Domovinski rat

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
15. srpnja 2010. u 00:02
15.07.1990.

SUBOTICA

- U Subotici je utemeljen Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), s ciljem zastupanja interesa vojvođanskih Hrvata; glasilo stranke je Glas ravnice.


15.07.1991.

BANOVINA

- Srpski teroristi pod zaštitom JNA napali policijske postaje MUP-a RH u Kozibrodu, Glini i Topuskom - dvije su osobe ubijene, a šesnaest ih je ranjeno.
- JNA napala Policijsku postaju Glina i naselje Jukinac s hrvatskim pučanstvom. Hrvatske snage su pomogle izvlačenju hrvatskog pučanstva iz Gline i s. Jukinca i sami su se izvukli prema G. i D. Viduševcu.

LIPIK

- U Lipiku je mučki iz zasjede ubijen hrvatski policajac Branko Čorak iz Policijske postaje Koprivnica. Rođen je 13. travnja 1961. godine u Sovjaku, Općina Virovitica. U Policijskoj postaji Koprivnica radio je 11 godina. Bio je oženjen i živio je u Koprivničkoj Reki. U ovom napadu još su dva policajca ranjena.

PETRINJA

- Tenkovska paljba JNA po postrojbi MUP-a i ZNG-a u Dragotincima i Kraljevčanima. Poginuo Dubravko Pukšec.

KARLOVAC

- Iz Novog Zagreba upućeno 2 satnije dragovoljaca u Topusko.

OTOČAC

- U Otočcu ustrojena je desetina MB-120 mm.


15.07.1992.

ZAGREB

- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je ukaz o dodjeli činova, promaknućima i prevođenju u činove djelatnih časnika OS RH: U čin djelatnog BRIGADIRA: Ivan (Fabijana) Masljak i Željko (Antuna) Prpić. U čin djelatnog PUKOVNIKA: Žarko (Ivana) Peša, Rajko (Nikole) Dumančić, Josip (Ivana) Vukina i Darko (Franje) Rukavina. U čin djelatnog BOJNIKA: Drago (Mije) Bilović, Stjepan (Franje) Dujmović, Mirko (Drage) Radotić, Ivan (Stjepana) Šlabek, Nikola (Ive) Šimunović i Zvonko (Mijin) Brajković. U čin djelatnog SATNIKA: Željko (Emila) Pavelić, Mirko (Jurja) Posavi i Zlatko (Petra) Potnar. U čin djelatnog NATPORUČNIKA: Milan (Ivana) Katalinić, Ivica (Nikole) Matasić, Zdravko (Gabrijela) Orešković, Alojz (Krešimira) Orlović, Milan (Ivana) Pernar i Milan (Mate) Čulinović. U čin djelatnog PORUČNIKA: Ivica (Marka) Šegota.


15.07.1993.

GOSPIĆ

- 705. dana rata srpsko topništvo zasulo granatama i raketama Gospić, Stari Lički Osik, Vukšić i Perušić.

KARLOVAC

- 19.00 sati počeo napad na Mekušje, ranjen jedan pripadnik MUP-a. Uzbuna za grad dana u 23.30 sati. Granate su nastavile razarati grad. Napadnut je i Ogulin i okolna mjesta, pa je promet, iz sigurnosnih razloga, na cesti Karlovac - Senj bio zatvoren.

NEW YORK

- Osim od v. Britanije, prijetnje su došle i od Vijeća Sigurnosti da će uvesti sankcije ako se pusti u promet pontonski most na Maslenici. Najavljeno je da će 19.7.1993. ozbiljno razmotriti uvođenje sankcija RH.


15.07.1994.

ZAGREB

- U službeni državni posjet Hrvatskoj stigao predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel, kojeg je na platou Predsjedničkih dvora u Zagrebu, uza sve državničke i vojne počasti, dočekao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

KARLOVAC

- Pripadnici Poljskog bataljuna UNPROFOR-a na silu pokušali probiti već petnaestodnevnu blokadu punkta kod Petraka od strane prognanika. Po intervenciji hrvatske policije vozila UN vraćena nazad.


