Današnji dan, 27. svibnja 1992. godine bio je jedan od najtragičnijih za "Gavrane" - 4. bojnu 1. gardijske brigade "Tigrova". Tog dana na dubrovačkom ratištu, na brdu Lisnik, život je na oltar Domovine položilo sedmero pripadnika "Gavrana" te jedan pripadnik 115. brigade HV.
Neprijateljski napad na Lisnik i okolna brda Oštri gradac i Križevo brdo započeo je u ranim jutarnjim satima. Prilikom intenzivnih napada na Lisnik ranjen je zapovjednik satnije Drago Prša po kojeg odlazi Smajo Čelik, bolničar saniteta „Gavrana“. Dolaskom na mjesto na kojem se nalazio Prša, Čelik je i sam ranjen, ali ne posustaje. Daje si morfij i sam se pod jakom neprijateljskom vatrom izvlači s Lisnika. Ranjenog zapovjednika izvlače Vinko Paulić i Željko Frigan. Netom što su izvukli Pršu, vezom Milan Rupčić javlja da je teško ranjen te da od četvorice gardista u rovu jedini ostao živ. Pod jakom topničkom vatrom suborci su ga izvukli i spasili mu život.
Sanitet 4. bojne „Tigrova“ imao je pune ruke posla. Ranjenike su prebacivali u bolnicu dok se do poginulih nikako nije moglo jer agresor nije prestajao napadati. Tijela poginulih izvučena su tek 29. svibnja iako su i tada na Lisnik padale granate. Život su toga izgubili „Tigrovi“ Muhamed Ahmetović, Janez Cizl, Slobodan Gavrić, Ivica Gršić, Nenad Klaić, Ljudevit Ljubičić, Zoran Petrović te pripadnik 115. imotske brigade Hrvatske vojske Milan Mustapić.
Jedan od dragovoljaca iz 115. brigade, koji su vodili "Tigrove" na Lisnik, Borislav Znaor prisjetio se za Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat tog dana:
"Kao pripadnik Imotske 115. brigade, teško sam ranjen i zatrpan leševima poginulih branitelja. Zahvaljujući bojniku Peji Karačiću iz "Tigrova" i mom suborcu Tončiju Ćapinu, koji su me izvlačili spašen mi je život. Ne mogu zaboraviti taj krvavi dan 27. svibnja 1992. godine. Teško je to nositi u sebi, puno puta, dođe mi ta slika, leševa od suboraca, pod kojima sam bio zatrpan."

Na današnji dan 1992. godine velika tragedija zadesila je Slavonski Brod. U vrijeme kada su se nakon nekoliko dana primirja u Slavonskom Brodu djeca trebala vratiti u školu dogodio se strašan zločin. S udaljenosti od 20 kilometara iz srpskih uporišta na planini Motajici na dječje igralište u gradskom naselju Plavo polje iz dalekometne haubice doletjela je granata. Pri dječjoj igri naprasno je prekinut život troje djece, a četvero je mališana ranjeno. Majka stradalog dvanaestogodišnjaka Dejana Mijatovića, Zdenka, prisjetila se jednom prilikom tog dana:
„Toga kobnoga proljetnog poslijepodneva, 27. svibnja 1992., dvanaestogodišnji je Dejan Mijatović nakon mjeseci provedenih u podrumu sa svojim osmogodišnjim sestrama blizankama izišao iz kuće željan zraka, sunca i igre. Zajedno s njima, na igralištu u naselju Plavo polje u Slavonskom Brodu, u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je živio, toga se dana igralo još 30ak djece. Nažalost, njihova igra nije dugo trajala. Dejanov život prekinula je granata ispaljena sa srpskih položaja na planini Motajici u susjednoj Bosni. Zakačila se za drvo i raspršila po djeci. Osim njega, ta je granata ubila i šestogodišnju Sabinu Hodžić te 13-godišnjeg Bojana Timarca, dok je jedno od desetak teško ranjene djece bila i Dejanova sestra Ana, koja je zadobila vanjski prijelom prstiju i potpuno joj je razneseno koljeno. Druga sestra Marija potrčala je kući i roditeljima rekla tužnu vijest. Možete misliti kako smo se osjećali kada nam je dijete utrčalo u kuću i reklo da joj je brat poginuo. Suprug i ja istrčali smo iz stana. Kako smo bili u papučama, putem smo ih bacili i nastavili trčati bosi. Kada smo došli, dočekao nas je pravi pokolj. Na sve strane čuli su se jauci. U tom stresu čovjek ne može dobro ni vidjeti gdje sve leže djeca. Dejana je geler pogodio ravno u srce. Umro je suprugu na rukama. Prije smrti kao da nas je još jedanput pogledao i zatim je zauvijek zatvorio oči.“

Ovo je kod Slanog, prema Orahovom dolu, dan ranije 26. svibnja Tigrovi su uzeli Slano i istog dana specijalna policija iz Dubrovnika iskrcava se u novu Mokosicu odakle su Srbi pobjegli na okolna brda sa kojih su jos dugo ubijali i pucali na sve sto se krece magistralom.

