Već treću godinu ovaj australijski državljanin je pritvoren u gradu Pertu, po zahtevu Hrvatske za izručenje, a sada je krenuo u „kontraofanzivu” tužeći obe države
Dragan Vasiljević-odbrana dokazuje da se od prvog dana prema njemu postupalo – nezakonito
Krajem ovog meseca, tačnije, od 27. do 29. avgusta, Federalni sud Australije razmatraće žalbu Dragana Vasiljkovića na presudu da bude izručen Hrvatskoj. Takva presuda je doneta decembra prošle godine. Lokalni sud u Pertu, gde on živi, presudio je da nema smetnji da bude izručen državi Hrvatskoj i ujedno odobrio zahtev za ekstradiciju.
Dragan Vasiljković, alijas Danijel Sneden, alijas Kapetan Dragan, nalazi se u pritvoru od 19. januara 2006. godine. I u tužbi koju je Federalni sud Australije prihvatio da uzme u razmatranje, njegovi branioci dokazuju da je on građanin suverene države kojeg vlast nezakonito drži u zatočeništvu za račun strane države s kojom ne postoji sporazum o izručenju. Tužeći Australiju i Hrvatsku, Vasiljković je prešao u „kontraofanzivu”.
O svemu ovome što se dešava Vasiljkoviću obavestili su „Politiku” članovi srpske dijaspore u Australiji. Oni se gotovo tri godine bore svim pravnim sredstvima da on ne bude izručen, ali i prikupljaju novac kojim se finansira Vasiljkovićeva odbrana.
„Dragan se drži dobro”, pišu nam, „redovno prima posete, ali nema tu privilegiju da se dopisuje s bilo kim. Zabranjeno mu je i bilo kakvo slikanje van ili unutar zatvora... Mi, Srpska zajedica i organizacija ’Srbi za istinu i pravdu u Australiji’ i njegovi advokati, tvrdimo da hrvatsko pravosuđe nije u mogućnosti da sudi pravedno Kapetanu Draganu, specijalno zato jer je on kod Hrvata i hrvatskih medija unapred osuđen. Znači, tu sudije nemaju mnogo šansi da odrade svoj posao pravedno i pošteno... Drugi problem je to što, po našoj proceni, Dragan ne bi možda ni stigao da izađe pred sudiju, on bi bio likvidiran samo da bi se moglo pisati da je on srpski ratni zločinac koji je, eto, hteo pobeći i tako je nastradao ili izvršio samoubistvo u ćeliji...”
Tražeći zaštitu njegovih ustavnih prava kao australijskog državljanina, njegova „udružena” odbrana dokazuje da se od prvog dana prema njemu postupalo – nezakonito. Kako kažu, on je uhapšen na osnovu hrvatskog zahteva za izručenje i predstavke uz taj zahtev u kojoj se navodi da ga tamo traže zbog tri krivična dela (dva za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i jedan protiv civilnog stanovništva), a na osnovu paragrafa 122 i 120. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Vasiljković je lišen slobode na osnovu nedokumentovanog pisma, dokazuje odbrana. Kada je izdat nalog za hapšenje, niko u Australiji nije ni znao šta piše u tim paragrafima na koje se zahtev poziva, jer podnosilac nije australijskim vlastima podneo i engleski prevod propisa po kojima ga optužuju. Takođe, optužbe za navodne zločine počinjene u Kninu, Bruškoj i Glini potpadaju pod međunarodne propise iz humanitarnog prava, smatra odbrana, što podnosilac nigde ne navodi.
Upozorava se da se ni u nalogu za pokretanje postupka za izručenje, koji je potpisao sudija Barton iz lokalnog suda u Pertu (mesto stanovanja Dragana Vasiljkovića), ne kaže da je reč o zemlji s kojom Australija ima sporazum o izručenju, već samo da se postupa u ime australijskih vlasti.
Vođenjem postupka za izručenje Hrvatskoj, a za navodne zločine za koje se odgovara međunarodnoj jurisdikciji, i Australija i Hrvatska prenebregle su svoje obaveze kao članice Ujedinjenih nacija, organizacije koja je Međunarodni sud u Hagu odredila kao nadležan za procesuiranje ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji, tvrde branioci.
Hrvatska nema jurisdikciju u slučaju navedenih optužbi za Knin, Brušku i Glinu, sledstveno međunarodnom zakonu i zbog činjenice da je i sama bila učesnik tih sukoba, navodi se, uz ostalo, u materijalu predočenom sudu. Zbog manjkavosti zahteva za izručenje u kojima se nalaze „ništavne osnove” za postupak, Dragan Vasiljković je praktično u Sidneju 19. januara 2006. uhapšen u svojoj zemlji, od Hrvatske, ističe odbrana.
Hrvatsko ministarstvo pravde je, inače, u dva navrata saopštilo da je odluka o izručenju donesena, što je kasnije demantovano, ali blamaža je ostala. Saopštenje ministarstva da je prvostepeni australijski sud doneo takvu odluku preneli su svi hrvatski mediji, što je izazvalo zabunu i iznenađenje u svim krugovima koji prate ovaj slučaj. Pravdali su se naknadno da je sud u Sidneju doneo odluku, jednom o zadržavanju u pritvoru, a jednom o izručenju, ali nisu znali tada da odgovore da li je ta odluka konačna.