15.07.1995.

ZAGREB

- Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana stožerni general Janko Bobetko razriješen dužnosti načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske, zbog odlaska u mirovinu, a na njegovo mjesto imenovan general zbora Zvonimir Červenko.

KOSTAJNICA

- Općinu Kostajnica posjetila delegacija SDS-a Čikago i SPC "Sveti Sava" i "Sveti arhanđel Mihajlo" iz Toronta. Delegaciju predvodili Radmila Lunić i Stojan Stojaković.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
16. srpnja 2010. u 00:12

16.07.1991.

HRVATSKA KOSTAJNICA

- Srpski teroristi ranili američkog TV novinara Ivana Stankovića blizu Hrvatske Kostajnice.

KARLOVAC

- Napadnuto je Topusko pri čemu je ranjeno 7 pripadnika ZNG.

GLINA

- U 13,15 sati prvi napad minobacačima na Gornji Viduševac.


16.07.1992.

SLAVONSKI BROD

- Bosanski Srbi ispalili granatu na izbjeglički centar u Slavonskom Brodu, 12 osoba poginulo a šezdesetak ranjeno.

ZAGREB

- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman razgovarao u Zagrebu s ministrom vanjskih poslova Velike Britanije i predsjedateljem ministarskog vijeća EZ Douglasom Hurdom.


16.07.1993.

KARLOVAC

- U selu Stara Drenčina četnici ubili 19.-godišnju Zrinku Gmaz, te ranili maloljetnog Domagoja Gmaza i maloljetnog Igora Karaulu. Zločin zbog kojeg nitko nije odgovarao. 
- Na meti neprijatelja u popodnevnim satima su bili Velemerić i Ladvenjak. Ispaljeno je 70-tak MB projektila, a nije pošteđen ni Martinščak. Opća opasnost je oglašena u 23,15 sati. Na Rečicu je ispaljeno 30-tak projektila.

ŽENEVA

- U Ženevi se sastali hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i srpski predsjednik Slobodan Milošević, te razgovarali o BiH kao mogućoj konfederaciji.

NEW YORK

- Vijeće sigurnosti podnijelo zahtjev Republici Hrvatskoj da odustane od puštanja u promet Masleničkog mosta.


16.07.1994.

ZAGREB

- Na izvanrednom zasjedanju hrvatskoga Sabora dr. Mate Granić govorio o ostvarivanju mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, te naglasio da će, ako Hrvatska zatraži, UNPROFOR otići i pozvao prognanike da omoguće nesmetan rad UNPROFOR-u, jer bi produženje blokade moglo dovesti do onoga što je okupator i želio - konzerviranja stanja.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
17. srpnja 2010. u 01:19

17.07.1990.

BEOGRAD

- Savez komunista Srbije promijenio ime u Socijalistička partije Srbije, a za prvog predsjednika stranke na osnivačkom kongresu u Beogradu izabran Slobodan Milošević.


17.07.1991.

ZAGREB

- U Hrvatskoj počinje djelovati promatračka misija EZ-a sa 48 promatrača i 61 službenikom.
- Predsjednik Tuđman donio odluku o osnivanju i imenovanju članova Kriznih štabova. Zadaća Kriznog štaba je sustavno praćenje i procjena političko - sigurnosnih prilika u RH; te predlaganje i poduzimanje s tim u svezi potrebnih mjera preko republičkih i drugih državnih (općinskih) tijela. U Krizni štab imenuju se za predsjednika Josip Manolić predstojnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka RH, za tajnika Zdravko Mustač zamjenik predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka RH, za člana Slavko Degoricija ministar u Vladi RH, za člana dr. Šime Đodan ministar obrane; za člana Martin Špegelj general pukovnik zapovjednik ZNG, za člana dr. Onesin Cvitan ministar unutarnjih poslova, za člana Gojko Šušak ministar iseljeništva i zamjenik ministra obrane, za člana Branko Salaj savjetnik u Uredu predsjednika Republike i za člana Josip Slunjski zapovjednik Štaba civilne zaštite RH.
- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je odluku razrješenju dužnosti predsjednika Vlade RH Josipa Manolića te da za predsjednika Vlade RH imenuje Franju Gregurića, ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca, za ministra u vladi i zamjenika ministra unutarnjih poslova Slavka Degoriciju.
- Predsjednik Vlade RH Josip Manolić donio je uredbu o oznakama zvanja i funkcija te uniformi ovlaštenih službenih osoba Ministarstva unutarnjih poslova. Najznačajnije novosti u toj uredbi navodi se da se za ovlaštenu službenu osobu uvodi oznaka zvanja policajac.