Tocnije do srpnja i operacije Tigar kada je HV preuzela dominantne kote posebno Golubov kamen i pomakla inicijativu prema Popovu polju.

https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/na-danasnji-dan-operacija-lipanjske-zore

https://www.youtube.com/watch?v=mAD09BJ-PNs

na današnji dan 1991 osnovan HOS,,,,🙏

https://www.youtube.com/watch?v=cI2dAMYx0g0&feature=emb_title

https://hu-benedikt.hr/?p=115479

https://www.youtube.com/watch?v=zo6Yu7eE1u4

NAPAD NA POLICIJSKU STANICU U GLINI

Dana 26. lipnja 1991. godine, dan nakon što je Hrvatski sabor proglasio hrvatsku samostalnost, pobunjeni Srbi izveli su napad na Policijsku stanicu Glina, koju su bezuspješno pokušavali okupirati još od rujna 1990. godine. To je bio najsilovitiji napad, od više njih na prostoru Banovine, koji su krenuli toga dana prije svitanja, samo nekoliko sati od donošenja povijesne odluke Hrvatskog sabora, a cilj im je bio protjerivanje Hrvata sa područja općina Glina, Hrvatska Kostajnica i Dvor na Uni. Ti su teroristički napadi bili pomno isplanirani, a kao povod je poslužila spomenuta odluka Sabora. Policijske procjene kazuju da su glinski Srbi u svega nekoliko mjeseci skupili naoružanje od tzv. JNA, a radilo se od oko 2000 komada vatrenog oružja. Tako dobro naoružani, pokreću napad na policijsku postaju i prekidaju komunikaciju opkoljenima. Kako su napadnuti hrvatski policajci ostali su bez pomoći, nakon višesatnog okršaja se predaju. Međutim, slijedio je hrvatski odgovor, i intervencija jedinica MUP-a za posebne namjene ATJ Lučko i policajaca iz Siska, pa je policijska stanica oslobođena. Na to reagira okupatorska tzv. JNA razmiještanjem oklopnih jedinica po gradu, što je omogućilo pobunjenim srbo-četnicima da zadrže veći dio grada, a hrvatske snage imale su pod nadzorom postaju, te nekoliko okolnih zgrada i ulica. U tom otvorenom ratnom sukobu hrvatska je strana pretrpjela gubitke: policajac Tomislav Rom je ubijen, ranjeno je 6 njegovih kolega, a 14 pripadnika hrvatske policije zarobljeno je od strane agresora. Zarobljenike su srbo-četnici odveli u logore na Banovini i u Knin gdje su ih mučili, a nakon nekog vremena su razmijenjeni. Sa srpske strane bili su gubici od tri poginula, i 13 ranjenih. Zbog intervencije hrvatske policije, vlada tzv. Republike Srpske Krajine na zasjedanju u Kninu tu oslobodilačku akciju MUP-a RH nazvala je ''agresijom'' na svoju paradržavnu tvorevinu, iako su oni prvi započeli sukob. Nakon terorističkog napada, pobunjeni Srbi ne staju sa terorom, te pokreću val pljački po cijeloj glinskoj općini. Glina, i policijska postaja, na kraju su potpuno okupirane 27. srpnja 1991. u sklopu operacije ''Žaoka'', koju je predvodio ratni zločinac, tzv. Kapetan Dragan.

Umjetnička instalacija u Osijeku simbolično prikazuje hrvatsku pobjedu nad srpskim agresorom.
Odnosi se na fiću koji je prije točno 29 godina uništen pod gusjenicama tenka T-55

Na današnji dan rođen je heroj Domovinskog rata, dragovoljac HOS-a, Francuz Jean Michel Nicolier. Dragi prijatelju, kada je bilo najpotrebnije, stavio si se na raspolaganje Domovini! Hvala Ti i neka Ti je vječna slava! Počivaj u miru!