nenezić.
I tako između priča o krahu i najava dobre sezone u kojoj će turisti u Crnoj Gori ostaviti oko 600 miliona evra, teče jul uz more južnojadransko. Plaže, na kojima i dalje ima više ležaljki (dnevni najam ležaljke i suncobrana staje i do 7 evra) nego gostiju, čekaju gužve koje turistički čelnici najavljuju. Valjda za kraj jula i početak avgusta, kada je na moru po tradiciji najviše naroda. A kako onda „pokriti” priče o tome da je na jugu Crne Gore u toku borba za produženje sezone na celih šest meseci. Jer, predsezona nije išla kako treba, a i sezona, ako se ovako nastavi neće doneti mnogo toga boljeg