BRIJUNI

- Članovi jugoslavenskog Predsjedništva iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, te Makedonije sastali se na Brijunima, dok se ostatak Predsjedništva sastao u Beogradu.

DARUVAR

- Sukobi na Daruvarskom području počeli su napadom na radnike Hrvatskih šuma.

KARLOVAC

- U noći 17. - 18.07. pucalo se u Krnjaku, a 4 maskirne osobe presreću pričuvne policajce.

BANOVINA

- Srpske snage otele petoricu mještana banijskog sela Dragotinci.
- Od strane srpskih terorista ubijen Ilija Petrović iz sela Maja u okolici Gline.
- Prvi minobacački napad četnika na mjesto Majur.
- Iz sela Čukur kod Hrvatske Kostajnice pripadnici TO napadaju Hrvatsku Kostajnicu.

ZADAR

- Ispaljene prve granate na područje zadarske županije i to na Lišane Ostrovičke, Vukšić i Bulić. Granate su ispaljene sa Mačkovog kamena (ćuline) povrh Ostrovice, sa položaja na koje su se  17.07.1991.g. ukopale haubice neprijateljske JNA i domaćih srba. Tom prilikom smrtno su stradali župnik Mile Mamić i Josip Žulj, pripadnik MUP-a, otac šestero djece. Toga dana su se žitelji navedenih mjesta po prvi puta susreli sa rječi evakuacija i postali prognanici. Smješteni u Pirovcu, stanovništvo je brojilo dane povratka na svoj rodni kamen, naivno misleći da je to nešto prolazno i da neće trajati duže od nekoliko dana. Nitko više nije vidio svoje ognjište narednih pet godina, dok se nije vojno redarstvenom akcijom Oluja oslobodilo okupirano područje. Nakon toga topničkog napada u Lišanima je ostalo oko stotinjak mještana koji su zajedno s policajcima odlučili braniti svoje selo.
- Prvi puta granatiran Biograd na moru.
- Četnici su zarušili cestu Lovinac - Mali Alan - Zadar.

BARANJA

- Ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG za istočnu Slavoniju i Baranju. U Osijek upućena mješovita bitnica.

ILOK

- Prvi put u Hrvatskoj JNA se služi ratnim zrakoplovstvom u napadu na jedinicu ZNG-a na Principovcu kraj lloka. Ubijena su dva vojnika iz sastava ZNG-a "Tigrovi", a dvojica su ranjena.


17.07.1992.

ZAGREB

- Slomite agresora - stoji u apelu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ivana Supeka Vijeću sigurnosti, svim organizacijama UN, te svim akademijama s kojima HAZU surađuje i svjetskoj javnosti.

- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je ukaz o dodjeli činova, promaknućima i prevođenju u činove djelatnih časnika OS RH: U čin djelatnog SATNIKA: Stjepan (Đure) Dumić, Stjepan (Drage) Šeliga i Marko (Luke) Zorić. U čin djelatnog NATPORUČNIKA: Ivan (Marka) Babić, Predrag (Josipa) Britvec, Velimir (Borislava) Čuić, Branko (Franje) Dijanić, Dragutin (Slavka) Murk, Antun (Vinka) Rukavina, Vlado (Andrije) Puškaš, Inoslav (Vejsila) Spahić, Mladen (Vladimira) Oprek, Željko (Peje) Tadić i Ljubomir (Stipana) Udijak. U čin djelatnog PORUČNIKA: Zlatko (Aurelija) Frketić.Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je ukaz o dodjeli činova, promaknućima i prevođenju u činove pričuvnih časnika OS RH: U čin pričuvnog SATNIKA: Mirko (Nikole) Magdić i Željko (Valentina) Mokos. U čin pričuvnog NATPORUČNIKA: Ante (Stipe) Perić, Goran (Franje) Lončarić i Mladen (Jakova) Ramljak. U čin pričuvnog PORUČNIKA: Darko (Adolfa) Bahnik, Tomislav (Andrije) Getoš, Ivan (Petra) Kljaić, Zvonko (Ivana) Kovačić, Joso (Milana) Medved, Zlatko (Ivana) Munić, Darko (Antuna) Penezić, Jadranko (Ivana) Petran, Nikola (Ivana) Posavec, Denis (Stjepana) Stanić i Denls (Dragana) Šimenić. U čin pričuvnog ZASTAVNIKA: Stanko (Mate) Bičanić, Damir (Mladena) Pipal, Berislav (Mije) Šafar i Darko (Vene) Vondra.
- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman donio je ukaz o dodjeli činova, promaknućima i prevođenju u činove pričuvnih časnika OS RH: U čin pričuvnog SATNIKA: Mirko (Nikole) Magdić i Željko (Valentina) Mokos. U čin pričuvnog NATPORUČNIKA: Ante (Stipe) Perić, Goran (Franje) Lončarić i Mladen (Jakova) Ramljak. U čin pričuvnog PORUČNIKA: Darko (Adolfa) Bahnik, Tomislav (Andrije) Getoš, Ivan (Petra) Kljaić, Zvonko (Ivana) Kovačić, Joso (Milana) Medved, Zlatko (Ivana) Munić, Darko (Antuna) Penezić, Jadranko (Ivana) Petran, Nikola (Ivana) Posavec, Denis (Stjepana) Stanić i Denls (Dragana) Šimenić. U čin pričuvnog ZASTAVNIKA: Stanko (Mate) Bičanić, Damir (Mladena) Pipal, Berislav (Mije) Šafar i Darko (Vene) Vondra.

17.07.1993.

KARLOVAC

- 17. - 19.07.1993. Ponovo napadi iz pješačkog naoružanja oko Rečice, te Keića i Mežničkog Bresta.

ERDUT

- U Erdutu između hrvatske Vlade i lokalnih srpskih vlasti iz Knina potpisan ugovor kojim se omogućuje neometan nastavak postavljanja pontonskog mosta na Maslenici.


17.07.1994.

BRIJUNI

- Na Brijunima održan trojni sastanak predsjednika Hrvatske, Turske i BiH - Tuđmana, Demirela i Izetbegovića - potpisana trostrana brijunska izjava u kojoj je dana puna potpora uspostavi konfederacije između Federacije BiH i Republike Hrvatske, te puna podrška planu kontaktne skupine, uz poziv srpskoj strani da bez uvjeta i odgađanja prihvati plan.

ZAGREB

- Predsjednik Zastupničkog doma Sabora RH Nedeljko Mihanović donio je rezoluciju o mandatu mirovnih snaga UN (UNPROFOR) na području RH u kojoj je navedeno: Potvrđujući svoje Zaključke od 5. 12. 1991.,14. 2. 1992., 27. 3. 1992., 7./8. 5. 1992. i Rezoluciju od 5. 6. 1992. kojima je podržao razmještanje Mirovnih snaga UN u Hrvatskoj, kao i sve kasnije zaključke koji se odnose na Mirovne snage. Podsjećajući da je RH dala pristanak na dolazak Mirovnih snaga u dobroj vjeri da će Mirovne snage dosljedno primjenjivati Rezolucije VS i štititi suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH koja je zajamčena nizom dokumenata VS, a napose Rezolucijama 769, 820 i 871. Utvrđujući da Mirovne snage nisu ispunile gotovo ni jedan od ciljeva zbog kojih su razmještene u Hrvatskoj, tj. nisu razoružale paravojne formacije lokalnih Srba, nisu osigurale povratak niti jednog prognanika, nisu zaštitile i osigurale hrvatske državne granice, niti su stvorile uvjete za uključivanje privremeno zaposjednutih područja u ustavno - pravni i gospodarski sustav RH. Izražavajući zabrinutost da u područjima pod nadzorom Mirovnih snaga nije zaustavljeno etničko čišćenje. da se nastavlja rušenje civilnih objekata, kulturnih i vjerskih spomenika te razni oblici zlostavljanja, napose nesrpskog pučanstva. Utvrđujući da je nedjelotvornost Mirovnih snaga izazvala opravdano ogorčenje hrvatskih građana, a osobito 250 tisuća prognanika koji su nakon niza uzaludnih akcija i peticija, za okončanje prognaničkog statusa, naposljetku pristupili razumljivim javnim prosvjedima. Podsjećajući da produžavanje postojećeg stanja na privremeno zaposjednutim područjima RH ide na ruku agresoru koji nasilnim mijenjanjem demografske strukture i uključivanjem zaposjednutih područja u ekonomski i telekomunikacijski sustav SRJ (Srbije i Crne Gore) pokušava ova područja odcijepiti od RH. Naglašavajući osobito da RH, kao članica OUN, ima prema Povelji UN pravo na zaštitu svoga suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti od agresije. 1. Zahtijeva da se tzv. ružičaste zone odmah stave pod nadzor hrvatskih vlasti, u skladu s Rezolucijom VS 762. 2. Zahtijeva da se Mirovne snage u najkraćem roku i bez odgode rasporede i preuzmu nadzor zajedno sa hrvatskom graničnom policijom i carinom na granici UNPA područja prema Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a u skladu s Rezolucijom VS 769. 3. Zahtijeva da odmah započne uspostava hrvatske civilne vlasti i organizirani povratak prognanika na područja pod nadzorom mirovnih snaga. 4. Zahtijeva da odmah bude uspostavljen željeznički i cestovni promet, otvori jadranski naftovod, te da se stvore tehnički preduvjeti za uključivanje područja pod nadzorom Mirovnih snaga u telekomunikacijski, monetarni i energetski sustav RH. 5. Traži od Vlade RH da pregovore o možebitnom produženju mandata Mirovnih snaga u RH uskladi sa zahtjevima navedenim pod 1. do 4. 6. Zahtijeva od Vlade RH da odmah provede strogi nadzor prometa robe i ljudi s područja pod nadzorom Mirovnih snaga. 7. Odlučuje da će pratiti na koji način se provode Rezolucije VS kao i tijek pregovora hrvatskih vlasti i Mirovnih snaga o daljnjem ostanku potonjih u RH. budući da dosadašnja nedjelotvornost Mirovnih snaga u ostvarivanju mandata, dovodi u pitanje opravdanost njihovog daljnjeg ostanka u RH te se obvezuje o ovome pitanju ponovno raspravljati na sjednici u rujnu.


17.07.1995.

BEOGRAD

- Predstavnici glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i Thorvald Stoltenberg razgovarali u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem o "humanitarnim posljedicama" srpskog osvajanja Srebrenice, te o stanju u Žepi, Goraždu i Sarajevu.

OSIJEK

- Nakon tri godine, četnici topništvom napali Osijek i tom prilikom ubili troje ljudi, a osam ranili.

KNIN

- Za "pad" zapadne Slavonije "državna komisija RSK" krivcem proglasila vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Martića.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 30.03.2010.
Poruka: 5.978
17. srpnja 2010. u 12:28
- Predstavnici glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i Thorvald Stoltenberg razgovarali u Beogradu sa Slobodanom Miloševićem o "humanitarnim posljedicama" srpskog osvajanja Srebrenice,
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
18. srpnja 2010. u 14:11

18.07.1991.

BEOGRAD

- Predsjedništvo je prihvatilo odluku o povlačenju JNA iz Slovenije u roku od 90 dana. Srpski blok i makedonski predstavnik u Predsjedništvu glasovali su za ovu odluku, bosanski predstavnik se suzdržao, a Mesić je glasovao protiv (po uputi dr. Tuđmana) jer su Srbi odbili povlačenje JNA iz Hrvatske, što je po procjeni dr. Tuđmana bila posljedica tajnog dogovora Kučan - Milošević kojim se Slovenija pušta iz Jugoslavije dok Hrvatska ostaje sama protiv Srbije i Crne Gore. Napuštajući Sloveniju, jedinice JNA su zauzele mjesta u Hrvatskoj i BiH. Povlačenje je dovršeno 26.10.1991.

BERLIN

- Hrvatski predsjednik Tuđman posjetio Njemačku, te se sastao s kancelarom Kholom i ministrom vanjskih poslova Genscherom.

ZADAR

- Lišani Ostrovički su pod svakodnevnom paljbom terorista. Čuju se i pojedinačne eksplozije u Zadru, kao i u Benkovcu, a nemirno je i oko Jasenica kod Obrovca gdje se napada minobacačima.



18.07.1992.

BEČ

- Hrvatska, Slovenija i BiH primljene u punopravno članstvo Srednjoeuropske inicijative.

- Bez pomoći Europe Hrvatska ne može više osigurati izbjeglicama osnovne životne potrebe, izjavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić na zasjedanju Srednjoeuropske inicijative.


18.07.1993.

ZADAR

- Dr. Tuđman svečano otvorio most preko Novskog ždrila i zrakoplovnu luku u Zemuniku nedaleko Zadra.

GLINA

- Od podmetnute mine u nejasnim okolnostima na glinskom vodovodu poginule 4 osobe, među kojima je i Velibor Matijašević, bivši predsjednik Skupštine SAO Krajine.


18.07.1994.

NEW YORK

- Na prostoru bivše Jugoslavije ima ukupno 4,6 milijuna izbjeglica, od kojih je 630.000 u svijetu, stoji u najnovijem izvještaju Visokog povjereništva UN za izbjeglice.

HRVATSKA

- Hrvatski prognanici i dalje nastavljaju prosvjede protiv UNPROFOR-a i blokadu njihovih kontrolnih punktova.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
18. srpnja 2010. u 22:00

Tadić najavio posjet Vukovaru: Pustite da Ivo i ja odredimo trenutak

Imali smo oscilacija u odnosima, nekada su oni bili i teški i problematični, ali to je iza nas i našli smo put za suradnju i dobrosusjedske odnose, kazali su nakon susreta u velebnoj, ali nagriženoj zubom vremena zgradi SIV-a ( Savezno izvršno Vijeće) Ivo Josipović i Boris Tadić.

http://ad.hr.doubleclick.net/click%3Bh%3Dv8/39db/3/0/%2a/l%3B225111655%3B0-0%3B0%3B50253708%3B2928-180/150%3B36842612/36860490/1%3B%3B%7Eaopt%3D2/1/fb44/2%3B%7Esscs%3D%3fhttp://www

Kako bi to potvrdilo na djelu uzlaznu liniju odnosa predsjednici su najavili da bi građani obiju zemalja međusobnu granicu uskoro mogli prelaziti samo s osobnim iskaznicama, da je učinjen značajan pomak u traženju i identifikaciji nestalih osoba iz rata te da se polako vraća i opljačkano kulturno blago, pa je istaknuto kako će za ovog posjeta Hrvatskoj biti vraćena ikona iz Dalja.

Tadić je također odgovarajući na pitanje o “nedavnim traumatičnim odnosima dviju zemalja” kazao kako će sigurno doći u Vukovar, gdje ga se ne treba posebno pozivati “ali dopustite da Ivo i ja odredimo najbolji trenutak”. Tadić je pohvalio Josipovićevu nedavnu “mirovnu turneju” i posjete mjestima stradanja svih strana u ratu, kazavši da će i on to učiniti.

Predsjednici su se založili za konačno riješenje traumatičnog pitanja nestalih osoba s obje strane, založivši se za razmjenu dokumentacije, a Josipović je kazao kako je hrvatska strana predala Srbiji dokumentaciju o nestalima u vukovarskoj bolnici, te logorima Begejcima i Staćevu, a hrvatski predsjednik predstavio je nakon sastanka Borisu Tadiću i Predraga Freda Matića, svog savjetnika za pitanja branitelja koji je prošao pakao srbijanskih logora nakon pada Vukovara.

U vezi s pitanjem povrata proganih Srba, Tadić je zatražio da Hrvatska poštuje stanarska prava te produži rok za priznavanje stanarskog prava proganih Srba.

Atmosfera razgovora dvojice predsjednika u Beogradu gdje se također osjeća ljetna praznina, bila je naglašeno prijateljska , a oba su predsjednika jedan drugom govorili “ti”, nazivali se imenima, komplimentirali si ( poput onoga da je “Ivo bolji nogometaš od mene”, a “Boris je bolji košarkaš”).

Gotovo usput predsjednici su spomenuli najneugodnije pitanje međusobnih odnosa međusobne tužbe za genocid ( taj termin su naglašeno izbjegli spomenuti oba predsjednika). Josipović je kazao kao su tužbe otvorile pitanja koja se trebaju riješti, a obje strane ih sada zajednički rješavaju. Tadić se založio za vansudsku nagodbu.

- Neka tužbe stoje, a mi ćemo rješavati probleme iz njihova sadržaja, kazao je Josipović. Tako da je dojam da se obje strane na elegantan način žele izbaviti od tog pitanja.

Tako je i Kosovo, kao pitanje koje poput kamena smutnje stalno visi nad hrvatsko-srpskim odnosima bilo u drugom planu.

Povijesni posjet

Josipovićev posjet, može se nazavati povijesnim, jer je ovo prvi posjet jednog hrvatskog predsjednika Beogradu nakon što je Srbija 2006 godine, poslije raspada srpsko-crnogorske državne zajednice, ponovno uspostavila svoju neovisnot, kazao je Tadić čak dva puta. Inače, “bandere” na središnjim beogradskim ulicama ukrašene su zastavama obiju zemalja, a Josipović je posadio drvo u nekadašnjem Titovom parku prijateljstva.

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 15.01.2005.
Poruka: 42.430
18. srpnja 2010. u 22:08
Sta ima koji kurac dolaziti, plati odstetu pa dodji.

A ovaj Josipovic je vise komican sa tom Srbijom.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
18. srpnja 2010. u 22:25
kak će platit odštetu kad niti jedan sud nije drito reko "Srbija je bila agresor",a on će doć i isčupat odnekale da sad karikiram,500m eura i dat Vukovaru?i tim direktno priznat "krivi smo",o da,taj film sigurno nećeš gledat
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 15.01.2005.
Poruka: 42.430
18. srpnja 2010. u 22:26
A znam, na kraju ce lignja njemu ponuditi odstetu za jadne nenaoruzane srbe iz Hrvatske, nejac.


Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 12.05.2008.
Poruka: 50.334
18. srpnja 2010. u 22:30
Tadićeva isprika je po meni debelo zakašnjela,da ne kažem u neku ruku i nepotrebna i uvredljiva,mogo se on i njegovi puno ranije ispričat,al njima je ionako bitnija jeftina nacionalistička propaganda u vlastitoj zemlji s kojom drže pozicije,a ionako mi je "malo" licemjerno da osoba koja kmeči 5.8. o genocidu da ide u Vukovar,nema on šta tražit u Vukovaru,po mom mišljenju....